Striptizete su radnice koje imaju moć sindikalnog udruživanja

"Striptizetama i vozačima_cama Ubera zajednička je barem jedna stvar: žrtve su pogrešne klasifikacije svojih šefova, koja sve više uzima maha. Međutim, Brandi Campbell, plesačica za odrasle iz Ohia, borila se protiv takve prakse na sudu i pobijedila. Zakon je u tom pogledu jasan: striptizete su radnice koje imaju pravo na sindikalno udruživanje i štrajk."

Plesačice u garderobi striptiz kluba u Portlandu, Oregon, 29. srpnja 2006. godine (izvor: Michelle Sarchiapone @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Striptizetama i vozačima_cama Ubera zajednička je barem jedna stvar: žrtve su pogrešne klasifikacije svojih šefova, koja sve više uzima maha. Međutim, Brandi Campbell, plesačica za odrasle iz Ohia, borila se protiv takve prakse na sudu i pobijedila. Zakon je u tom pogledu jasan: striptizete su radnice koje imaju pravo na sindikalno udruživanje i štrajk.



Brandi Campbell je 2018. godine radila kao striptizeta u Centerfold Clubu, mjestu na kojem se nudi zabava za odrasle u Columbusu, u saveznoj državi Ohio, kada je napisala pismo vlasniku kluba o pravilima koja je klub odredio za plesačice. Inzistiranje na visokim petama osobito ju je nerviralo.
 
„Već sam dovoljno visoka i mrzim nositi visoke pete,“ kaže Campbell, „ali su nošenje visokih peta učinili obveznim, i vlasnik mi je jednom podmetnuo biljarski štap pod noge jer sam nosila balerinke.“
 
Bilo je i drugih neopravdanih pravila. U Centerfoldu je uvedeno pravilo da je svakih dvadeset minuta „aktivno vrijeme“, tijekom kojega se plesačice moraju popeti na pozornicu i njome paradirati. Postojala su pravila o tome koliko Campbell može naplatiti ples mušterijama, kao i o tome kako bi se trebala ponašati. Upravitelj ju je jednom ukorio zato što je sjedila s nogama na stolcu, poručivši joj da izgleda „kao K“ (kasnije je bilo rasprava oko toga što je mislio pod ovim komentarom; Campbell tvrdi da je jasno kako je mislio reći „kao kuja“).
 
Nedugo nakon što je napisala pismo, Centerfold je otkrio da Campbell vodi blog posvećen radničkim pravima striptizeti, i da ima povijest tužbi protiv klubova zbog kršenja tih prava (pleše već dvanaest godina, a počela je bilježiti optužbe i pritužbe za nepravedne radne prakse oko 2015. godine, i naglašava tu kronologiju kako netko ne bi pomislio da se pridružila toj industriji s aktivističkim namjerama). Sluteći da bi mogli biti sljedeća meta Campbelline tužbe, klub ju je otpustio, konkretno zbog kršenja zakona koji zabranjuje dodirivanje – a taj se otkaz kasnije pokazao diskriminatornim.
 
Campbell je na to odgovorila tužbom protiv Centerfolda, a u srpnju 2019. godine, Državni odbor za radne odnose (National Labor Relations Board, NLRB) podržao je raniju odluku, presudivši da je ona zaposlenica koju štiti federalni zakon o radu, a ne nezavisna izvođačica, kao što je tvrdio klub, te da je otpuštena zbog bavljenja aktivnostima koje NLRB štiti.
 
Odluka je stavila naglasak na to da pravila koja je Centerfold postavio za striptizete odbor razmatra kao zahtjeve postavljene od strane zapošljavatelja, a ne manje stroga očekivanja koja obilježavaju odnos s nezavisnim izvođačicama. Drugim riječima, Centerfold ne može imati i jedno i drugo: ili Campbell nema obvezu pridržavati se nametnutih pravila, i nezavisna je izvođačica, ili ih se mora pridržavati, u kojem je slučaju zaposlenica.
 
Implikacija ove presude je da, kao zaposlenice, striptizete imaju pravo na sindikalno udruživanje. Međutim, ovo nije prvi put da su pravne vlasti došle do ovakvog zaključka. Vrhovni sud u Nevadi 2014. godine je donio sličnu odluku, presuđujući da su striptizete u Sapphire Gentlemen’s Clubu u Las Vegasu, iako su klasificirane kao nezavisne izvođačice, zapravo zaposlenice. Kao takve, njihovo je pravo na kolektivno organiziranje na radnom mjestu zaštićeno zakonom – požele li to učiniti, imaju pravo na sindikalno udruživanje. Slična odluka u pogledu krivog klasificiranja donesena je u nekoliko saveznih država, dodjeljujući striptizetama milijune dolara u zaostalim plaćama.
 
Drugim riječima, u njezinom slučaju je NLRB podržao ono što je Campbell već znala da stoji – ona je zaposlenica. Da su se striptizete u njezinu klubu sindikalno organizirale, dobile bi svoju tužbu, neovisno o inzistiranju Centerfolda da su plesačice nezavisne izvođačice.
 
„Plesačice su oduvijek imale ovu moć“, kaže Campbell. „U ovom slučaju zapravo nisam dovela do promjene nikakvih zakona, nego sam samo ustrajala na postojećim pravima, s čime se Centerfold nije htio pomiriti.“
 
Premda se Campbellin slučaj primjenjuje na ovaj konkretni striptiz klub, pogrešno klasificiranje je problem koji nadilazi tu industriju. Od Ubera i Lyfta do instruktorica joge, veliki broj radnica i radnika u različitim industrijama pogrešno se klasificira kao nezavisne izvođače umjesto kao zaposlenice i zaposlenike, što omogućava zapošljavateljima da se izvuku s time da im uskraćuju beneficije – zdravstveno osiguranje, plaćene prekovremene sate, plaćeno bolovanje – kao i prava koja im pripadaju po zakonu. Borba protiv pogrešne klasifikacije odnedavno je ušla u kalifornijski mejnstrim, a kompanije za diljenje vožnje potrošile su preko 100 milijuna dolara na glasačku inicijativu koja im omogućuje izuzimanje iz nedavno izglasanog zakona AB 5 (Assembly Bill 5), koji nalaže da reklasificiraju svoje vozačice i vozače kao zaposlenice i zaposlenike.
 
Campbell sa svoje strane naglašava da ni po čemu nije drukčija od ikog drugog, i da želi da više radnica i radnika ostvari svoja prava.
 
„Netko mi je poslao e-mail i rekao mi da sam superjunakinja. Ne osjećam se kao superjunakinja, nego jednostavno kao netko tko je ostvario svoja prava, za koja su se drugi ljudi već izborili u prošlosti,“ kaže ona. „Ne bismo trebali idolizirati heroje, ako se naprosto radi o ljudima. U cilju vam je da ogromni brojevi ljudi nešto učine; ne radi se samo o jednoj osobi.“




Alex N. Press je pomoćnica urednika u Jacobinu. Između ostalog, piše i za Washington Post, Vox, The Nation te za n+1.




Vezani članci

  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek Filmski redatelj i performer Dario Juričan imao je krajem prošle godine premijeru novog dugometražnog dokumentarnog filma Kumek, o gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Međutim, redatelj nije uspio kapitalizirati ozbiljni četverogodišnji istraživački novinarski rad i prevesti ga u ambiciozniju političku analizu, zadržavajući repetitivni narativ na razini esencijalističkog moralnog prokazivanja, površnih generalizacija uz izlete u urbani rasizam i prijezira prema narodu koji je i sam navodno sklon korupciji te biranju vlastodržaca po svojoj mjeri i kada idu protiv njegovih interesa.
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? U osvrtu na nedavnu polemiku na književnoj sceni o klasi i autanju, autorica ukazuje na važnost daljnjeg razmatranja kompleksne uloge klasnog položaja u životnim odlukama. Strukturno određenje klase govori o tupoj, nepersonalnoj ekonomskoj prinudi ugrađenoj u kapitalističko društvo, ali ne objašnjava jednoznačno karakter pojedinke_ca. Iako povezana s identitetom, klasa se ne može mehanički derivirati iz identiteta, kao ni obratno.
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve