Zašto šefovi ne podnose sindikate

Doug Henwood na svome blogu daje kratak statistički presjek sindikalne (pod)zastupljenosti u javnom i privatnom sektoru SAD-a s obzirom na dobne, rodne, rasne i etničke odrednice te različita zanimanja, ukazujući na moguće razloge zbog kojih poslodavci ne vole sindikate te zašto unatoč svim manama sindikalnih organizacija postoje prednosti sindikalnog organiziranja.


Državni zavod za statistiku rada izašao je s podacima o članstvu u sindikatima za 2014. godinu. Sveukupno članstvo, tzv. sindikalna gustoća[*], opala je s 11,3 posto radne snage u 2013. godini na 11,1 posto. Pad je bio gotovo u potpunosti rezultat proklizavanja broja članova u privatnom sektoru, s 6,7 posto na 6,6 posto. Možda iznenađuje da je sindikalna gustoća u javnom sektoru porasla s 35,3 posto na 35,7 posto. Međutim, kako je zaposlenost u privatnom sektoru pet puta veća od one u javnom, smanjenje sindikalne gustoće u privatnom sektoru nadmašilo je rast u javnom sektoru, dovodeći tako do sveukupnog pada.

Ispod se nalazi graf koji pokazuje kako se razina sindikalne gustoće mijenjala kroz vrijeme. Trenutna sindikalna gustoća u privatnom sektoru upola je manja od one iz 1930. godine, neposredno prije velikog porasta članstva koji se dogodio tijekom Velike depresije. Brzina njezina opadanja u posljednjih se deset godina smanjila, no nema traga preokretu. A unatoč prošlogodišnjem sitnom porastu sindikalne gustoće u javnom sektoru, krivulja se tijekom posljednjih trideset godina nije u bitnome promijenila.


Gledano prema dobnim skupinama, članstvo u sindikatu je poraslo jedino među najmlađima (16-24) i najstarijima (65 i više). Pad je bio izraženiji među odraslim muškarcima (-0,3 boda) nego li među ženama (-0,1). Kada su rasa i etnicitet posrijedi, sindikalna gustoća opala je među bijelcima (-0,2), Crncima (-0,4), i Latinx osobama[**] (-0,2), a porasla za cijelih jedan posto među azijskim Amerikancima.

Sindikalna gustoća je opala za većinu zanimanja i industrijskih grana, uz poneku zanimljivu iznimku. Sljedeća zanimanja oduprla su se silaznom trendu: zaposlenici u menadžmentu, pravosuđu, zdravstvenim uslugama te prodaji; a u slučaju industrije uspon u sindikalnoj gustoći zabilježili su zaposleni u audio-video distribuciji te u telekomunikacijama; umjetnosti, industriji zabave i rekreacije; uslugama smještaja; te kafićima i restoranima (iako posljednja dva tek neznatan). Popisi dobitnika u suprotnosti su s tradicionalnom slikom o sindikatima. Napori da se organiziraju radnici u maloprodaji slabo su se isplatili – sindikalna gustoća je opala 0,2 boda. U javnom sektoru, članstvo u sindikatu poraslo je na saveznim i lokalnim razinama, a opalo na državnoj razini – što govori kako su napori da se uništi sindikalni javni sektor očito ostavili traga.

Status članstva u sindikatima odražava se na plaćama: ukupno gledano, radnici učlanjeni u sindikate zaradili su 27 posto više od onih koji nisu učlanjeni (mjerena je srednja tj. medijalna vrijednost tjedne zarade radnika zaposlenih na puno radno vrijeme). Utjecaj je posebno vidljiv na slabijim, diskriminiranijim demografskim skupinama. Najmlađa skupina, u dobi od 16-24 godine, na račun svojeg članstva u sindikatu uživala je 28 posto veće plaće (tzv. sindikalne premije) od neučlanjenih. Ta prednost opada sa svakom narednom dobnom skupinom i završava na 12 posto većim plaćama za one iznad 65 godina. Žene u dobi od 25 i one starije, uživaju sindikalne premije od 27 posto, u usporedbi s 15 posto koliko primaju muškarci u istoj dobnoj skupini. Bijelci (16 i više godina) imali su 20 posto sindikalnih povlastica u usporedbi s 32 posto koliko su imale bjelkinje; za Crne muškarce premije su iznosile 29 posto u usporedbi s 34 posto koliko su dobile Crne žene; dok je za Latinx osobe 44 posto otpalo na muškarce, a 46 posto na žene. Azijski Amerikanci bili su značajna iznimka – članovi sindikata ostvarivali su 5 posto manji prihod od onih koji nisu bili članovi sindikata – no azijske Amerikanke primale su sindikalne premije od 14 posto.

Nije ni čudo da poslodavci toliko mrze sindikate. No bez obzira koliko američki sindikati imali mana, oni ipak znatno mogu poboljšati radne uvjete i primanja svojih članova.


[Tehnička napomena: sve spomenute brojke odnose se na članove sindikata; one ne obuhvaćaju 1,2% radne snage koja je sindikalno zastupljena iako nije dio sindikalnog članstva. Ako ih uključite, svi trendovi ostaju gotovo identični gore navedenome.]


S engleskog prevela Karolina Hrga

Objavljeno na autorovom blogu-u 23. siječnja 2015.

Prevoditeljske opaske

[*] “Termin ‘sindikalna gustoća’ (union density) uobičajen je u literaturi iz područja industrijskih odnosa. Definira se kao udio članova sindikata u ukupnom broju ovisno zaposlenih u nekoj populaciji. Ovisno zaposleni su osobe koje nisu samozaposlene, odnosno nisu vlasnici ili suvlasnici poduzeća u kojima rade (ne odnosi se na male dioničare).” (Izvor: Dragan Bagić, “Sustav industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj: hrvatski sindikati društvene integracije i tržišnog sukoba”, Zagreb, 2010.)
[**] Autor ovdje koristi termin Hispanics koji nas veže uz zapadnocentričku poziciju imenovanja drugoga, a ovu etničku grupaciju uz njihove kolonizatore. Stoga u svrhu preciziranja, za pan-etničku skupinu ljudi koja živi u SAD-u – žive potomke Latinoamerikanaca – koristimo termin Latinx osobe. Koloniziranje jezika/om ima značajne povijesne i kulturalne posljedice na svaku od regija – dovoljno snažne da razdvoje Amerike u dvije zasebne etničke grupacije. Latinx osobe su intersekcija dviju etničkih grupacija koje žive na angloameričkom tlu. Riječ je o konceptualno širem pojmu koji podrazumijeva različitost etničkih skupina, a slovo “x” upotrijebljeno je kako bi se uvela rodna neutralnost nauštrb rodne binarnosti. (Izvor)


Adaptirana fotografija preuzeta sa stranice Louisa Proyecta


Vezani članci

  • 13. rujna 2020. Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom "Jednom kada prihvatimo da smo svi uvučeni u probleme s kojima se suočava cijeli svijet, njihovo rješavanje postaje puno zahtjevniji zadatak od pukog svrgavanja neke tajne kabale. Međutim, to ipak znači da možemo adresirati i ponuditi bolja objašnjenja i rješenja za stvarne svjetske probleme i iskustva zbog kojih ljudi mogu završiti u zečjoj rupi ekstremno desnih teorija zavjere."
  • 13. rujna 2020. Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga "Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini "Dok sekularna kriza kapitalizma poprima naizgled neekonomski karakter, nove epidemije, glad, poplave i druge „prirodne“ katastrofe koristit će se kao opravdanje za proširivanje državne kontrole, a odgovor na te krize sve će više funkcionirati kao prilika za vježbanje novih i neisprobanih protupobunjeničkih mjera. Dosljedna komunistička politika mora moći zajedno sagledati obje te činjenice. Na teorijskoj razini to znači razumijevanje činjenice da je kritika kapitalizma osiromašena ako se odvaja od prirodnih znanosti. No, na praktičnoj razini to također podrazumijeva da je jedini politički projekt koji je danas moguć onaj koji je sposoban orijentirati se na terenu definiranom globalnom ekološkom i mikrobiološkom katastrofom, kao i djelovati u ovom stanju neprestane krize i atomizacije."
  • 6. rujna 2020. Znati što je ispravno, a činiti suprotno: Asistentica i rad "Film Asistentica, redateljice Kitty Green, u startu je dočekan kao film #metoo pokreta. Teško je ne gledati ga na ovaj način. Film o kojem njegova redateljica/scenaristica govori kao „scenariziranoj ne-fikciji“ bavi se jednim danom u životu asistentice holivudskog producenta, koji se u svakom smislu doima kao tip sličan Harvey Weinsteinu, sve do zalihe injekcija alprostandila koju drži u uredu. Film je zanimljiv jer ni u jednom trenutku ne prikazuje ovog lika, zadržavajući se na zvuku njegova glasa dok se dere i na prikazu njegovih manipulativnih e-mailova. Film ne zanimaju poslovične „trule jabuke“, kako kaže Green, nego strukturni uvjeti koji omogućuju takve osobe."
  • 6. rujna 2020. Striptizete su radnice koje imaju moć sindikalnog udruživanja "Striptizetama i vozačima_cama Ubera zajednička je barem jedna stvar: žrtve su pogrešne klasifikacije svojih šefova, koja sve više uzima maha. Međutim, Brandi Campbell, plesačica za odrasle iz Ohia, borila se protiv takve prakse na sudu i pobijedila. Zakon je u tom pogledu jasan: striptizete su radnice koje imaju pravo na sindikalno udruživanje i štrajk."
  • 6. rujna 2020. Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita "Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"
  • 30. kolovoza 2020. Mreža seksualnih radnica koju smo gradile spašava nas tijekom COVID-19 pandemije "Seksualna sam radnica iz Argentine. Ne mogu raditi, i ne primam nikakvu naknadu od države, ali naša grassroots mreža pomaže nam preživjeti. #HumansofCOVID19"
  • 30. kolovoza 2020. Neoliberalno sveučilište pada na ispitu koronavirusa "Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine."
  • 23. kolovoza 2020. Privatne škole oduvijek su omogućavale bogatim učenicima da upadnu na fakultet preko reda "Sveučilišni prijemni ispiti u Ujedinjenom Kraljevstvu moralno su prijeporni i u najboljim okolnostima, a ove godine očigledno ne živimo u najboljim okolnostima. Budući da nije moguće pisati ispite uživo, učenike se vrednovalo na temelju predviđanja, dosad ostvarenih rezultata i povijesnih postignuća njihove škole. Njihova obrazovna budućnost počiva na algoritmu."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve