Neoliberalno sveučilište pada na ispitu koronavirusa

"Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine."

Dodjela diploma na sveučilištu Marquette, 18. svibnja 2008. godine (izvor: Marquette University @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine.



U zabačenom predgrađu North Shorea u metropolitanskoj okolici Milwaukeeja, koalicija studenata, profesora, osoblja i diplomanata sa sveučilišta Marquette 16. kolovoza je marširala do kuće Michaela Lovella pod budnim okom policija i privatnog osiguranja. Kolni prilaz bio je ograđen narančastom gradiličnom ogradom. Skupina je došla prosvjedovati protiv odluke Marquettea da otvori svoja vrata za obrazovanje uživo usred globalne pandemije.
 
Kroz zaštitne maske su opisali kako im je njega i zaštita oko pandemije COVID-19 odgođena jer im Marquette nije ponudio zdravstveno osiguranje. Podijelili su svoje strahove u vezi partnerica i partnera kompromitiranih imuniteta koji žive među studentskom populacijom, gdje se već održavaju tulumi bez maski i socijalnog distanciranja. Drugi su pozvali na formiranje sindikata koji bi konačno osigurao nezavisni glas radnicama i radnicima Marquettea u odlukama o njihovim radnim uvjetima.
 
Do prosvjeda je došlo nakon najnovijeg u nizu fantastičnih planova kojima je Lovellova administracija obećavala da će ponovno otvoriti vrata kampusa na siguran način. Plan podrazumijeva krajnje neadekvatnu strategiju smanjena zaraze. Studenti će biti testirani tek kad počnu pokazivati simptome, a od nastavnika se traži da obrazovanje istovremeno pružaju online i uživo.
 
Kako bi privukao studentice i studente, Lovell im je obećao maksimalnu fleksibilnost: studenti mogu pohađati predavanja u kojem god obliku preferiraju. Nastavnicima nije omogućena takva diskrecija. Premda je mnogim stalno zaposlenim profesorima odobreno podučavanje na daljinu, za instruktore na diplomskom studiju i kontingentno osoblje, koji podučavaju većinu brucoških predmeta, bilo je izvjesnije da će zahtjevi za podučavanjem online biti odbijeni. Administracija očajnički radi na privlačenju novih brucoša, čime pojačava postojeće nejednakosti među nastavnicima te postavlja u situaciju većeg rizika one nastavnice i nastavnike koji su najmanje u mogućnosti obraniti se.
 
Slične situacije odigravaju se u sveučilištima diljem zemlje. Sveučilišta, koja su gladna novca od školarina, prioritiziraju profit pred sigurnošću studenata, profesorskog kadra i osoblja. Međutim, COVID-19 nije toliko uzrokovao ove probleme, koliko je bacio novo blještavo svjetlo na temeljna pitanja nejednakosti i obesnaženosti u akademskom prostoru.
 
Od sredine dvadesetog stoljeća, došlo je do ozbiljnog smanjenja sigurnosti akademskog zaposlenja. 1969. godine, 78 posto fakultetskog osoblja na američki visokobrazovnim institucijama bilo je stalno zaposleno. Danas 75 posto radnih mjesta zauzimaju povremeno zaposleni, kontingentni predavači i predavačice.
 
Redukcija stalno zaposlenih fakultetskih radnica i radnika u prilog kontingentnim predavačima proizvela je ranjivu akademsku radnu snagu pred kojom se postavljaju sve veća istraživačka očekivanja, profesionalni kriteriji i opsezi znanja u zamjenu za makar i nagovještaj stabilnosti zaposlenja.
 
Gotovo svaka značajnija odluka na Marquetteu odražava sve veću indiferentnost sveučilišnih administratora prema interesima akademske radne snage, osoblja i studenata. U srpnju se više od četrdeset studenata i studentica Marquettea zarazilo tijekom izbijanja koronavirusa, i to u trenutku kada je kampus u usporedbi s novom predloženom situacijom, bio napušten. Sveučilište Sjeverne Karoline (UNC) istovremeno je doživjelo više slučejava izbijanja COVID-19 samo nekoliko dana nakon ponovnog otvaranja, te je odlučilo zatvoriti kampus nakon samo tjedan dana. Hoće li Marquette ponoviti grešku UNC-a? Gotovo je sigurno da će održavanje instrukcija uživo primorati sveučilišta poput Marquettea da pređu na virtualno podučavanje usred semestra, što će stvoriti još neplaćenog posla insturktorima i poremetiti okoliš u kojem studenti uče, povrh zdravstvenih učinaka.
 
Odmah onkraj kampusa, zdravlje nebijelih radničkih četvrti koje okružuju Marquette – u kojima se utjecaj nevjerojatno visokih razina segregacije u Milwaukeeju najozbiljnije osjeća – također je ugroženo. Epidemija u Marquetteu bio bi tek posljednji događaj kojim se pokazuju kontinuirani problemi koje Marquette ima s rasizmom te nesposobnost da se djeluje u skladu s misijom koja zagovara društvenu pravdu.
 
Kao i na drugim sveučilištima, službeni kanali „zajedničkog upravljanja“ bili su u najboljem slučaju bespomoćni, a u najgorem slučaju djelovali kao glasnogovornici sveučilišnih administracija. Marquetteove uredbe daju konačnu odluku u svim stvarima upravnom odboru i predsjedniku, što znači da „zajedničko upravljanje“ znači što god Michael Lovell i upravni odbor žele da znači. Unatoč premoćnoj većini povremeno zaposlenih akademskih radnica i radnika i studenata-radnika na diplomskoj razini koji zagovaraju stvaranje sindikata, predsjednik Lovell izbjegava dogovorene sastanke s radnicima i radnicama te provodi obmanjujuću kampanju razbijanja sindikata koja je u direktnoj suprotnosti s jezuitskim vrijednostima sveučilišta, kao i njegovom misijom društvene pravde.
 
Nadalje, Lovell je pokušao maskirati svoju kampanju razbijanja sindikata katolicizmom, tvrdeći da je nametanje proračunskih rezova i prekarnosti predavačkom osoblju Marquettea u skladu s ulogom dobrog financijskog skrbnika jezuitskog sveučilišta – dok se istovremeno kriomice koordinira s Trumpovom administracijom i priključuje telefonskom konferencijskom razgovoru s potpredsjednikom Mikeom Penceom u kojem predsjednici sveučilišta traže pravni imunitet od potraživanja svojih studenata zbog izloženosti koronavirusu.
 
Kada zapošljavatelji imaju svu moć, zloupotrebljavaju je: predsjednik Lovell ponovno otvara vrata Marquettea unatoč tome što zna da će time uzrokovati bolest i smrt studenata, predavača i osoblja.
 
Neprofitni status Marquettea i njegov identitet jezuitske institucije posvećene cura personalis – kamenu temeljcu jezuitske teologije, koji se prevodi u „brigu o čitavoj osobi“ – ne nudi nikakvu zaštitu od ekploatacije i zlostavljanja. Lovellova administracija posvetila je znatne resurse administratorskim plaćama i zakladama: Marquette troši na administratorske plaće više od 80 posto sličnih institucija. Iako je sveučilište obilježeno kao „neprofitno“, u praksi se preplaćeni administratori ne ponašaju previše drugačije od uprave profitnih korporacija.
 
Na Marquetteu, kao i na drugim sveučilištima, jedini način da se zaštite obrazovni radnici i radnice jest taj da se organiziraju. Najveće pobjede na Marquetteu posljednjih nekoliko godina direktni su rezultat našeg kontinuiranog sindikalnog organiziranja: sindikalnim naporima pomoglo se knjižničarkama da uvedu sigurnosne mjere predostrožnosti za ranih dana pandemije koronavirusa, ostvarilo se dulje financiranje novih studenata na diplomskoj razini, i zaustavilo antidemonstracijske politike koje bi ugušile slobodu govora na kampusu. Jedini način da se na kampusu ostvari pozitivna promjena jest da se organizira i suprotstavi administratorima kada su njihovi interesi suprotstavljeni zajednicama koje eksploatiraju.
 
Dok smo pripremali ovaj članak, bivši studenti obratili su nam se kako bi nam zahvalili što progovaramo protiv predstojećeg ponovnog otvaranja. Izrazili su strahove za vlastito zdravlje i rekli kako se osjećaju bolje, znajući da njihovi predavači i predavačice dijele njihovu zabrinutost. Akademski radnici i radnice ne bore se samo za sebe, već i za naše zajednice. 2020. godine mnogi životi ovise o našem uspjehu.




Sarah Kizuk je članica Sindikata akademskih radnica i radnika Marquettea, pomoćna predavačica na sveučilištu Mount Allison i doktorandica na odsjeku za filozofiju sveučilišta Marquette. Također je pomoćnica direktora Centra za razvoj humanistike pri Marquetteu.
 
Tom Hansberger je član Sindikata akademskih radnica i radnika Marquettea, doktorand i predavač filozofije na sveučilištu Marquette. Također supredsjedava podružnicom Demokratskih socijalista Amerike u Milwaukeeju.






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.





Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve