Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a

Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.

Zgrada Hrvatskih studija (izvor: Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija)
216. Plenum – 30.3.2017.
 
Početak: 20:20
 

Dnevni red:

1. Uvod u problematiku na HS
2. Traženje podrške
3. Rasprava o daljnjoj borbi
4. Razno
5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma
 
Dnevni red je prihvaćen.
 

1. Uvod u problematiku na HS

Blokada započela uslijed borbe za studij filozofije. HS trenutno su u drugom tjednu borbe. Osnovni zahtjevi blokade su ukidanje odluke o kvoti 0 za filozofiju, ostavka pročelnika i uprave HS, ostavka predsjednice i svih članova studentskog zbora HS. Sve je započelo u svibnju prošle godine. Povodom odluke senata o ukidanju smjera filozofije studenti ispituju međusobnu spremnost na blokadu. Facebook pitanje je uspjelo i studenti su odlučili blokirati HS. Prva blokada počinje 20.3. Studenskim saborom. Blokiraju se 3 zgrade na kampusu. Sutra se očekuje drugo mirenje profesora uslijed pitanja štrajka. Uvjet je izglasavanje kvota. Dio studenata aktivno blokira, dok drugi podržavaju iako ne blokiraju. Blokada je uspješna iako postoje situacije u kojima se profesori zaključavaju u učionice sa studentima. Problemi nastaju zbog nedostatka motivacije i premorenosti studenata, svaki dan treba blokirati nastavu jer nije moguće okupirati prostorije, a ako profesori ne krenu u štrajk sve pada u vodu te se stoga čeka odluka izvanredne sjednice (redovna 11.4.). Sutra se odlučuje o blokadi za ponedjeljak.
 
Sudionik kaže da imamo svi sličnu situaciju i slične probleme, predlaže jednodnevnu blokadu solidarnosti (FFZG-a).
 
Sudionik daje podršku HS, smatra da se neki problemi mogu pronaći i na FFZG. Koji moment blokade je najbitniji za vršenje pritiska? Treba li pomoć u vidu ljudstva ili sudjelovanja na saboru?
 
Sudionica misli da nitko stvarno ne želi blokadu, i cijeni sentiment blokade FFZG-a.
 
Problematika uvezene blokade uslijed kvarenja medijske slike o HS, sudionik pita bi li veće povezivanje s FFZG bilo kontraproduktivno za HS?
 
Sudionica smatra da suradnja ne umanjuje potencijal borbe, upravo suprotno, pomaže.
 
Sudionica smatra da blokada FFZG nije bitna. Nema potrebe za ispomoć u provedbi blokade. Problem je u umoru i udaljenosti kampusa Borongaj. Bilo bi bolje raditi na ujedinjenju HS-a, bilo bi dobro povezati se druženjem i aktivnostima.
 
Sudionica ističe da postoji otpor dijela studenata HS zbog potencijalne afilijacije s FFZG-om.
 
Sudionik smatra da bi blokada FFZG-a bila problematična jer su kandidati koji su izabrani podržani od strane plenuma. Trebalo bi se to sve dići na sveučilišnu razinu, da se svi fakulteti aktiviraju.
 
Sudionik predlaže osnivanje zajedničke radne grupe: radna grupa za suradnju između FF i HS.
 
Moderator napominje ideje koje su se iskristalizirale: zajednički proglas FF-a i HS-a koji adresira probleme studentske populacije koji se ne može ignorirati. Problem upravinog mimoilaženja demokratskih struktura i institucionalnog nasilja nad studentima.
 
Sudionik smatra da se povezivanje najviše ostvaruje dolaženjem na „evente“.
 
Sudionica pita zašto su odgođeni izbori za studentski zbor?
 
Izbori su odgođeni zbog navodnih „nasilnih metoda blokade i zastrašivanja studenata“, izbori se održavaju za dva tjedna.
 
Sudionica pita što je sa izborom za Sveučilišni zbor ako je za HS odgođen – čeka se da se održe na HS.
 
Sudionik u ime kazališne sekcije KSFF-a predlaže održavanje predstave „Fotelja“ u znak podrške.
 
Sudionica podržava djelovanje kroz sveučilišnu platformu.
 
Sudionik smatra da sveučilišna platforma ne funkcionira, smatra da bi poziv fakultetima na zajednički rad djelovao puno drugačije, trebali bismo zajedno raditi na eventima, prosvjedima, trebali bismo napraviti zajednički marš.
 
Sudionica predlaže da prva takva suradnja bude sudjelovanje u Maršu za znanost (22.4.) u organizaciji udruge studenata sociologije HS „Anomija“.
 
Sudionik predlaže suradnju u tjednu događanja za Dan planeta Zemlje (17.-22.4.) i iskazuje nepovjerenje u djelovanje sveučilišne platforme.
 
Sudionica smatra da sveučilišna platforma djeluje i funkcionira i da nije nužno djelovati zasebno i stvarati nove podjele.
 
Sudionik kaze da se na Anomijin event ne može utjecati, suradnja bi bila određena tuđom organizacijom.
 
Sudionica odgovara da se može utjecati na organizaciju marša.
 
Sudionik smatra da se stvara zajednički stav na istoj razini, međutim potrebno je to raditi postepeno i stvarati dugotrajniju suradnju.
 
Sudionica sa Tehničkog veleučilišta u ZG-u daje podršku, kaže da će se TVZ uključiti u borbu ako to bude potrebno.
 
Sudionica napominje da nije sigurna da svi prisutni znaju što se događa s veleučilištima.
 
Na veleučilištima se dogada to da ustavnom odlukom rektor Boras ukida veleučilištima 7. razinu kompleksnosti ishoda učenja, TVZ je za sada jedini reagirao. Do 7.4. je izglasavanje o tom pitanju.
 
Sudionica smatra da bi TVZ studenti trebali pripaziti na pokušaje stvaranja međusobnih zavada (sveučilišnih i veleučilišnih).
 
Sudionica upućuje na javnu raspravu putem platforme e-savjetovanje. Korijen problema ispada činjenica da studenti EFZG ne razlikuju stručni od sveučilišnog studija.
 
Sudionica smatra da bi bilo super da se u marš uključe i veleučilišta.
 
Sudionik predlaže zajednički marš za visoko obrazovanje.
 
Sudionik smatra da postojeći Marš za znanost odvraća od konkretnih problema HS-a i FF-a.
 
Sudionica napominje da nema šanse da sudjelujemo u dva marša.
 
Je li plenum za to da organiziramo zajednički Marš za znanost (FF, HS, TVZ)?
Plenum je za.
   

2. Traženje podrške

Sudionik kaže da uslijed malog broja ljudi možemo zaključiti da dio FFZG-a ne daje podršku, i da ove zajedničke akcije ostaju na privatnoj razini.
 
Sudionica kaže da je jasno da nema ljudi i da zato nije ni došlo do blokade solidarnosti, no nema veze, to nas ne treba obeshrabriti da radimo dalje.
 

3. Rasprava o daljnjoj borbi

Plenum se složio da se dogodila u prvoj točki.
 

4. Razno

Sudionik napominje da je ugrožen studij japanologije zbog umirovljenja jednog profesora.
 
Sudionik napominje da ga to ne sprječava da predaje u vidu suradnika sklapanjem ugovora o djelu.
 

5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

Idući plenum po potrebi. Moderatori i zapisničar na tehnikalijama prije plenuma.

Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve