Penzioneri na udaru reformi

Jednu od očitijih posljedica nagle deindustrijalizacije od 1980-ih predstavlja pad broja zaposlenih i povećan broj umirovljenih osoba. Autor teksta bavi se pitanjem reformi kojima se najavljuje podizanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu, predviđa njihov utjecaj na stopu nezaposlenosti te u kratkim crtama predlaže kratkoročna, ali i dugoročna rješenja kojima bi se krah mirovinskog sustava mogao izbjeći.

Prosvjedi na ulicama Pariza protiv mirovinske reforme iz 2010. godine; na transparentu piše: „Metro, posao, groblje - Ne hvala!“ (izvor: commons.wikimedia.org).

Smisao koncepta dugogodišnjeg izdvajanja doprinosa za mirovine trebao bi se očitovati u ostvarenju ekonomske i socijalne sigurnosti za stanovnike određene dobi. Do prije petnaestak godina, mirovinski sustav Republike Hrvatske bio je definiran kao javni mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti te financiran doprinosima zaposlenih građana kroz jedan mirovinski stup. Tadašnja neodrživost sustava temeljila se na tri paradigme: demografskoj, organizacijskoj i financijskoj. Demografski gledano, uslijed starenja stanovništva te pada stope novorođenih, počeo se urušavati balans između brojčanog odnosa radne snage i umirovljenika kao direktna posljedica depopulacije, rasta nezaposlenosti te povećanog broja korisnika mirovina. Nadalje, organizacijska problematika definira se kroz veliki broj odlazaka u prijevremenu mirovinu, neujednačen i labav kriterij dobivanja prava na invalidsku mirovinu te stvaranje širokog spektra povlaštenih mirovina. Sistematizacija prijevremenih mirovina u odnosu na radni staž i starosnu dob nepravedna je prema onima koji s ostvarenim kriterijem punog radnog staža zbog nedostatka godina nemaju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja. Financijski gledano, današnji umirovljenici zbog drugačijeg odnosa radne snage, broja umirovljenika te male stope nezaposlenosti u prošlosti, za vrijeme svojega radnog vijeka, uplaćivali su manje doprinose nego danas, odnosno današnje su mirovine pokrivene isključivo iz uplata trenutnih doprinosa. Prije trideset i šest godina, omjer zaposlenih i umirovljenih iznosio je 4:1. Danas se taj omjer gotovo izjednačio na 1,15:1.

Izdvajanja trenutno zaposlenih kroz doprinose za mirovine iznose 20% bruto plaće, ovisno o tome uplaćuju li cjelokupni iznos u prvi mirovinski stup koji se bazira na principu međugeneracijske solidarnosti ili postotni odnos 15+5%, omjer prvog i drugog mirovinskog stupa gdje drugi stup čini individualnu kapitaliziranu štednju. Postoji i treći dobrovoljni stup, također utemeljen na kapitaliziranoj štednji.

Ponovno svjedočimo sistemskoj eksploataciji najranjivijih skupina društva, narušavanju njihova zdravlja te oduzimanju prava na dostojanstvenu starost. Trenutno, uz pad broja zaposlenih i broja nezaposlenih te uz ovakav omjer zaposlenih i umirovljenih, mirovinski će sustav puknuti poput balona ne dođe li do velikog zaokreta.

Današnji mirovinski sustav, odnosno uvjeti ostvarivanja mirovine, definiran je unutar tri osnovna oblika: starosna, invalidska i obiteljska mirovina. Starosna mirovina definirana je odnosom ostvarenog radnog staža i određenog starosnog uvjeta. Invalidska mirovina temelji se na postotku radne sposobnosti radnika. Kriterij obiteljske mirovine sažet je kao ostvarivanje prava u slučaju smrti osiguranika kojeg ostvaruju djeca, supružnici, roditelji ili životni partneri.

Uz njih, postoji i skupina mirovinskih osiguranika koji ostvaruju pravo na mirovinu po posebnim kriterijima. U tu kategoriju ulaze vojni i policijski službenici, ovlaštene službene osobe pravosuđa, radnici na razminiranju, branitelji iz Domovinskog rata, saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, bivši predsjednici Republike, članovi HAZU-a, bivši politički zatvorenici, pripadnici Narodnooslobodilačke borbe, domobrani, pripadnici bivše JNA i pripadnici HVO-a.

Prema podacima iz ožujka 2016. godine, ukupan broj umirovljenika u Hrvatskoj koji ostvaruju prosječnu mirovinu od 2.421,44 kn, iznosi 1.231.034. Od ukupnog broja umirovljenika, pravo na povlaštenu mirovinu ostvaruje 72.217 osoba. Uspoređujući s prosječnom plaćom za siječanj u iznosu od 5.646,00 kn, prosječna mirovina pokriva samo 43% prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Važno je napomenuti i prosječnu mirovinu branitelja iz Domovinskog rata, odnosno članova njihovih obitelji. Njihova prosječna mirovina iznosi 5.084,23 kune što iznosi čak 90% prosječne hrvatske plaće te dvostruko više u odnosu na ukupnu prosječnu mirovinu svih umirovljenika. Na mjesečnoj razini, za sve umirovljenike u Hrvatskoj potrebno je izdvojiti tri milijarde i šezdeset pet milijuna kuna.

Najavom nove mirovinske reforme i produljenja roka odlaska u mirovinu, u fokus dolazi problematika i kompleksnost mirovinskog sustava, odnosa zaposlenih i nezaposlenih te posljedice koje izaziva najavljena reforma. Prema medijskim napisima i saborskim raspravama, kao najbitniji elementi mirovinske reforme stoje izjednačavanje radnog vijeka za muškarace i žene na šezdeset sedam godina, odlazak u prijevremenu mirovinu sa šezdeset i četiri godine starosti te povećavanje iznosa doprinosa kroz plaću.

Mirovinski sustav veže se direktno i uz stanje na tržištu rada. Trenutni je broj nezaposlenih u Hrvatskoj oko 260 tisuća, stopa nezaposlenosti među mladima kreće se oko 40%, a uzimajući u obzir demografsku komponentu većeg mortaliteta u odnosu na natalitet, otvaraju se pitanja na više razina. Naime, najavljenom reformom doslovno se realizira parola „s posla na groblje”. Radni vijek osoba s preko trideset godina radnog staža, ukoliko nisu otišle u prijevremenu mirovinu, dodatno će se produžiti samo kako bi još više punile kasu sustava iz koje će predviđenom reformom još manje moći koristiti, odnosno njihova štednja i izdvajanja neće biti korištena za njihove potrebe.

Zadržavanje starijih osoba na trenutnim poslovima još će više povećati stopu nezaposlenosti, pogotovo među mladima, što će posljedično dovesti do još većeg odljeva radne snage u inozemstvo te daljnjeg kolapsa mirovinskog sustava. Povećanje doprinosa dovest će do smanjenja neto iznosa plaće zbog udjela bruto iznosa ili čak do radikalnijih posljedica, poput isplata plaća „na ruke“, bez doprinosa za mirovinski staž radnika/ca. Naposljetku, ponovno svjedočimo sistemskoj eksploataciji najranjivijih skupina društva, narušavanju njihova zdravlja te oduzimanju prava na dostojanstvenu starost.

Trenutno, uz pad broja zaposlenih i broja nezaposlenih te uz ovakav omjer zaposlenih i umirovljenih, mirovinski će sustav puknuti poput balona ne dođe li do velikog zaokreta. Što činiti? Kratkoročno, problem povlaštenih mirovina definitivno se mora revidirati, a izdvajanja za povlaštene mirovine srezati ovisno o socijalnom statusu, radnoj nesposobnosti i kategoriji povlaštenosti. Ne može se dopustiti da prosječna mirovina određenih povlaštenih kasta bude približna iznosu prosječne plaće, dok velika većina umirovljenika u Hrvatskoj svojim mirovinama sve teže pokriva osnovne troškove života.

Da bi mirovinski sustav za buduće generacije bio održiv, uz promjenu demografske i socijalne politike, potrebno je otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta kako bi se omjer zaposlenih i umirovljenih preokrenuo u korist zaposlenih. Velik broj novozaposlenih može se jedino ostvariti u velikim gospodarskim projektima, konkretno u industrijskoj proizvodnji, za što su potrebna kapitalna državna ulaganja koja vezuju široki spektar gospodarskih grana. Na ovoj se osnovi temeljio rast ekonomije 1970-ih koja je u punoj snazi, uz element pozitivnog demografskog ciklusa, imala četiri zaposlena na jednog umirovljenika.

 

Izvori:

http://www.ijf.hr/upload/files/file/AMS/zbornik.pdf

http://net.hr/danas/hrvatska/oporba-ostro-napala-vladu-zbog-mirovinske-reforme-ovo-je-udar-na-gradane-izmjene-idu-na-ruku-samo-kapitalu/

http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/infoHZMO/2016/info.HZMO_4_2016_travanj.pdf

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve