Rasturimo žitne divove!

"Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe."

Émile Bernard: Le Blé noir (1888), ulje na platnu (izvor: commons.wikimedia.com)
Globalnom prehrambenom sustavu hitno je potreban remont kako bi se potaknula raznolikost usjeva, proizvođača i opskrbnih pravaca.



Dok se ekonomije strmoglavo urušavaju, inflacija raste, a globalne cijene hrane skaču do kritično visokih razina, čini se kako su dva sektora 2022. godine pogodila jackpot – energetski divovi i trgovci žitaricama.
 
Procjenjuje se da 345 milijuna ljudi trenutno ima akutno nesigurnu prehranu, u usporedbi s 135 milijuna prije pandemije. Ranjivo stanovništvo suočava se s neimaštinom u siromašnijim zemljama koje uvoze hranu, poput Libanona, Jemena, Sudana i Somalije. Siromašni potrošači u bogatim zemljama bore se da stave hranu na stol.
 
Šokovi koje su pretrpjeli opskrbni lanci, uzrokovani pandemijom COVID-19 te ruskom invazijom na Ukrajinu bili su iskra koja je razbuktala ovaj pakao gladi. No, vatra je već bila potpaljena: ozbiljnim, fundamentalnim slabostima našeg prehrambenog sustava.
 
To uključuje ozbiljnu ovisnost brojnih zemalja o uvozu hrane, okoštale proizvodne sustave, financijske špekulacije te cikluse siromaštva i duga. Disfunkcionalna tržišta žitarica i rekordno bogatstvo u kojem uživaju trgovci žitaricama simptomi su ovih nedostataka.
 
Desetljećima su četiri kompanije dominirale globalnom trgovinom žitaricama i najmanje 70 posto tržišta. Zajedno su poznate kao ABCD (Archer-Daniels-Midland Company, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus). Kineski državni COFCO i nekoliko drugih kandidata u Aziji sada se pridružuju ABCD-u u podjeli rastućih profita. Cargill je izvijestio o povećanju prihoda od 23 posto na rekordnih 165 milijardi dolara do sredine 2022. godine. Tijekom drugog tromjesečja, Archer-Daniels-Midland ostvario je dotada najveću dobit.
 
Dok cijene hrane vrtoglavo rastu, a glad je u porastu, te još veće nestašice u opskrbi izgledne, takvo je profiterstvo naočigled nepravedno i znak je krajnjeg neuspjeha tržišta. Do skokova cijena došlo je unatoč obilnim javnim i privatnim zalihama žita. Ne postoji korelacija između ogromnih profita trgovaca žitaricama i onoga što čine u pogledu sigurnosti i održivosti prehrane. ABCD nisu uspjeli ispuniti svoje osnovne funkcije osiguravanja da hrana dođe do ljudi kojima je potrebna, i to po stabilnoj cijeni.
 
Nedostaje transparentnosti kada su posrijedi zalihe žitarica ABCD-a, i ne postoji način osiguravanja da budu pravovremeno distribuirane. Umjesto toga, žitnim divovima u interesu je ne puštati zalihe u promet, kako bi postigli više cijene.
 
Međutim, dok ove kompanije ostvaruju visoke profite, drugi osjećaju posljedice prehrambenog sustava kojega su pomogle oblikovati. Globalizirani točno-na-vrijeme (just-in-time) sustav distribucije hrane može se naglo poremetiti već u samo jednoj točki. Sustav je visoko specijaliziran, linearan i dizajniran za optimizaciju protoka velikog volumena, pod pretpostavkom da će uvjeti biti stabilni. Za ABCD je učinkovito baratati s tek nekoliko usjeva – standardiziranih sorti iz specijaliziranih proizvodnih regija koje putuju centraliziranim transportnim rutama. No, kada sustav doživi šok, ravnoteža se može poljuljkati. Pravi test za svaki sustav je način na koji funkcionira pod pritiscima i u neočekivanim uvjetima. Kada je u pitanju osiguravanje svjetskih prehrambenih lanaca, otpornost je fundamentalna – pogotovo u svijetu koji se suočava sa sve ekstremnijim vremenskim nepogodama.
 
Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe. Svi su oni u značajnom vlasništvu istog niza tvrtki za upravljanje imovinom: State Street, Vanguard i Blackrock.
 

Što nam je činiti?

Jednokratni porez na iznenadnu dobit žitnih divova privremeno bi pomogao korigirati tržišne propuste. Također, oslobodio bi milijarde u svrhu povećanja sigurnosti prehrane, zrcaleći poreze nametnute rekordnim profitima fosilnih divova u Indiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, a uskoro i u Europskoj uniji.
 
Veća transparentnost tržišta žitarica je ključna. Situacija nikada nije više išla u prilog tome da UN-ov informacijski sustav o poljoprivrednim tržištima (agricultural markets information system, AMIS) uključi zalihe hrane i podatke o trgovanju velikih trgovaca žitaricama, kako bi se smanjile spekulacije i rizik napuhavanja ekonomskih mjehura.
 
Točno-na-vrijeme (just-in-time) model također treba temeljito revidirati. Prehrambeni sustavi trebaju imati rezervne kapacitete kao zaštitu od prekida proizvodnje ili trgovine. Toyota je bila pionir točno-na-vrijeme proizvodnje u 1960-ima, koju je potom oponašala svaka druga industrija. No, za razliku od konkurentskih proizvođača automobila, Toyota je uvijek vodila računa o tome da njezin lanac opskrbe bude raznolik, a proizvodna središta lokalizirana. Tako je postala otpornija na šokove. Za prehrambene sustave to bi značilo uspostaviti pričuvne mreže regionalnih rezervi žitarica koje zajednički kontroliraju različite vlade, te regionalizirane mreže raznovrsnije hrane, sorti usjeva, sjemena, trgovačkih puteva, tvrtki i proizvođača. Zbog klimatskih promjena sve je urgentniji zadatak raspoređivanja rizika prioritiziranjem raznolikosti usjeva, proizvođača i opskrbnih ruta.
 
U konačnici, ABCD-ovi ovog svijeta nisu oni koji će nas izvući iz višestrukih kriza s kojima se suočava prehrambeni sustav. Svjetski autohtoni i mali proizvođači kultivirali su preko 7000 usjeva (6988 više od broja usjeva kojima redovito trguju ABCD-ovi). Njihovi usjevi i neglobalizirane mreže hrane osiguravaju istinsku raznolikost i otpornost koje su nam potrebne da zamijenimo našu prekarnu ovisnost o ABCD-u.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve