Nafta, prosvjedi i masovna solidarnost na Mauricijusu

"Za otočke države poput Mauricijusa, more i ocean isprepleteni su s identitetom ondašnjih ljudi, kao i ključna odrednica njihove egzistencije. Nedjelovanje na državnoj razini, tajnost koja okružuje izljev, kao i pogrešno postupanje s takvom ogromnom krizom poslužili su kao katalizator gnjeva javnosti i potaknuli povijesne antidržavne prosvjede koje vrijedi pomno pratiti u nadolazećim mjesecima."

Nasukani brod MK Wakashio iz kojeg se izlila nafta pored Pointe d'Esnyja u Mauricijusu, te djelatnici Međunarodne pomorske organizacije koja savjetuje mauricijsku vladu o nošenju s krizom, 13. kolovoza 2020. godine (izvor: International Maritime Organization @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Kako je okolišna katastrofa katalizirala ogromne protudržavne mobilizacije na Mauricijusu



Mauricijus prati reputacija stabilnosti i kvalitete njegove demokratske politike. Do masovnog prosvjednog djelovanja u ovoj zemlji dolazi relativno rijetko. Međutim, zbog načina na koji se vlada nosi s ogromnim izljevom nafte – čije su posljedice razorne po bioraznolikost, zdravstveno stanje i ekonomiju na otoku – došlo je do prosvjeda koji prijete narušiti nekadašnji konsenzus. U najznačajnijem od ovih marševa, u glavnom gradu Port Luisu 29. kolovoza sudjelovalo je više od 100 000 ljudi. Na drugom maršu, 12. rujna u Mahebourgu, mjestu koje je izravno pogođeno izljevom, prema policijskim procjenama sudjelovalo je 25 000 ljudi; organizatori marša tvrde da je brojka barem dvostruko veća. Prosvjednici zahtijevaju promjene i ostavku vlade, osobito premijera Pravinda Jugnautha.
 
Što je potaknulo ovakvu masovnu mobilizaciju? Brod MV Wakashio, koji je plovio pod panamskom zastavom od Kine prema Brazilu, i prenosio 200 tona dizela i 3 800 tone teške nafte, nasukao se 25. srpnja na koraljne grebene Pointe d’Esnyja, uz jugoistočnu obalu Mauricijusa. Laguna ove obale nalazi se blizu dva okolišno zaštićena morska ekosustava i pomorskog parka Blue Bay, močvare svjetskog značaja. Cijela zemlja čekala je 12 dana da vlada nešto poduzme kako bi spriječila okolišnu katastrofu. Da bi umirila zabrinuto stanovništvo, policija je 5. kolovoza obznanila da se poduzimaju napori kako bi se stabiliziralo brod te da isti ne tone, već počiva na pješćanom sprudu. Međutim, zbog loših vremenskih uvjeta, o prvim pukotinama na trupu broda izviješteno je već istoga dana. Idućeg dana, iz broda je počelo curiti, i procjenjuje se da je 1 200 tona nafte izliveno u netaknutu lagunu. Izljev izlaže riziku nebrojene vrste oko laguna Blue Bayja, Pointe d’Esnyja i Mahebourga, uz kobne posljedice po ekonomiju, prehrambenu sigurnost i zdravlje na Mauricijusu.
 
Vlada je na udaru kritika zbog svoje prespore reakcije: tek je 7. kolovoza proglasila incident hitnom ekološkom situacijom. Prizori naftne mrlje – zagađenih plaža, rijeka i mangrova – došli su do svjetskih naslovnica. U intervjuu za BBC, premijer Jugnauth uživo je upitan o zakašnjeloj reakciji te smatra li da duguje ispriku narodu Mauricijusa. Odgovorio je da su se vlasti oslanjale na savjete međunarodnih stručnjaka, te da su loši vremenski uvjeti kočili operaciju ispumpavanja nafte iz broda. Ovo objašnjenje naširoko su kritizirali lokalni borci za zaštitu okoliša, civilnodruštvene organizacije i opća javnost.
 
Iako je Jugnauth naložio da se provede formalna istraga, njegova je vlada optužena za nedovoljnu transparentnost u upravljanju operacijom čišćenja, što je razljutilo mnoge. Izgleda kako se vlada skriva iza savjeta odabranih međunarodnih savjetnika, odbijajući istovremeno pomoć koja se nudi iz drugih izvora. Ljutnja je usmjerena i na japanskog pomorskog prijevoznika Nagashiki Shipping, osiguravajuću industriju i međunarodnu zajednicu, koja se ne doima previše uznemirenom neprilikama u kojima su se našli obični ljudi s Mauricijusa, čiji je svakodnevni opstanak doveden u pitanje. Zasad su poduzete sljedeće mjere: mauricijska policija uhitila je kapetana broda i optužila ga za ugrožavanje sigurne plovidbe. Mauricijska vlada zabranila je prodaju i konzumaciju ribe i morskih plodova uhvaćenih u jugoistočnoj laguni nakon što je testiranje na uzorcima iz tog područja pokazalo pozitivne rezultate na tragove hidrokarbonata. Također, zabranjen je pristup u veliko područje (125 km2) na jugoistočnoj i istočnoj obali otoka. Ostaje nepoznato koliko je točno nafte proliveno u vode Mauricijusa, kolika je toksičnost nafte, te jesu li u operaciji čišćenja korištene kemikalije.
 
U danima nakon naftnog izljeva, civilnodruštvene skupine angažirale su se i neposredno djelovale kako bi ublažile štetu na bilo koji mogući način. Volonteri iz svih društvenih slojeva i dijelova zemlje pristigli su u pomoć. Iako nitko nije unaprijed očekivao da će do izljeva doći, svi su bili svjesni da je potrebno nešto smjesta poduzeti. Volonteri su izradili i postavili u ocean provizorne apsorbirajuće barijere od sušenih listova šećerne trske koje su natrpali u vreće od tkanine, kao i cijevi izrađene od tajica i kose. Imajući u vidu karakteristike kose da upija naftu, organizirana je narodna akcija prikupljanja kose u suradnji s frizerkama sa svih otoka koje su solidarno ponudile besplatna šišanja. Postupci stanovništva prkosili su odredbi kojom je vlada naložila ljudima da prepuste čišćenje vlastima. Jugnauth je otišao toliko daleko da proglasi volontere „smetalima“, implicirajući da njihovo djelovanje donosi više štete nego koristi, što je samo dodatno razljutilo javnost.
 
Marševe je predvodio društveni aktivist Bruno Laurette, i u njima su sudjelovali građani i građanske svih etničkih, religijskih i dobnih skupina, zajedno s djecom i osobama s invaliditetom. Podršku su im pružili akteri iz širokog spektra – ljevičarske skupine kao što su Rezistans ek Alternativ, grupe za zaštitu okoliša poput Aret Kokin Nou Laplage i Eco Sud, kao i sindikati. (Čelnici i članovi opozicijskih političkih stranaka participirali su u prvom maršu, ali kao privatni građani). U oba marša uglavnom su sudjelovali građani koji nisu bili povezani s bilo kojom konkretnom organizacijom, ali su željeli izraziti svoje nezadovoljstvo načinom na koji se vlada nosila s krizom.
 
Za otočke države poput Mauricijusa, more i ocean isprepleteni su s identitetom ondašnjih ljudi, kao i ključna odrednica njihove egzistencije. Nedjelovanje na državnoj razini, tajnost koja okružuje izljev, kao i pogrešno postupanje s takvom ogromnom krizom poslužili su kao katalizator gnjeva javnosti i potaknuli povijesne antidržavne prosvjede koje vrijedi pomno pratiti u nadolazećim mjesecima.




Ramola Ramtohul je viša predavačica sociologije i rodnih studija na Fakultetu društvenih znanosti i humanistike Sveučilišta u Mauricijusu.




Vezani članci

  • 22. studenoga 2020. Radne žene traže svoj glas "Ženski pokret sedamdesetih godina prošlog stoljeća uključivao je i val organiziranja na radnom mjestu. Novi dokumentarni film 9do5 donosi priču jednog pokreta."
  • 15. studenoga 2020. Sumrak idola na centru Iako dramski predložak Gospode Glembajevih nudi dovoljno ulaznih točaka za polemičku proizvodnju novog značenja na sceni, Branko Brezovec u svojoj najnovijoj inscenaciji Krležina kanonskog djela oslanja se na lako dostupnu kontroverznost i ne nalazi način da protegne problemska čvorišta onkraj individualne psihologizacije, zapostavljajući političko-ekonomski okvir drame.
  • 15. studenoga 2020. Mere štednje i uspon nacista "Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."
  • 15. studenoga 2020. Najnoviji koraci prema pravoj demokraciji u Čileu su nit vodilja za ostatak svijeta "Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja."
  • 8. studenoga 2020. Halucinatorni bunker bijele desnice "Negativne reakcije na pokret Black Lives Matter u Južnoj Africi naglašavaju sve izraženiju konvergenciju između krajnje desnice i konzervativaca."
  • 8. studenoga 2020. Trumpov poraz opravdan je povod za proslavu, ali na ulicama treba ostati još četiri godine Kolektivna anksioznost oko predsjedničkih izbora u SAD-u okončana je objavom rezultata, nakon čega su uslijedile euforične proslave na ulicama mnogih američkih gradova. Već je sada jasno da milijuni ljudi većinom nisu slavili Bidenovu pobjedu koliko Trumpov poraz, što je dodatni impuls protiv uljuljkavanja u lažnu sigurnost koju nudi naoko benevolentnija figura na čelu države. Istinska promjena i dalje iziskuje djelovanje odozdo, stoga je od presudne važnosti da se narod organizacijskim naporima odupre neoliberalnom centrizmu Demokratske stranke koji otvara prostor reakcionarima poput Trumpa.
  • 8. studenoga 2020. Nekoliko činjenica o ekonomiji SAD-a Povodom američkih predsjedničkih izbora, na kojima je aktualnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa pobijedio kandidat Demokratske stranke Joe Biden, donosimo kompendij statistika u kojima se ekonomija i društvo Sjedinjenih Američkih Država uspoređuju s ostatkom svijeta.
  • 1. studenoga 2020. Život u zaleđu: Knin Ratne obljetnice ili koruptivne afere bivše gradonačelnice gotovo su jedini povodi za spominjanje Knina u medijskom mejnstrimu. S druge strane, propast gradske industrije zapostavljena je tema. Velik je broj opustjelih radnih pogona koji svjedoče o poprilično drugačijem Kninu prije rata.
  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve