Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji

Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.

Seljački prosvjedni pohod na Delhi, 27. studenog 2020. godine (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Napori Modijeve vlade da uguši pobunu otkrivaju njezin rastući autoritarijanizam, kojemu se treba suprotstaviti jer u protivnom slijedi još ozbiljnije nasilje.



Nisam mislio da ću ikada napisati ovu rečenicu, ali Rihanna s pravom pita zašto se više svjetske pažnje ne pridaje prosvjedima seljakinja i seljaka u Indiji.
 
Barbadoška pop-zvijezda u utorak je na svojem twitteru kojeg prati 101 milijuna ljudi podijelila izvješće CNN-a u kojem se opisuju najnoviji pokušaji indijske vlade da suzbije desetke tisuća seljakinja i seljaka u pohodu na Delhi u znak prosvjeda protiv agrikulturnih reformi.
 
Mnogi seljaci dolaze iz regije Punjab sa sjevera Indije, u kojoj se nalazi velika populacija Sikha, i smatraju kako će pokušaj vlade da deregulira agrikulturni sektor uništiti njihovu egzistenciju. Međutim, ovo nije samo problem u Indiji, i nije riječ samo o reformama. Indijska vlada trenutno prijeti Sikhima potencijalno katastrofalnim pogromima, što će joj zbog izostanka globalne pozornosti možda i poći za rukom.
 
Otkako su prosvjedi započeli prošle godine, ekstremno desna vlada Narendre Modija pokušava ih nasilno ugušiti, okomivši se na kritičare u maniri koja razotkriva koliko je „najveća svjetska demokracija“ blizu tome da postane autoritarna država. Prosvjednici i prosvjednice u Delhiju okruženi su barikadama i bodljikavom žicom, odsječeni od interneta, vode i zaliha hrane, dok je više od stotinu seljaka „nestalo“. Prema pojedinim tvrdnjama, barem jedna aktivistkinja bila je pritvorena i metom seksualnog napada.
 
Vlada se služi i kaznenopravnim sustavom kako bi zastrašila kritičare. Kao što poručuju iz Human Rights Watcha, aktivisti i aktivistkinje na meti su „politički motiviranih“ optužbi, a novinarke i novinari te opozicijski političari optuženi za „pobunu“ zbog izvještavanja o tvrdnjama koje je iznijela obitelj mrtvog prosvjednika.
 
Demokracija ne bi smjela ovako funkcionirati. Seljaci su sada suočeni s još većom prijetnjom. Otkako su poveli svoj prvi veliki marš u glavnome gradu, seljaci Sikhi iz Punjaba zadominirali su prosvjedima. Međutim, vladini pristaše demoniziraju Sikhe, koji čine oko 2 posto indijskog stanovništva, napadajući ih na temelju njihove vjere.
 
Proteklih tjedana u indijskim je medijima bilo otvorenih pokušaja da se seljačke prosvjede prikaže kao preplavljene sikhskim separatistima, ili da se ustvrdi kako rade za Pakistan. Kada je prošloga tjedna određen broj seljaka projurišao kroz povijesnu Crvenu tvrđavu u Delhiju, pojedini mediji posve su se obeznanili, implicirajući kako je time ponižena čitava nacija.
 
Religijski pogromi zastrašujuće su česti u Indiji. Manji pogrom protiv muslimana u Delhiju dogodio se u siječnju prošle godine, veliki u Gujaratu 2002., a još veći 1992. u Mumbaiju. Kršćani su pojačano na udaru nasilja od 1998. godine. Sikhima poput mene pak, 1984. – godina u kojoj je nad Sikhima proveden genocid – duboko je urezana u kolektivno pamćenje.
 
Iste je godine tadašnja indijska premijerka Indira Gandhi pokrenula vojni napad na Zlatni hram u Amritsaru, najveće sikhsko svetište, kojeg su u to vrijeme zauzele autonomaške skupine. Nakon atentata na Gandhi kojeg su izvršili njezini vlastiti sikhski tjelohranitelji kao čin odmazde, tisuće Sikha diljem zemlje ubijeno je u religijskim pogromima, uz prešutni pristanak Gandhijine vladajuće stranke, Indijskog nacionalnog kongresa.
 
Mnogi Sikhi trenutno su zabrinuti jer vjeruju da je u pripremi novi masakr. Njihove strepnje nisu neosnovane. „Ponovimo 1984.“ postao je bojni poklič dijela nacionalističkih hinduističkih korisnika društvenih medija koji podržavaju Modijevu vladu.
 
Neki aktivisti, potaknuti „Hindutvom“, nacionalističkom hinduističkom ideologijom na čijim je načelima uspostavljena Modijeva vladajuća stranka Bharatiya Janata (BJP) već su krenuli održavati prijeteće skupove ispred sikhskih vjerskih zdanja. Implicitno su za to dobili odobrenje odozgo, kada je Modi lažno ustvrdio da su prosvjednici koji su projurišali kroz Crvenu tvrđavu „oskvrnuli“ indijsku zastavu. (Nisu. Seljaci nisu ni dotaknuli indijsku zastavu.)
 

Zemlja u kojoj su hinduisti građani prvog reda

BJP i njezini saveznici služe se klasičnom taktikom podijeli-pa-vladaj, koju su kopirali od britanskih kolonizatora. Međutim, ona je dio šire strategije pretvaranja Indije u hinduističku teokraciju.
 
Vlada Indiju prije svega vidi kao zemlju hinduista. Svi ostali su građani drugog reda koji neprestano moraju dokazivati svoju lojalnost. Hinduistički nacionalisti vole reći da su Sikhi dio „hinduističkog kišobrana“, a time i integralni dio Indije – za razliku od muslimana i kršćana – no nedavni događaji razotkrili su prazninu njihovih tvrdnji.
 
Indija je multivjerska zemlja koju se transformira u zemlju koja hinduistima daje status građana prvog reda, postavljajući sve ostale ispod njih u hijerarhiji. Svatko tko izražava disenzus prikazuje se kao „antinacionalist“. Prošle godine, kada su indijski muslimani mirno prosvjedovali protiv zakona kojemu je cilj bio isključiti mnoge muslimane i muslimanke iz državljanstva, optuženi su kao potencijalni teroristi koji rade za Pakistan. Tijekom pogroma u Delhiju u siječnju 2020. godine, kojeg su mnoge medijske kuće pogrešno predstavile kao „pobunu“, policija se ili držala po strani ili se pridružila pogromu.
 
Sikhi iz Punjaba koji kampiraju na periferiji Delhija neće posustati. Za mnoge od njih prosvjedi su završna bitka u obrani njihovih egzistencija. Napetost raste i samo bi jedna iskra mogla rasplamsati sveopće nasilje protiv Sikha širom cijele zemlje.
 
Ako se to dogodi, učinci će biti puno dalekosežniji. Za Sikhe koje žive u inozemstvu – među kojima su mnogi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i SAD-u – ovo je pitanje osobne naravi, jer ih uz Punjab vežu jake kulturne i obiteljske veze. Sikhska dijaspora često je jedini način da Sikhi iz Indije dobiju glas, i malo je vjerojatno da će ostati tiho.
 
Indijska vlada još od 2014. godine uspijeva umaći ozbiljnoj međunarodnoj osudi. Međutim, njezina demokratska fasada ubrzano se ljušti. Ako smo ozbiljno zainteresirani za demokratske vrijednosti, moramo se suprotstaviti rastućem autoritarijanizmu u Indiji. Već smo jednom napravili pogrešku ignorirajući Donalda Trumpa; no ovu ignoranciju ne možemo si priuštiti.





Vezani članci

  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 15. prosinca 2013. Dugo 20. stoljeće seljačkih ratova (I. dio)
  • 18. prosinca 2013. Dugo 20. stoljeće seljačkih ratova (II. dio)
  • 26. veljače 2013. Selo moje malo – Propast poljoprivrede u Hrvatskoj Donosimo tekst Gorana Đulića u kojem analizira problem domaće poljoprivrede i cjelokupne poljoprivredne politike. Autor piše o razlozima negativnih trendova u poljoprivredi, utjecaju liberalizacije tržišta na poljoprivredu te posljedicama na domaću proizvodnju i gospodarstvo u cjelini.
  • 31. prosinca 2018. Indijska urbana i ruralna radnička klasa u siječnju kreće u dvodnevni nacionalni štrajk U Indiji posljednjih mjeseci traje odgovor na val samoubojstava zbog rastuće nezaposlenosti te prezaduženih radničkih i seljačkih kućanstava stjeranih na sam rub egzistencije. Otpor protiv neoliberalnih politika desno orijentirane vlade te procesa korporatizacije i privatizacije zemlje prerastao je razmjere sektorske krize. Pročitajte prijevod članka o širokim solidarnim seljačkim i radničkim mobilizacijama u Indiji.
  • 28. lipnja 2016. Fašizam u službi zaštite kapitalizma od demokracije U prilogu o fašizmu prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“ razgovarali smo s Nikolom Vukobratovićem, urednikom hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua u kojoj se dotičemo pitanja društvenih implikacija preuske, odnosno preširoke definicije fašizma, političko-ekonomske funkcije povijesnih fašizama i njihovih ideoloških nasljednika te, kao jedinu uistinu djelotvornu metodu borbe protiv njihove revitalizacije, uočavamo potrebu za masovnom demokratskom mobilizacijom odozdo.
  • 11. ožujka 2010. Carlos Oya: Ili milom ili silom – poljoprivrednici zemalja u razvoju: agrarni neoliberalizam u teoriji i praksi
  • 7. svibnja 2011. Zajednička agrarna politika nejednakosti
  • 27. lipnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Promjena okvira #1
    O fašizmu
    U prvoj bilingvalnoj epizodi emisije „Promjena okvira“ pogledajte mozaični pregled događanja održanih tijekom veljače, ožujka i travnja 2016. u sklopu vaninstitucionalnog programa političke edukacije civilno-aktivističkog kulturnog sektora, prilog na temu fašizma u kojem govore Boris Buden, Luka Matić, Ivana Perica i Nikola Vukobratović te intervju s britanskom sociologinjom i političkom aktivistkinjom Hilary Wainwright, s kojom razgovaramo o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, odnosu između paralelnih ekonomija i državnih struktura te pitanju kućanskog rada. Nove epizode pratite na TV Istra svakog zadnjeg petka u mjesecu.
  • 13. studenoga 2009. Ljetna škola – Indija (Jayati Ghosh i Arundhati Roy)
  • 14. svibnja 2015. Kako govore subalterni? "Postoje neki aspekti naše ljudske prirode koji nisu kulturalno konstruirani: kultura ih oblikuje, ali ona ih ne stvara. Moje je stajalište da unatoč tome što postoje ogromne kulturalne razlike među ljudima na Istoku i na Zapadu, postoji i temeljni skup briga koje ljudi dijele, neovisno o tome jesu li rođeni u Egiptu, ili u Indiji, ili u Manchesteru, ili u New Yorku. Nije ih mnogo, no možemo navesti barem dvije ili tri: briga za vlastitu fizičku dobrobit; po svoj prilici i zabrinutost za određen stupanj autonomije i samoodređenja; briga za one prakse koje se izravno tiču vašeg blagostanja. Toga nema previše, no začudili biste se koliko vas daleko može odvesti u objašnjavanju iznimno važnih povijesnih transformacija."
  • 28. listopada 2009. Ljetna škola – Monica Bruckman: Neka ti siromašni Peruanci prestanu prosjačiti!
  • 22. listopada 2012. Povijesni kontekst razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj I.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 7. lipnja 2020. Kapitalističke svinje Nova knjiga J. L. Andersona Capitalist Pigs: Pigs, Pork and Power in America prati povijest svinjogojstva u SAD-u, pokazujući na koji je način kapitalizam preuredio okoliš kako bi pretvorio prirodu u robu, odnosno kako su svinje kumovale razvoju američkih gradova i stvaranju masovne radničke klase, ali i kakva je uloga industrijskog uzgoja svinja u nastanku i širenju zoonotskih bolesti poput COVID-19.
  • 9. veljače 2011. Planet slumova (I)
  • 6. rujna 2020. Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita "Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"
  • 22. studenoga 2020. Politika nije isključiva privilegija stranaka Politička ljevica koja pretendira na osvajanje moći izbornim metodama ne može biti samo posrednik izvanparlamentarnih aktivnosti, već mora i potaknuti demokratsku samoorganizaciju odozdo. U intervjuu sa Stathisom Kouvelakisom, političkim teoretičarem i bivšim članom Syrize razgovarali smo o srazu grčke vlade pod njezinim vodstvom s neoliberalnim centrom eurozone, makedonskom pitanju, režimima i sukonstituciji roda, klase i rase, kulturalizaciji Gramscijevog poimanja hegemonije te ograničenom dosegu komunikativne racionalnosti u političkom polju.
  • 12. srpnja 2020. Argumenti u korist javne prehrane Dok globalno 820 milijuna ljudi gladuje, a 57 milijuna u najbogatijim zemljama koristi besplatno dijeljenu hranu, najmanje trećina proizvedene hrane propada prije konzumacije. Postojeća proizvodnja, alokacija i priprema hrane bazirana je na tržišnim odnosima, kupovnoj moći pojedinaca i pojedinki te kućanskom radu. Javno zdravstvo, školstvo i skrb pokazuju da u nekim domenama postoje optimalnije i efikasnije solucije. Sustav javne prehrane dostupne cijelom stanovništvu mogao bi uključiti kapacitete privatnog sektora, osigurati pravedan otkup lokalno proizvedene hrane i staviti naglasak na ekološki održiva rješenja.
  • 8. studenoga 2011. Privatizacija svijeta
  • 4. siječnja 2011. Uništavanje proizvodnje hrane
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 14. srpnja 2013. Ukrudbene povjesnice
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 12. srpnja 2020. Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbe Kapital je strukturno ovisan o domestifikaciji žena i familijalizaciji socijalno-reproduktivnog rada, kao i o proizvodnji te institucionalnoj konsolidaciji konstrukata rasijaliziranog Drugog. Svođenjem feminizma i antirasističke borbe na politike identiteta, kojima je namjera režimom kvota kompenzirati stereotipni odnos prema ženama i rasijaliziranim osobama, zakrivaju se doprinosi socijalističkog feminizma kao feminističke klasne borbe za sistemsku emancipaciju sviju žena i dokidanje strukturnih nejednakosti, a izmiče iz vida i uloga rasizma u smanjivanju vrijednosti rada, osiguravanju supereksploatacije i organizacijske razjedinjenosti radničke klase te legitimaciji imperijalističke eksproprijacije i porobljavanja autohtonog stanovništva.
  • 22. studenoga 2012. Živo selo: Punom parom u prehrambenu ovisnost I.
  • 26. studenoga 2012. Živo selo: Punom parom u prehrambenu ovisnost II.
  • 14. lipnja 2015.
    Featured Video Play Icon
    Postkolonijalna teorija i “realno postojeći kapitalizam”
    Pogledajte snimku predavanja Viveka Chibbera, održanog u sklopu programa konferencije 8. Subversive festivala: "Jedna od upečatljivijih kontradikcija postkolonijalne teorije jest da, iako samu sebe predstavlja kao okvir za analizu kapitalističke dominacije, odbija ideju univerzalne teorije. Stoga se i nalazi u nelagodnom položaju gdje priznaje da se kapitalizam globalizirao, međutim poriče da možemo doći do opće teorije njegova funkcioniranja i njegovih karakteristika. Radi se o dubokoj i poražavajućoj kontradikciji u samom srcu postkolonijalne teorije."
  • 31. prosinca 2019.
    Featured Video Play Icon
    Rodno, seksualno i ekonomsko nasilje u neoliberalizmu
    Iako se rodno uvjetovano nasilje pri tumačenju često svodi na interpersonalno nasilje, marksistička feministkinja Tithi Bhattacharya pokušava utvrditi kakve socioekonomske okolnosti pogoduju njegovoj proizvodnji. Eskalaciju nasilja razmatra u kontekstu četrdesetogodišnjeg pogubnog utjecaja neoliberalnih politika na polje socijalne reprodukcije i tržište rada. Pogledajte snimku i pročitajte pregled predavanja održanog u sklopu 12. Subversive festivala u suradnji s Centrom za ženske studije, a snimke s proteklih festivala potražite na plejlisti.
  • 11. listopada 2020. COVID-19 i globalna ovisnost o jeftinom migrantskom radu "COVID-19 pandemija usmjerila je pozornost na strukturnu ovisnost svijeta o radu koji je moguće eksploatirati."
  • 25. listopada 2020. Devet načina na koje modna industrija uništava planet "Eko-moda je rastući trend, ali etički integritet nije se pokazao dovoljnim poticajem za ostvarivanje radikalne promjene. Marke poput Stelle McCartney ili People Tree bave se pitanjima kao što su pesticidi, organske tkanine, životinjska dobrobit i recikliranje, a njihovi osnivači_ce žele stvoriti bolji svijet. Međutim, iako ovakva poduzeća nedvojbeno imaju utjecaj na živote koje dotiču, ne adresiraju sistem kao cjelinu. Mnogo ove odjeće je skupo jer je proizvodnja prema etičkim standardima u kapitalizmu skupa. Nema svatko sredstva da je kupi. Moglo bi se argumentirati da se time što se osigurava tržišna niša za nekolicinu koja si može priuštiti brinuti za planet i ljude, potiče manje skrutiniziranja i pritiska na ostatak tržišta, koji ne samo da nitko ne dovodi u pitanje, nego se u određenim njegovim dijelovima čak i naslađuje neetičkim pozicijama, poput krznara koji hotimice koriste ugrožene životinje"
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini Onkraj ratnohuškačkih teorija zavjere, liberalnih zgražanja nad „nečistoćom“ i sličnih orijentalistički i rasistički intoniranih konstatacija o pripadnicima_ama jedne nacije, o pandemiji COVID-19 može se govoriti analitički i ustvrditi kako u virusu nema ničega „tipično kineskog“. Postavljanje pitanja ne samo o širenju, već i o uzrocima SARS-CoV-2 raskriva dublje dimenzije preplitanja socioekonomskog i biološkog, odnosno suštinsku vezu kapitalističke akumulacije i „prirodnog svijeta“, stoga bi se karakter virusa prije mogao označiti kao kapitalistički. Pored promišljanja kapitalističke proizvodnje pandemija, analiza aktualnih napetosti u kineskom društvu ukazuje na nove metode državne kontrole i protupobunjeničke mjere.
  • 9. kolovoza 2020. Iza eksplozije u Bejrutu stoji bezakonje svijeta međunarodne špedicije Katastrofalna eksplozija 2750 tona amonijevog nitrata – zapaljive tvari često korištene u bombaškim napadima – uskladištenih u luci blizu stambenih četvrti Bejruta, u kojoj je živote izgubilo preko 150 ljudi, ozlijeđeno 5000, a bez krova nad glavom ostalo 300 000, posljedica je neodgovornosti libanonskih lučkih vlasti i države, ali i offshoring pravnih makinacija pomorskog kapitala kojima je svrha profitno motivirana radna, zdravstvena, sigurnosna i okolišna deregulacija.
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti U razgovoru s Joanom Martinezom Alierom, ekološkim ekonomistom i ekonomskim povjesničarem te istraživačem na Institutu okolišnih znanosti i tehnologije Autonomnog sveučilišta u Barceloni osvrnuli smo se na njegov intelektualni put koji je isprepleten s nastankom ekološke ekonomije, ekonomske grane koja kao ulaznu točku analize okolišnih sukoba postavlja prirodne procese, povezujući ih s funkcioniranjem kapitalističkog sistema industrijske proizvodnje. Kroz razlaganje povijesti i aktualnosti klimatskih izazova, dotaknuli smo se i teme odrasta, prava prirode te životinjskih i biljnih vrsta, zaštite okoliša za siromašne i diferencijacije između antropocena i kapitalocena.
  • 9. prosinca 2012. Kolektivno kažnjavanje: propast socijalističkih agrarnih poduzeća na putu do slobodnog tržišta
  • 4. kolovoza 2010. Mađarski seljaci nikako na zelenu granu s Europskom Unijom
  • 28. studenoga 2009. Ljetna škola – Reinhard Kühnl: Oblici građanske vladavine – liberalizam – fašizam
  • 19. prosinca 2018. Mogu li žuti prsluci govoriti? Masovni prosvjedi posljednjih se tjedana kapilarno šire europskim centrom i periferijom kao sve glasniji izraz bunta i nagomilanog nezadovoljstva protiv nesmiljenih zaoštravanja neoliberalnih politika koje udaraju na golu egzistenciju. Pročitajte komentar pisca Édouarda Louisa, glasnog podržavatelja pokreta gilets jaunes (žuti prsluci), o medijskoj i političkoj diskvalifikaciji onih koji na ulicama demonstriraju da je klasna borba odozdo prijeko potrebna i još uvijek moguća.
  • 22. prosinca 2018. Nema revolucije bez kontrarevolucije – komparativna historija revolucija Arna Mayera Dok revizionistički konzervativni i liberalni politički akteri koncept „dva totalitarizma“, koji izjednačava komunizam i fašizam, koriste za delegitimiranje revolucija i antifašističke borbe, progresivna ljevica izbjegava problematizirati pitanje revolucionarnog nasilja. Branimir Janković s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu kroz prikaz komparativne studije Arna Mayera o Francuskoj građanskoj i Ruskoj boljševičkoj revoluciji govori o hijerarhizaciji nasilja i nužnosti njegove historijske kontekstualizacije, te radikaliziranju i revolucionaliziranju revolucija putem kontrarevolucija i antirevolucija, međunarodnih ratova i religijskih konflikata.
  • 28. veljače 2010. Pismo potpore prosvjedu mljekara
  • 12. travnja 2016. Posljedice ekonomske politike na domaći agrarni sektor Osvrtom na promjene u agrarnoj politici Republike Hrvatske te posljedice koje one ostavljaju na poljoprivredu u cjelini, s naglaskom na mljekarsku proizvodnju, autor teksta sagledava makroekonomske mjere Europske unije u sferi poljoprivrede te diskrepanciju u visini subvencija domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji između starih i novih članica EU. Želi li domaća politička elita vlastitu poljoprivrednu proizvodnju ili će je prepustiti uvozničkim lobijima?
  • 2. studenoga 2012. Povijesni kontekst razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj II.
  • 27. srpnja 2016. S roguljama boj smo bili U suradnji s Antifašističkim Vjesnikom, donosimo tekst posvećen 75. obljetnici ustanka narodā Hrvatske. U pregledu povijesne situacije u Hrvatskoj 1941. godine naglasak je na dinamici odnosa između fašističkog terora kojeg je provodio ustaški represivni aparat i partizanskog pokreta, koji se pod vodstvom KPJ ubrzo nakon narodnih ustanaka u Hrvatskoj i drugim krajevima Jugoslavije prometnuo u jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi.
  • 17. svibnja 2014. Skrivena povijest prvobitne akumulacije i klasična politička ekonomija
  • 29. prosinca 2016. Tigar protiv slona 19. prosinca 2016. označio je 70. godišnjicu početka Prvog indokineskog rata. Te večeri 1946. godine eksplodirala je elektrana u Hanoiju, nakon čega je gradom zavladao mrak. Bila je to prva veća diverzija boraca Viet Minha, Revolucionarne lige za neovisnost Vijetnama, protiv francuskih kolonijalnih vlasti. Ova akcija će označiti uvod u sedmogodišnji ratni sukob (do 1. kolovoza 1954. godine) čija nam povijest pomaže rasvijetliti narav globalnih međunarodnih odnosa u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata te locirati konkretne ideološke pretpostavke koje su, čak i nakon bolnog iskustva nacifašističke okupacije, motivirale francuske političare da slične modele eksploatacije nastave primjenjivati u kolonijama.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve