Protiv novog Hladnog rata

Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Kineski predsjednik Xi Jinping rukuje se s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom, Peking, Kina, 4. prosinca 2013. godine (REUTERS/Lintao Zhang, izvor: 李 季霖 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Zapadnjački ljevičari moraju se kloniti kratkovidnog i neupućenog podržavanja Komunističke partije Kine, koja nije ni blizu socijalističkog režima, piše Brian Hioe.

U doba pojačanih američko-kineskih geopolitičkih tenzija, valja biti na oprezu. Opravdano je biti zabrinut da srljamo u sukob između dviju supersila, koji se na ljevici u nekim krugovima artikulira kao ‘novi hladni rat’. Iako ova usporedba ima svoja ograničenja – SAD i Sovjetski Savez nisu bili ekonomski međuzavisni kao što su to današnji SAD i Kina, na primjer – ako ništa drugo, takav okvir je barem evokativan.

 

Neovisno o tome ima li ili nema ‘novoga hladnog rata’, pogubni fenomen iz izvornika iznova je promolio glavu – ‘kampizam’, odnosno idealiziranje autoritarnih vlada od strane nekih zapadnjačkih ljevičara, koji dotične smatraju autentičnim socijalističkim vladama. I tako se tropi slični onima kojima se branilo SSSR i druge autoritarne iteracije ‘realsocijalizma’ sada koriste u odnosu na Kinu.

 

Možda nema znakovitijeg primjera od Davida Harveya, doajena marksističke geografije i čuvenog teoretičara neoliberalizma. Kako je vidljivo u nedavnom podcastu objavljenom u ROAR Magazineu, dok je Harvey Kinu nekoć poimao kao neoliberalnu, razumjevši slobodnotržišne reforme iz Dengove ere kao dio globalnog neoliberalizma, sada Kinu vidi kao državu koja gospodarstvo drži pod strogom kontrolom. Harvey tvrdi da je politički legitimitet Komunističke partije Kine (KPK) povezan s njezinom retorikom o jednakosti te će stoga pravedne politike provoditi iz osobnog interesa.

 

Takve politike uključuju nedavno najavljene ‘zone zajedničkog prosperiteta’, koje će, prema Harveyevom mišljenju, nekim čudom uspostaviti socijalizam u Kini. Ipak, uza svu pompu, slabo se raspravlja o užasnim radnim uvjetima vidljivima diljem zemlje. Nema ni pretjerane zabrinutosti zbog opetovane represije nad radničkim, LGBTQ, feminističkim i studentskim aktivistima. Očito je riječ o socijalizmu u kojem ima prostora za efektivnu čistku organizacija civilnog društva.

 

Lijenost na ljevici

Ovo zakriva općenitiji problem. U Harveyevim radovima i, kad smo već kod toga, u radovima Naomi Klein od Doktrine šoka nadalje, može se uočiti pogibeljna ograničenost oslanjanja na malen skup izvora na engleskome jeziku vezano za Kinu. Čini se da reference na rad kineskog ljevičarskog nacionalista Wanga Huija, koji se nedavno okrenuo apologizmu kulta ličnosti kineskoga predsjednika Xia Jinpinga, dominiraju raspravom o Kini u radovima Harveya i Klein, kao da je Wang alfa i omega svake diskusije o Kini.

 

Postoje brojni stručnjaci, alternative Wangu, koji su zadržali kritički stav prema kineskoj vladi i koje istaknuti ljevičari rutinski ignoriraju. Jedan takav primjer je Lee Ching-kwan, čije pisanje pokriva teme od kineskih aktivnosti u Africi do suvremenih prosvjeda u Hong Kongu. Hongkonški ljevičar Au Loong Yu na stranicama glasila Made in China, Lausan Collective i Chuang pruža nužne korektive vezano za pitanja u rasponu od kineskog radništva do suvremene kineske političke ekonomije.

 

Upravo je ta intelektualna lijenost omogućila skupinama kao što je Qiao Collective da u posljednje vrijeme steknu određeni status na ljevici. Qiao Collective prvenstveno se sastoji od kineske dijaspore, koja često demonstrira slabo poznavanje kineskog jezika, a čija je argumentacija vezano za Kinu gotovo univerzalno zasnovana na kineskim državnim medijima. Iako je dijaspora daleko od homogene skupine, učestala je tendencija da se Kinu uzvisi kao idealiziranu domovinu na koju dotična može projicirati svoje ideale.

 

Kroz simboličke geste u smjeru kulturne autentičnosti, naglašene nedostatnim znanjem većine zapadne ljevice o bilo čemu što ima veze s Kinom, Qiao je stekao uporište u američkim antiratnim krugovima, svrstavši se s Vijayem Prashadom, Nickom Estesom i drugim ljevičarima koji su Kinu počeli idealizirati kao socijalističku utopiju. Tome je tako zbog želje da se pruži alternativa SAD-u, čak i ako to ukazuje na nerazumijevanje činjenice da na svijetu može istovremeno postojati više od jednoga imperija.

 

Istraživanje imperija

Nije teško pronaći primjere ekstremne represije u Kini. Ujguri, većinski muslimani, zbog svoje su religije stavljani u goleme zatočeničke logore u Xinjiangu, što se ponekad opravdava retorikom informiranom ‘ratom protiv terorizma’. Han Kinezi su većinska etnička skupina u Kini i rutinski izmještaju takozvane ‘etničke manjine’. KPK često svoje postupke opravdava tvrdeći da suzbija separatističke sklonosti. Slična sablast separatizma koristi se protiv Tibetanaca i Tajvana, čije de facto neovisne teritorije Kina svojata kao dio vlastitoga. Kao dio aktualnog (i eskalirajućeg) zastrašivanja Tajvana, KPK redovito regrupira stotine ratnih zrakoplova diljem Tajvanskog tjesnaca.

 

U primjeru zapanjujućeg poraza internacionalizma, Demokratski socijalisti Amerike (DSA) nedavno su odbacili prijedlog da se osudi raspuštanje Konfederacije sindikata Hong Konga (HKCTU) zbog pritiska kineskih vlasti. Mnogi smatraju da je HKCTU bio najučinkovitiji kanal za neovisno radničko organiziranje u Hong Kongu. Do ovog neuspjeha vjerojatno je došlo jer su Qiao Collective i druge skupine propagirale neistinu da je HKCTU sila koju podupire SAD i čiji je cilj potkopavanje Kine.

 

Stoga neće biti lako boriti se protiv ovog fenomena, iako su nastojanja da se pruži šire i nijansiranije političko obrazovanje o nezapadnim kontekstima dobrodošla i s njima valja nastaviti. Može biti lakše pokušati uteći okovima nacionalizma idealizirajući drugu naciju nego se snalaziti u složenoj geopolitičkoj stvarnosti novoga hladnog rata. Nažalost, čini se da su dijelovi ljevice slabo pripremljeni na to da domisle ovu nedoumicu. Kao takav, novi internacionalizam koji se ne svodi na nekritički kampizam čini se dalekim.

Brian Hioe je urednik, pisac i aktivist. Jedan je od osnivača časopisa New Bloom.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Vezani članci

  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 18. lipnja 2025. Poziv na konferenciju za medije i izjava povodom izglasavanja Odluke o participacijama na Filozofskom fakultetu

    Poštovani_e predstavnici_e medija, Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira konferenciju za medije koja će se održati danas, 18. lipnja 2025. godine s početkom u 15 sati ispred glavnog ulaza na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Ulica Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb. Povod organiziranja konferencije za medije jest održavanje sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će studentski predstavnici zahtijevati izglasavanje studentske inačice Odluke o participacijama za akademsku godinu 2025./2026. koja je rezultat višemjesečne borbe. Studenti su tijekom te borbe revitalizirali tijelo Plenuma koji već više od desetljeća ima kontinuitet borbe u Hrvatskoj, ali i regiji, za ljudska i studentska […]

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve