Solidarnost i organiziranje – osnova za borbu protiv prekarnosti

"Organizirano i angažirano sindikalno članstvo stvara protutežu dominantnoj politici kapitala i države, koja radništvo dijeli na rodne, starosne i sektorske podskupine. Takva angažiranost i visok stupanj izražene solidarnosti neposredna su posljedica materijalnih praksi sindikata na radnom mjestu. Bez obrazovanja, redovitog informiranja članstva i usmjerenosti na udružen nastup cjelokupnog radništva u poduzeću takvo što ne bi bilo moguće. Upravo na to upućuju primjeri onih radnih okruženja gdje je stupanj solidarnosti znatno niži."

"Napad na jednoga je napad na sve!" - lučki radnici marširaju u San Franciscu na Prvi Maj 2008. u prvoj ikada štrajkačkoj akciji američkih radnika protiv američkog imperijalističkog rata (izvor: The Internationalist)
Različiti oblici prekarnosti realnost su sve većeg broja radnica i radnika. Prekarni su oblici zaposlenja prisutni u svim sektorima i među svim starosnim skupinama. Borba protiv prekarnosti ne može i ne smije biti samo stvar onih koji su uključeni u takve oblike zaposlenja, već borba širokih radničkih masa.



Trenutno stanje

Čak 41% cjelokupne radno aktivne populacije u Sloveniji prekarno je zaposleno. Rad je najprekarniji u primarnom (poljoprivreda) i tercijarnom (usluge) sektoru gospodarstva. Kada gledamo starosne skupine, najpogođeniji su mladi. U Sloveniji čak 76% prvih zaposlenja mladih potpada u kategoriju atipičnih oblika zaposlenja. Modelu zaposlenja koji dokida radnička prava, podržava očuvanje niskih nadnica i djeluje u smjeru razbijanja radničke solidarnosti, kako unutar pojedinačnih kolektiva, tako na granskoj i državnoj razini, potrebno je pružiti otpor.
 
Slovensko radnopravno zakonodavstvo poznato je kao jedno od najnaprednijih u tom području. Sve veći broj ljudi koji završavaju u atipičnim oblicima zaposlenja i obavljaju rad sa svim elementima redovnog radnog odnosa, kao i mnogobrojni prekršaji odredbi o ravnopravnom tretmanu svim zaposlenih, ukazuju na drugačiju sliku. Zakonska su rješenja korisna jedino ako na terenu postoji organizirana radna snaga koja ih u praksi realizira te štiti pred zloporabama kapitala.
 

Ujedinimo se

Važan dio te snage moraju biti prekarne radnice i prekarni radnici. Treba biti svjestan da postoje objektivna ograničenja za njihovo organiziranje. Visoka fluktuacija otežava uspostavljanje bazičnih odnosa među radnicama i radnicima, nizak stupanj sigurnosti zaposlenja ne nudi plodno tlo za borbenost među zaposlenima, dok nepoštivanje postojećeg zakonodavstva od strane države i kapitala djeluje pasivizirajuće. Rad se često obavlja u radnim uvjetima u kojima su suočeni s normama koje je dugoročno sve teže zadovoljavati.
 
Borba protiv prekarnosti ne smije biti tek borba onih koji se nalaze u takvim radnim odnosima. Ne samo zato što bi država i kapital takav pokušaj brzo ugušili, nego prije svega zato što je borba protiv prekarnosti u svojoj biti nastojanje usmjereno na bolji položaj čitavog radništva.
 
Zbog toga zagovaranje dokidanja prekarnosti mora uključivati široke mase radništva. Kako bi borba bila uspješna potrebna je visoka angažiranost skupina radništva koje unutar nacionalnog gospodarstva zauzimaju strukturno važnije položaje, te sindikata koji su kadrovski i financijski snažniji. Oni moraju doprinijeti svojim kadrovskim, istraživačkim i financijskim resursima.
 
Akcijama solidarnosti polje borbe ranjivijih skupina mogu proširiti. Putem strukturno moćnijeg položaja u socijalnom dijalogu na granskoj i državnoj razini mogu utjecati na zakonodavstvo i granske kolektivne ugovore. Važan korak u tom smjeru napravio je Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) osnivanjem Slobodnog sindikata, čiji je cilj organiziranje radnica i radnika koji ne pripadaju pod okrilje nijednog od granskih sindikata i kod kojih su objektivne okolnosti za organiziranje teže.
 
Uz važan doprinos snažnijih sindikata iz utjecajnijih grana, ključ za efikasnu borbu protiv prekarnosti u najvećoj mjeri leži u sindikatima iz okruženja u kojima se atipični oblici zaposlenja češće pojavljuju. Bez uključivanja prekarnih radnica i radnika te njihovih zahtjeva u svoj rad i bez aktivne usmjerenosti na radničku solidarnost i jedinstvo, svi dobronamjerni pokušaji ostalih radničkih organizacija i civilnog društva mogu biti zalud. Primjere dobre prakse u tom području nije potrebno tražiti u inozemstvu.
 

Integracija i solidarnost u praksi

Primjer uspješnog djelovanja ponudio je Sindikat metalne i elektro industrije (SKEI) u poduzeću ETI Izlake. Radi se o izvozno orijentiranom poduzeću u elektro industriji, koja u Sloveniji zapošljava oko 1100 ljudi, a u inozemstvu još 500 ljudi. Sindikat u kojeg je učlanjeno približno 60% radnica i radnika djeluje po principu koji se temelji na integraciji agencijskih radnica i radnika u sindikat s konačnim ciljem dokidanja agencijskog rada u poduzeću. Zahtjeve za poboljšanje njihovog položaja sindikat uključuje u svoja počela prilikom kolektivnih pregovora, osigurana su im i dva mjesta u 15-očlanom izvršnom odboru sindikata, a istovremeno su aktivno uključeni u svakodnevne sindikalne aktivnosti.
 
Takvo je usmjerenje dovelo do pozitivnih rezultata. Najprije se smanjila raširenost agencijskog rada uvođenjem i aktivnim radom paritetne komisije koja nadzire širenje zastupljenosti radnih odnosa na neodređeno vrijeme. Znatno se povećala sindikaliziranost među agencijskim radnicama i radnicima, što je posljedično povećalo organizacijsku i mobilizacijsku moć sindikata. Najvažnije je što su time bili napravljeni veliki koraci u izgradnji radničke solidarnosti i jedinstva.
 
Integracija i solidarnost u praksi
Strategije/taktike (SKEI ETI Izlake)
>
Momentalna potpora načelu „jednaka plaća za jednak rad“ – izjednačavanje prava u praksi
>
Uključenost u tijela sindikata
>
Uvođenje paritetne komisije
/ / /
Rezultati
>
Izgradnja povjerenja u sindikat među agencijskim radnicama i radnicima – sindikat se aktivno zauzeo za njih
>
Povećanje sindikaliziranosti među agencijskim radnicama i radnicima
>
Smanjenje zastupljenosti agencijskog rada, aktivacija radnika, izgradnja povjerenja
To je najvidljivije u podršci članica i članova sindikata zahtjevima radništva iz nekih drugih grana. Naime, pomoću istraživanja kojeg je CEDRA provela u poduzeću, pokazalo se kako je čak 84 posto zaposlenih spremno podržati zaposlene u maloprodaji u njihovim sindikalnim borbama, dok je 65 posto (Istraživački zbornik CEDRA – u pripremi) spremno podržati zaposlene u javnom sektoru u borbi za više plaće i bolje radne uvjete. Iako je istraživanje bilo usmjereno na njihova mišljenja i nije proučavalo konkretne prakse, svejedno nam daje razloga za ohrabrujući zaključak.
 
Organizirano i angažirano sindikalno članstvo stvara protutežu dominantnoj politici kapitala i države, koja radništvo dijeli na rodne, starosne i sektorske podskupine. Takva angažiranost i visok stupanj izražene solidarnosti neposredna su posljedica materijalnih praksi sindikata na radnom mjestu. Bez obrazovanja, redovitog informiranja članstva i usmjerenosti na udružen nastup cjelokupnog radništva u poduzeću takvo što ne bi bilo moguće. Upravo na to upućuju primjeri onih radnih okruženja gdje je stupanj solidarnosti znatno niži.
 

Napad na jednoga je napad na sve!

Širenje opisanih praksi djelovanja mora postati strateška odluka sindikalnog pokreta, a geslo „napad na jednoga je napad na sve!“ njegova misao vodilja. Cilj je takvog pristupa stvaranje jednakih uvjeta za sve. No, ne uvjeta kakvi trenutno vladaju na periferiji tržišta radne snage, već onih koji će se temeljiti na proširenju radničkih prava i pravednijoj raspodijeli viška vrijednosti.






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

Vezani članci

  • 13. rujna 2020. Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom "Jednom kada prihvatimo da smo svi uvučeni u probleme s kojima se suočava cijeli svijet, njihovo rješavanje postaje puno zahtjevniji zadatak od pukog svrgavanja neke tajne kabale. Međutim, to ipak znači da možemo adresirati i ponuditi bolja objašnjenja i rješenja za stvarne svjetske probleme i iskustva zbog kojih ljudi mogu završiti u zečjoj rupi ekstremno desnih teorija zavjere."
  • 13. rujna 2020. Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga "Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini "Dok sekularna kriza kapitalizma poprima naizgled neekonomski karakter, nove epidemije, glad, poplave i druge „prirodne“ katastrofe koristit će se kao opravdanje za proširivanje državne kontrole, a odgovor na te krize sve će više funkcionirati kao prilika za vježbanje novih i neisprobanih protupobunjeničkih mjera. Dosljedna komunistička politika mora moći zajedno sagledati obje te činjenice. Na teorijskoj razini to znači razumijevanje činjenice da je kritika kapitalizma osiromašena ako se odvaja od prirodnih znanosti. No, na praktičnoj razini to također podrazumijeva da je jedini politički projekt koji je danas moguć onaj koji je sposoban orijentirati se na terenu definiranom globalnom ekološkom i mikrobiološkom katastrofom, kao i djelovati u ovom stanju neprestane krize i atomizacije."
  • 6. rujna 2020. Znati što je ispravno, a činiti suprotno: Asistentica i rad "Film Asistentica, redateljice Kitty Green, u startu je dočekan kao film #metoo pokreta. Teško je ne gledati ga na ovaj način. Film o kojem njegova redateljica/scenaristica govori kao „scenariziranoj ne-fikciji“ bavi se jednim danom u životu asistentice holivudskog producenta, koji se u svakom smislu doima kao tip sličan Harvey Weinsteinu, sve do zalihe injekcija alprostandila koju drži u uredu. Film je zanimljiv jer ni u jednom trenutku ne prikazuje ovog lika, zadržavajući se na zvuku njegova glasa dok se dere i na prikazu njegovih manipulativnih e-mailova. Film ne zanimaju poslovične „trule jabuke“, kako kaže Green, nego strukturni uvjeti koji omogućuju takve osobe."
  • 6. rujna 2020. Striptizete su radnice koje imaju moć sindikalnog udruživanja "Striptizetama i vozačima_cama Ubera zajednička je barem jedna stvar: žrtve su pogrešne klasifikacije svojih šefova, koja sve više uzima maha. Međutim, Brandi Campbell, plesačica za odrasle iz Ohia, borila se protiv takve prakse na sudu i pobijedila. Zakon je u tom pogledu jasan: striptizete su radnice koje imaju pravo na sindikalno udruživanje i štrajk."
  • 6. rujna 2020. Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita "Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"
  • 30. kolovoza 2020. Mreža seksualnih radnica koju smo gradile spašava nas tijekom COVID-19 pandemije "Seksualna sam radnica iz Argentine. Ne mogu raditi, i ne primam nikakvu naknadu od države, ali naša grassroots mreža pomaže nam preživjeti. #HumansofCOVID19"
  • 30. kolovoza 2020. Neoliberalno sveučilište pada na ispitu koronavirusa "Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine."
  • 23. kolovoza 2020. Privatne škole oduvijek su omogućavale bogatim učenicima da upadnu na fakultet preko reda "Sveučilišni prijemni ispiti u Ujedinjenom Kraljevstvu moralno su prijeporni i u najboljim okolnostima, a ove godine očigledno ne živimo u najboljim okolnostima. Budući da nije moguće pisati ispite uživo, učenike se vrednovalo na temelju predviđanja, dosad ostvarenih rezultata i povijesnih postignuća njihove škole. Njihova obrazovna budućnost počiva na algoritmu."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve