Seminar

Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.

Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive Festivala ove godine će se održati od 18. do 20. te od 26. do 28. svibnja u sklopu Škole suvremene humanistike. Seminar teži otvoriti i razgranati prostor svim zainteresiranima za upoznavanje s temeljima marksističkih teorija i emancipatornih praksi te promišljanje mogućih modela političkog organiziranja.

 

Vraćanje marksizma u središte diskusija prema organiziranju ugnjetavanih i eksploatiranih skupina aranžira fragmentirana iskustava svakodnevice u razumijevanje mnogostrukih načina na koje se kapital okorištava našim tijelima i radom u koji su upregnuta. Smještanjem tih diskusija u kritičko-pedagoški kontekst antikapitalističke se težnje artikuliraju iznova kao jedino što mogu i što nužno trebaju biti: kolektivni projekt u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.

 

U prikupljanju razlomljenih perspektiva, a prema izgradnji integrativne marksističke teorije, pokazuje se da kapitalizam počiva na pretpostavci izrabljivanja kako ljudskih tako i ne-ljudskih bića i prirode, s kumulativnim posljedicama na živote migranata_kinja, kao i etniciziranih, rasijaliziranih i rodno opresiranih osoba, često naseljenih u sredinama neposredno izloženima devastaciji okoliša i utjecaju klimatskih promjena.

 

Također ćemo se posvetiti razmatranju i vrednovanju kratkoročnog i dugoročnog dosega modela i strategija djelovanja u sindikalnom, civilnodruštvenom i kulturnom polju, gdje kapital i država uokviruju i stežu svako političko kretanje motivirano promjenom, te mogućnosti reimaginacije antikapitalističkog organiziranja.

 

Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena. Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz jednu radionicu i tri otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.

 

Teme seminara:

 

civilno društvo i sindikati
neoliberalna država
kritika političke ekonomije
socijalna reprodukcija i kapital
ideologija i fetišizam robe
kulturne politike u neoliberalizmu
kvir teorija i feminizam
historizacija seksualnog rada
transrodnost i transfobija


 

Zbog dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 17. svibnja. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.

 

Predavanja drže: Nina Čolović, Stipe Ćurković, Karolina Hrga, Lidija Krienzer Radojević, Mario Kikaš, Vir Lev, Maja Solar, Mislav Žitko

 

Seminar koordiniraju: Martin Beroš, Nina Čolović, Karolina Hrga, Vir Lev, Maja Solar

 

Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.

RASPORED:

 

(termini susreta i naslovi predavanja podložni su izmjeni)

 

sri 18.5.


 

17.30h uvod + kraće izlaganje Karolina Hrga: „Kratkoročne i dugoročne perspektive političkog djelovanja“ + kraća uvodna otvorena raspravna sesija

 

čet 19.5.


 

17.30h Mislav Žitko: „Marx, politička ekonomija i klasna borba“

 

19.15h Maja Solar: „Teorija socijalne reprodukcije: struktura i politika“

 

pet 20.5.


 

17.30h Stipe Ćurković: „Ideologija (i nevolje koje izaziva)“

 

19.15h otvorena raspravna sesija

 

čet 26.5.


 

17.30h Mario Kikaš: „Uvod u kritiku civilnog društva“

 

19.15h Lidija Krienzer Radojević: „Razvoj kulture unutar neoliberalnih politika“

 

pet 27.5.


 

17.30h Nina Čolović: „Povijest odnosa feminizma i kvira“

 

19.15h Vir Lev: „Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma“

 

sub 28.5.


 

15.30h Nina Čolović: „Prijepori oko seksualnog rada u feminizmu: radionica kritičke analize teksta“

 

17.15h zaključna otvorena raspravna sesija

 

19.00h druženje

 

(snimke predavanja s prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara potražite na plejlisti)


 

plakat: [RUTA]

2. svibnja 2022.
Tagovi:
, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka