Akademska prekarnost i šest posljedica osnivanja nove agencije za privremeni akademski rad pri Sveučilištu Warwick

Uz dosadašnju agenciju Unitemps, koja je namijenjena prekarnom zapošljavanju studenata na ‘privremene zadatke’, a koja se sa Sveučilišta Warwick već proširila na 13 drugih sveučilišta u Velikoj Britaniji, Sveučilište Warwick sada pokreće sličnu agenciju imena Teach Higher koja bi rad akademskih radnika učinila u potpunosti prekarnim. Ona bi ukinula ugovore o radu za predavače, a uspostavila one o obavljanju ‘zadataka’ i omogućila potpunu eliminaciju svih radnih prava koja proizlaze iz statusa zaposlenika. Tom se planu protive radnici i studenti Sveučilišta Warwick, a o uspjehu njihove borbe ovisit će i budućnost akademskog rada u Velikoj Britaniji.


Sveučilište Warwick namjerava isprobati novi način zapošljavanja osoblja plaćenog po satu. Shema pod nazivom „Teach Higher“ za sada je naišla na snažno protivljenje kako akademskog osoblja tako i studenata. No što nam uvođenje te sheme govori o suvremenoj prekarnosti u sustavu visokog obrazovanja?


1. Da bismo se trebali priviknuti na ideju „unutarnjeg outsourcinga

Prekarni rad u visokom obrazovanju vrlo će se vjerojatno u sve većoj mjeri kanalizirati kroz opskurne interne mehanizame kojima je cilj zbuniti, obmanuti i učiniti stvari nejasnima.

Shema Teach Higher jedan je od projekata Warwick grupe za zapošljavanje (WEG, Warwick Employment Group). WEG se sastoji od niza tvrtki-podružnica (i njihovih brandova) koje su sve u vlasništvu Sveučilišta Warwick. To znači da se WEG grupa nalazi pod unutarnjim vodstvom, financiranjem i kontrolom Sveučilišta, ali i to da ona istovremeno zadržava kompleksni tip autonomije koji omogućuje stvaranje uvjerljivog oblika poricanja. Grupa je unutarnja kada to odgovara upravi, a eksterna kada joj to ne odgovara.

To znači da Sveučilište u osnovi posjeduje vlastitu outsourcing tvrtku, što istovremeno također omogućuje upravi Warwicka da iznosi apsurdnu tvrdnju kako je Teach Higher u podjednakoj mjeri odjel Sveučilišta kao i bilo koji drugi.

No Teach Higher iz navedenih razloga nipošto nije odjel Sveučilišta. Teach Higher je unutarnja tvrtka osmišljena kako bi uvela novi oblik odnosa između poslodavca i zaposlenika kojim bi poslodavci nametnuli prekarne uvjete rada i smanjili troškove održavanja nastave. Drugim riječima – unutarnji outsourcing.

No „outsourcing“ je izraz koji, čini se, prestravljuje upravu Sveučilišta: ona uzastopno i uporno inzistira da se uopće ne radi o outsourcingu. Baš bi takav pristup uprave mogao aktivistima dati dodatan i presudan razlog da ustraju u analizi ovog problema upravo kao problema outsourcinga.

2. Da bismo se trebali oprostiti sa svojim ugovorom o radu!

Teach Higher neće nikoga izravno zapošljavati. Umjesto toga akademski će radnici prvo postati “kandidati“ s kojima će potom biti sklopljen “ugovor o djelu“ za svaki pojedini ‘zadatak’. Radi se o zaokretu prema ‘modelu zadataka’ – ekstremnom obliku prekarnog rada. Akademskom osoblju će doslovno biti uskraćeno pravo na bilo koji oblik formalnog zaposlenja te će ih se moći otpuštati bilo kada i iz bilo kojeg razloga. Ne samo da će izgubiti zakonska prava koja pripadaju zaposlenicima, nego je prema uvjetima i obavezama (koji su u međuvremenu uklonjeni s internetske stranice) brutalno jasno da će osoblje biti u potpunosti obespravljeno: „Teach Higher može raskinuti ovaj Ugovor, a Teach Higher ili njegov Klijent mogu otkazati bilo koji Zadatak u bilo koje vrijeme bez prethodne obavijesti ili mogućnosti žalbe.”

Tako postavljen radni odnos ne koristi se samo kao metoda smanjivanja troškova nastave – on je također i disciplinsko, stegovno sredstvo. Članovima osoblja koji su radili za Unitemps (još jednu podružnicu u punom vlasništvu Warwicka koja zapošljava prekarne studente-radnike na privremenim poslovima pri organiziranju konferencija te na prodajnim mjestima) otkazani su dodijeljeni ‘zadaci’ jer su sudjelovali u štrajku. Ako shema Teach Higher zaživi omogućit će ovakvu vrstu discipliniranja radnika u daleko većem razmjeru.

3. Da je riječ o rastućem poslovnom modelu

Warwick već dulje vrijeme ima sumnjivu privilegiju da predstavlja laboratorij za eksperimente u upravljanju visokoškolskim ustanovama. Još otkako je E.P. Thompson kritizirao uspon ‘poslovnog sveučilišta’ u obličju Warwick University Ltd.-a, Warwick nastoji postati najpodlijim izvršiteljem neoliberalnog tržišnog modela (marketizacije) u sektoru visokog obrazovanja.

Unitemps, unutarnji provoditelj outsourcinga studenata, već se raširio na trinaest drugih sveučilišta u Velikoj Britaniji. Iz zapisnika sa sjednice održane 2014. godine može se zaključiti da Warwick isto to namjerava učiniti i s Teach Higher shemom: aktivno preuzeti ulogu outsourcinga poslova podučavanja na drugim sveučilištima kako bi ispunio svoju “težnju da funkcionira kao komercijalna franšiza“. Ukoliko podbaci kampanja usmjerena protiv Teach Higher na Warwicku, ta će se shema bez sumnje ubrzo pojaviti i na drugim sveučilištima.

4. Da se pružanje usluga koristi kao kompenzacija

Warwick svojim prekarnim radnicima, u zamjenu za prihvaćanje napada na njihove uvjete rada, nudi priliku da ulažu u vlastiti ljudski kapital. Oni mogu koristiti resurse koji doprinose njihovom ‘Stalnom osobnom razvoju’ (CPD – Continuing Personal Development) i u sklopu tog procesa podebljati svoj životopis.

Ukratko, na taj se način nada osoblja da će jednoga dana možda uspjeti umaknuti prekarnim uvjetima rada iskorištava kao oruđe njihova vezivanja uz iste strukture koje su ih i učinile prekarnim radnicima.

5. Da nam ‘prodaju’ naše vlastite zahtjeve

Postdiplomski studenti Warwicka i Studentski savez Sveučilišta Warwick zahtijevaju jednakost (paritet) u plaćama i uvjetima rada na svim odjelima Sveučilišta već više od godine dana. Teach Higher shema na sva je zvona razglasila uvođenje tog pariteta – ali na način koji bi u potpunosti potkopao temeljne pretpostavke tog zahtjeva: umjesto da se bazira na univerzalnom ugovoru o plaćanju po satu on je utemeljen na univerzalnoj likvidaciji dosadašnjeg sustava ugovora o radu.

6. Da je kompromis mrtav

Primjer Sveučilišta Warwick ukazuje na rastući trend na britanskim sveučilištima. Socijaldemokratski ideal sveučilišta kao institucija na kojima svi dijele zajedničke ciljeve, zajedničke obveze i sudjeluju u kolektivnim procesima obrazovanja koji se usmjeravaju putem demokratskih struktura u potpunosti je izumro.

Umjesto toga demokraciju se sustavno eliminiralo, a u porastu je konfrontacijski i represivni pristup prema onima koji se tome protive. Policijska praksa višesatnog ograđivanja (kettling) studenata prilikom studentskih prosvjedâ 2010. godine i osvetnička kampanja represije na Sveučilištu u Birminghamu protiv negodujućih studentskih prosvjednika predstavljali su samo prve znake ove dubinske i nagle promjene. Napušteno je posredovanje i pregovaranje o različitim interesima, a svi pokušaji da se od menadžerskih despota visokog obrazovanja ishode ustupci doveli su do dugotrajnog antagonizma prema studentima.

Za izlazak iz ove situacije nije dovoljno tek da osmislimo mogućnosti izlaska. Bilo kakav napredak ovisit će o kolektivnim intervencijama u odnose i snage koje strukturiraju sveučilište.

Sve je vidljivija polarizacija u sveučilišnom životu – glasna i buntovna mladež protiv sveučilišnih menadžera.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija je preuzeta sa stranice wire.novaramedia.com i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve