Prava seksualnih radnica_ka su prava osoba s invaliditetom
S engleskog prevele Karolina Hrga i Andrea Vuljević
Izvorno objavljeno 22. studenog 2021. godine na portalu Novara Media.
Zbog uvjeta rada u kapitalizmu, seksualni rad je osobama s invaliditetom jedna od pristupačnijih opcija, jer omogućuje fleksibilnost radnog vremena usprkos prekarnosti i mogućem dovođenju u po život rizične situacije koje proizlaze iz kriminalizacije seksualnog rada odnosno potpornih aktivnosti koje ga okružuju. „Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji“.
Jackson Pollock: „Stenografska figura“ (1942), ulje na platnu (izvor: Visual Art Encyclopedia, preuzeto prema Fair use licenci)
Postoji razlog zašto među seksualnim radnicama postoji veliki broj osoba s invaliditetom: seks industrija je daleko pristupačnija od većine drugih.
Žalbeni sud nedavno je poništio presudu prema kojoj njegovateljica ne bi prekršila zakon ako bi podržala svog klijenta C., 27-godišnjeg autističnog muškarca s teškoćama u učenju, da potraži usluge seksualne radnice.
Slojevit i delikatan slučaj (iz kojeg bi proizlazilo da i druge_i njegovatelji_ce koji_e su pomogli osobama s invaliditetom da potraže usluge seksualnih radnica nisu počinili_e kazneno djelo) prošao je dva različita suda i trajao mjesecima, pokrenuvši brojna važna pitanja o ljudskim pravima, autonomiji, seksu i invaliditetu.
Međutim, neki su to pojednostavljeno opisali kao sraz između prava osoba s invaliditetom i prava žena.
Radikalne feministkinje koje isključuju seksualne radnice (sex-worker-exclusionary radical feminists, SWERFs), od kojih neke također imaju invaliditet, tvrdile su novinarima i na Twitteru da je prvotna presuda davala prednost pravu muškarca da plati za seks naspram pravima žena, za koja smatraju da su ugrožena postojanjem seksualnog rada. Opisujući presudu kao „dio obnovljene objektivizacije žene“, aktivistkinje_sti izjavili su da daje vjetar u leđa mizoginiji te da bi mogla biti „ponižavajuća“ za radnike i radnice u sektoru njege.
U raspravi su izostali glasovi seksualnih radnica_ka – i bilo koji spomen činjenice da disproporcionalni broj seksualnih radnica_ka jesu osobe s invaliditetom.
„Velika većina seksualnih radnica_ka su osobe s invaliditetom“, tvrdi Lydia Caradonna, seksualna radnica s invaliditetom, aktivistkinja i spisateljica. „Mnoge_i od nas su neurodivergentne_i, mnoge_i od nas imaju kronične bolesti.“ Kako objašnjava, seksualni rad je prijemčiv ženama s invaliditetom jer može biti fleksibilan, autonoman i dobro plaćen, zbog čega je za neke ljude pristupačniji od drugih radnih mjesta.
Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji, tvrdi Caradonna.
Wow sure wish I’d been campaigning about sex work and disability for 5 years, including giving evidence in Parliament about disability benefits and sex work and writing thousands of words on the topic. Wish I’d thought of that https://t.co/qx5FnNZNBB
Jason Domino ima epilepsiju, disleksiju i diskalkuliju. Kaže da je iskustvo invaliditeta bio „ogroman razlog“ zbog kojeg je postao seksualni radnik; drugi su poslovi za njega često bili isključujući.
Pinky, koja ima sindrom kroničnog umora, napustila je posao tajnice u NHS-u te postala seksualna radnica. „Stvarno sam uživala u svojem poslu, ali magla u mojem mozgu dovela me do toga da više nisam mogla funkcionirati“, izjavila je za Novara Mediu, dodajući da su joj niska razina energije i otežana koncentracija onemogućavale prebroditi radni dan. S druge strane, seksualni rad je „praktičan sa stajališta osoba s invaliditetom, jer vrlo rijetko moram biti aktivna dulje vrijeme“; uspijeva zaraditi dovoljno novca da bi preživjela, radeći samo nekoliko dana u tjednu.
Za neke žene s invaliditetom, koje su bile najteže pogođene rezanjem naknada, seksualni rad može biti spasonosna opcija. Mala skupina glasnih SWERF-ica, koje se na Twitteru svrstavaju na stranu grupa protiv seksualnih radnica_ka kao što je Nordic Model Now! te notorno transfobnih skupina kao što je Transgender Trend, često se citiraju u tisku. Pinky smatra „okrutnim“ što te žene „pokušavaju iskorijeniti profesiju koja je u mnogim slučajevima zadnje utočište za žene koje je država iznevjerila.“ Također, mizogino je, dodaje ona, „reći da su žene koje su se odlučile baviti seks radom obmanute ili nisu u stanju procijeniti koja je za njih najbolja opcija“ u aktualnom sistemu.
Some of us do this job because we are disabled and that’s okay but when having discussions about people with disabilities and sex work we are never centered in discussions, often left out completely. /2
Prema Caradonni, stavovi protiv seksualnog rada u C-ovom slučaju su „iznimno redukcionistički“. Fokusiranje na moralnost sudske presude, kaže ona, pokazuje da su te feministkinje „zaglavile u drugovalnom feminizmu“, opetovano ponavljajući pitanje „Je li seks pravo?“ umjesto da kritički razmatraju rad i moć „u kontekstu patrijarhalnih obrazaca unutar kapitalizma“.
„Prilično sam impresionirana činjenicom da abolicionistkinje i abolicionisti seksualnog rada opetovano uspijevaju preusmjeriti pitanje pokreta za prava seksualnih radnica_ka – pokreta za radnička prava – na pitanje penisa jednog muškarca, umjesto na sistemske probleme“, kaže ona.
S invaliditetom ili ne, klijenti su klijenti, a radnici_e radnici_e, ističe Domino, što za sobom povlači dinamiku moći. Preživljavanje seksualnih radnica_ka s invaliditetom – često u većoj mjeri nego preživljavanje seksualnih radnica_ka bez invaliditeta – ovisi o klijentima, a svi klijenti predstavljaju i potencijalnu prijetnju njihovoj sigurnosti.
Umjesto prava klijenta_ice da kupi seks, kaže Caradonna, „ako govorimo o seksualnom radu i osobama s invaliditetom, pravi, veliki problem jest činjenica da trenutna kriminalizacija djeluje prilično destruktivno na [radnice_ke] s invaliditetom“. Prema aktualnim zakonima, prodavanje seksa je legalno, ali većina aktivnosti koje ga okružuju je kriminalizirana. Radnice_i s invaliditetom, za koje je vjerojatnije da će trebati dodatnu pomoć, kaže Caradonna, „bilo da se radi o vozaču, njegovateljici koja je u blizini, pomoći pri rezervaciji termina, bilo kakvoj vrsti pomoći, ili ako žele raditi na mjestu koje ima upravljačku strukturu“ – stoga su „nerazmjerno kriminalizirane_i“. Posljedično je vjerojatnije „da će upravo seksualnim radnicama_ima s invaliditetom biti oduzet novac na temelju zakona o imovini stečenoj kriminalom, da će ustanove u kojima rade biti prisiljene na obustavu rada ili da će ljudi poput njihovih partnera prema zakonu biti optuženi kao svodnici“.
Seks rad može biti odličan način zarade, postavljanja vlastitog radnog vremena, granica, procesa provjere. Dobro odgovara osobama s invaliditetom ili trajnim sindromima, koje ne funkcioniraju dobro u „tradicionalnim“ poslovima/oblicima rada. Neke uistinu uživaju u svojem poslu!
Korisnica Twittera monstress delilah (@DelilahGallo69 – račun je u međuvremenu uklonjen) odgovara na pitanje o razlozima poželjnosti seksualnog rada, 2. studenog 2021.
Za Domina, koji ima epilepsiju, zakoni o seksualnom radu osmišljeni prema nordijskom modelu – koji zabranjuju kupnju seksa, kriminalizirajući klijenta, ali ne i radnika_cu, i koje podržavaju mnoge SWERF-ice – značili bi povećanu opasnost. Prema nordijskom modelu, „ako imam napadaj pred klijentom, hoće li tom klijentu odgovarati da nazove hitnu pomoć… ili će izaći iz prostorije, zatvoriti vrata i pretvarati se da nikada nije bio tamo?“, pita se Domino. Čak i pri trenutnoj razini kriminalizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavlja, cimer bi mogao gajiti slične nedoumice – jer je facilitiranje seksualnog rada protuzakonito.
„Ovo su pitanja o kojima bismo trebali razgovarati, a ne o tome zaslužuju li muškarci s invaliditetom da ih se oralno zadovolji ili ne“, smatra Caradonna.
U razgovorima o invaliditetu i seksualnom radu, fokus treba biti na dekriminalizaciji zbog radničkih prava i sigurnosti, povećanju pristupačnosti svih poslova i borbi za svijet u kojem svatko ima ono što mu je potrebno za preživljavanje, zagovaraju seksualni_e radnici_e s invaliditetom s kojima je razgovarala Novara Media. U tim borbama, Caradonna izražava nadu da se pokret za prava osoba s invaliditetom i pokret za prava seksualnih radnica_ka mogu ujediniti.
„Prilično je frustrirajuće što od pokreta za prava osoba s invaliditetom ne čujemo previše toga o seksualnom radu, kada je toliki broj seksualnih radnica_ka s invaliditetom, kojima su radna mjesta općenito nedostupna“, kaže Caradonna. „Mislim da je iznimno važno [uvidjeti] da su pokreti za prava seksualnih radnica_ka i prava osoba s invaliditetom u biti ista stvar.“
Sophie K Rosa je nezavisna novinarka. Osim za Novara Media, piše za Guardian, VICE, Open Democracy, CNN, Al Jazeeru i BuzzFeed.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
12. svibnja 2025.Antikapitalistički seminar
Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]
Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]
15. veljače 2025.Jedan svijet, kolektivna borba
Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
28. prosinca 2024.Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica”
Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
24. prosinca 2024.Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada
Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
23. prosinca 2024.Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga
Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
21. prosinca 2024.„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva
Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
20. prosinca 2024.Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase
I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.