Protivnici frackinga u pravu – studija pronašla toksične kemikalije u vodi za piće

Crpljenje plina i nafte metodom tzv. frackinga iz geoloških formacija škriljevca izrazito je rasprostranjeno u SAD-u, u kojem se 67 posto plina i 43 posto nafte proizvodi na taj način. Naftne i plinske korporacije već dulji niz godina pokušavaju uvesti fracking i u druge zemlje. Pritom se susreću s različitim stupnjem uspjeha koji prvenstveno ovisi o snazi pokreta koji se protivi toj opasnoj metodi. Da su protivnici frackinga u pravu pokazuje i nova znanstvena studija o utjecaju kemikalija koje se koriste u sklopu te metode na pitku vodu stanovništva koje živi na područjima gdje se ona primjenjuje.


Nova znanstvena studija stavlja pred nas pitanje: Hoće li problem čvrstoće bušotina postati “Ahilova peta industrije frackinga“?


U vodi za piće u kućanstvima Pennsylvanije pronađena je toksična kemikalija koju se koristi pri kontroverznoj praksi crpljenja plina poznatoj pod nazivom fracking (tj. hidrauličko frakturiranje), objavljeno je u ponedjeljak 4. svibnja u znanstvenom članku u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Kako prenosi list Pittsburgh Post-Gazette, kemikalija 2-butoksietanol ili 2BE, za koju je dokazano da uzrokuje tumore u glodavaca, pojavila se u kućanstvima kao “bijela pjena” za koju je jedan od istraživača rekao da nalikuje “sapunici za pranje suđa”.

U toj se znanstvenoj studiji, koja je u časopisu PNAS objavljena pod nazivom ‘Procjena incidenata kontaminacije zaliha podzemnih voda uslijed crpljenja plina iz škriljevca Marcelus’, tvrdi da je tekućina koja se koristi pri crpljenju plina pobjegla iz uske vertikalne bušotine pri početku bušenja te da se potom poprečno pomicala uz neposredne dubinske pukotine i tako završila u podzemnom vodonosniku iz kojeg se kućanstva opskrbljuju pitkom vodom.

“Ovo je prva studija koja daje potpuni prikaz toga kako su organski spojevi koji se koriste pri crpljenju plina iz škriljevca otkriveni u izvorima vode u kućanstvima”, rekla je geologinja Susan Brantley sa Sveučilišta Penn State, jedna od autorica studije.

Dodatno je pojasnila u izjavi za internetski portal Lancaster Online: “Ovo je prvi dokumentirani i objavljeni prikaz načina na koji toksični spojevi istječu iz nezatvorenih bušotina u plinskim škriljevcima i prolaze velike udaljenosti” te završavaju u zalihama vode za piće.

To znači da, kao što je Andy Rowell objasnio u objavi na blogu Oil Change International, “znanstvenici smatraju da do zagađenja dolazi zbog manjka čvrstoće u bušotini u onom njenom dijelu u kojem prolazi kroz podzemni vodonosnik, a ne zbog samog procesa frackinga koji se odvija na većim dubinama.”

Rowell je tome dodao sljedeće:

“Ako je tome tako, to opravdava zabrinutost lokalnih zajednica od SAD-a do Velike Britanije zbog toga što industrija frackinga često mora bušiti kroz vodonosnike pitke vode kako bi dosegla plin ili naftu iz škriljevca.”

“A mnogi ljudi vjeruju da bi problem čvrstoće bušotine mogao biti Ahilova peta industrije frackinga.”

Na Twitteru su okolišne grupe i aktivisti rekli da ova vijest potvrđuje ono što su protivnici frackinga već znali – da je ta praksa crpljenja loša za javno zdravlje i lokalne ekosustave.


Samo mjesec dana ranije, istraživači su u Pennsylvaniji zabilježili da je koncentracija radona – radioaktivnog i kancerogenog plina – u domaćinstvima i poslovnim zgradama koje se nalaze u blizini mjesta na kojima se vrši fracking dramatično porasla tijekom posljednjeg desetljeća.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija je preuzeta sa stranice Common Dreams (Foto: Chesapeake Climate/flickr/cc) i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve