Penzioneri na udaru reformi

Jednu od očitijih posljedica nagle deindustrijalizacije od 1980-ih predstavlja pad broja zaposlenih i povećan broj umirovljenih osoba. Autor teksta bavi se pitanjem reformi kojima se najavljuje podizanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu, predviđa njihov utjecaj na stopu nezaposlenosti te u kratkim crtama predlaže kratkoročna, ali i dugoročna rješenja kojima bi se krah mirovinskog sustava mogao izbjeći.

Prosvjedi na ulicama Pariza protiv mirovinske reforme iz 2010. godine; na transparentu piše: „Metro, posao, groblje - Ne hvala!“ (izvor: commons.wikimedia.org).

Smisao koncepta dugogodišnjeg izdvajanja doprinosa za mirovine trebao bi se očitovati u ostvarenju ekonomske i socijalne sigurnosti za stanovnike određene dobi. Do prije petnaestak godina, mirovinski sustav Republike Hrvatske bio je definiran kao javni mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti te financiran doprinosima zaposlenih građana kroz jedan mirovinski stup. Tadašnja neodrživost sustava temeljila se na tri paradigme: demografskoj, organizacijskoj i financijskoj. Demografski gledano, uslijed starenja stanovništva te pada stope novorođenih, počeo se urušavati balans između brojčanog odnosa radne snage i umirovljenika kao direktna posljedica depopulacije, rasta nezaposlenosti te povećanog broja korisnika mirovina. Nadalje, organizacijska problematika definira se kroz veliki broj odlazaka u prijevremenu mirovinu, neujednačen i labav kriterij dobivanja prava na invalidsku mirovinu te stvaranje širokog spektra povlaštenih mirovina. Sistematizacija prijevremenih mirovina u odnosu na radni staž i starosnu dob nepravedna je prema onima koji s ostvarenim kriterijem punog radnog staža zbog nedostatka godina nemaju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja. Financijski gledano, današnji umirovljenici zbog drugačijeg odnosa radne snage, broja umirovljenika te male stope nezaposlenosti u prošlosti, za vrijeme svojega radnog vijeka, uplaćivali su manje doprinose nego danas, odnosno današnje su mirovine pokrivene isključivo iz uplata trenutnih doprinosa. Prije trideset i šest godina, omjer zaposlenih i umirovljenih iznosio je 4:1. Danas se taj omjer gotovo izjednačio na 1,15:1.

Izdvajanja trenutno zaposlenih kroz doprinose za mirovine iznose 20% bruto plaće, ovisno o tome uplaćuju li cjelokupni iznos u prvi mirovinski stup koji se bazira na principu međugeneracijske solidarnosti ili postotni odnos 15+5%, omjer prvog i drugog mirovinskog stupa gdje drugi stup čini individualnu kapitaliziranu štednju. Postoji i treći dobrovoljni stup, također utemeljen na kapitaliziranoj štednji.

Ponovno svjedočimo sistemskoj eksploataciji najranjivijih skupina društva, narušavanju njihova zdravlja te oduzimanju prava na dostojanstvenu starost. Trenutno, uz pad broja zaposlenih i broja nezaposlenih te uz ovakav omjer zaposlenih i umirovljenih, mirovinski će sustav puknuti poput balona ne dođe li do velikog zaokreta.

Današnji mirovinski sustav, odnosno uvjeti ostvarivanja mirovine, definiran je unutar tri osnovna oblika: starosna, invalidska i obiteljska mirovina. Starosna mirovina definirana je odnosom ostvarenog radnog staža i određenog starosnog uvjeta. Invalidska mirovina temelji se na postotku radne sposobnosti radnika. Kriterij obiteljske mirovine sažet je kao ostvarivanje prava u slučaju smrti osiguranika kojeg ostvaruju djeca, supružnici, roditelji ili životni partneri.

Uz njih, postoji i skupina mirovinskih osiguranika koji ostvaruju pravo na mirovinu po posebnim kriterijima. U tu kategoriju ulaze vojni i policijski službenici, ovlaštene službene osobe pravosuđa, radnici na razminiranju, branitelji iz Domovinskog rata, saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, bivši predsjednici Republike, članovi HAZU-a, bivši politički zatvorenici, pripadnici Narodnooslobodilačke borbe, domobrani, pripadnici bivše JNA i pripadnici HVO-a.

Prema podacima iz ožujka 2016. godine, ukupan broj umirovljenika u Hrvatskoj koji ostvaruju prosječnu mirovinu od 2.421,44 kn, iznosi 1.231.034. Od ukupnog broja umirovljenika, pravo na povlaštenu mirovinu ostvaruje 72.217 osoba. Uspoređujući s prosječnom plaćom za siječanj u iznosu od 5.646,00 kn, prosječna mirovina pokriva samo 43% prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Važno je napomenuti i prosječnu mirovinu branitelja iz Domovinskog rata, odnosno članova njihovih obitelji. Njihova prosječna mirovina iznosi 5.084,23 kune što iznosi čak 90% prosječne hrvatske plaće te dvostruko više u odnosu na ukupnu prosječnu mirovinu svih umirovljenika. Na mjesečnoj razini, za sve umirovljenike u Hrvatskoj potrebno je izdvojiti tri milijarde i šezdeset pet milijuna kuna.

Najavom nove mirovinske reforme i produljenja roka odlaska u mirovinu, u fokus dolazi problematika i kompleksnost mirovinskog sustava, odnosa zaposlenih i nezaposlenih te posljedice koje izaziva najavljena reforma. Prema medijskim napisima i saborskim raspravama, kao najbitniji elementi mirovinske reforme stoje izjednačavanje radnog vijeka za muškarace i žene na šezdeset sedam godina, odlazak u prijevremenu mirovinu sa šezdeset i četiri godine starosti te povećavanje iznosa doprinosa kroz plaću.

Mirovinski sustav veže se direktno i uz stanje na tržištu rada. Trenutni je broj nezaposlenih u Hrvatskoj oko 260 tisuća, stopa nezaposlenosti među mladima kreće se oko 40%, a uzimajući u obzir demografsku komponentu većeg mortaliteta u odnosu na natalitet, otvaraju se pitanja na više razina. Naime, najavljenom reformom doslovno se realizira parola „s posla na groblje”. Radni vijek osoba s preko trideset godina radnog staža, ukoliko nisu otišle u prijevremenu mirovinu, dodatno će se produžiti samo kako bi još više punile kasu sustava iz koje će predviđenom reformom još manje moći koristiti, odnosno njihova štednja i izdvajanja neće biti korištena za njihove potrebe.

Zadržavanje starijih osoba na trenutnim poslovima još će više povećati stopu nezaposlenosti, pogotovo među mladima, što će posljedično dovesti do još većeg odljeva radne snage u inozemstvo te daljnjeg kolapsa mirovinskog sustava. Povećanje doprinosa dovest će do smanjenja neto iznosa plaće zbog udjela bruto iznosa ili čak do radikalnijih posljedica, poput isplata plaća „na ruke“, bez doprinosa za mirovinski staž radnika/ca. Naposljetku, ponovno svjedočimo sistemskoj eksploataciji najranjivijih skupina društva, narušavanju njihova zdravlja te oduzimanju prava na dostojanstvenu starost.

Trenutno, uz pad broja zaposlenih i broja nezaposlenih te uz ovakav omjer zaposlenih i umirovljenih, mirovinski će sustav puknuti poput balona ne dođe li do velikog zaokreta. Što činiti? Kratkoročno, problem povlaštenih mirovina definitivno se mora revidirati, a izdvajanja za povlaštene mirovine srezati ovisno o socijalnom statusu, radnoj nesposobnosti i kategoriji povlaštenosti. Ne može se dopustiti da prosječna mirovina određenih povlaštenih kasta bude približna iznosu prosječne plaće, dok velika većina umirovljenika u Hrvatskoj svojim mirovinama sve teže pokriva osnovne troškove života.

Da bi mirovinski sustav za buduće generacije bio održiv, uz promjenu demografske i socijalne politike, potrebno je otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta kako bi se omjer zaposlenih i umirovljenih preokrenuo u korist zaposlenih. Velik broj novozaposlenih može se jedino ostvariti u velikim gospodarskim projektima, konkretno u industrijskoj proizvodnji, za što su potrebna kapitalna državna ulaganja koja vezuju široki spektar gospodarskih grana. Na ovoj se osnovi temeljio rast ekonomije 1970-ih koja je u punoj snazi, uz element pozitivnog demografskog ciklusa, imala četiri zaposlena na jednog umirovljenika.

 

Izvori:

http://www.ijf.hr/upload/files/file/AMS/zbornik.pdf

http://net.hr/danas/hrvatska/oporba-ostro-napala-vladu-zbog-mirovinske-reforme-ovo-je-udar-na-gradane-izmjene-idu-na-ruku-samo-kapitalu/

http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/infoHZMO/2016/info.HZMO_4_2016_travanj.pdf

Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve