Štrajk u 114 poslovnica Starbucksa

"SBWU tvrdi kako je u proteklih devet mjeseci Starbucks namjerno smanjio broj zaposlenih u poslovnicama, unilateralno smanjio radno vrijeme, otpustio više od sto pedeset sindikalnih pristalica, selektivno davao beneficije i povišice u poslovnicama koje se nisu sindikalizirale, postavljao neprijateljski nastrojene upravitelje u sindikalizirane poslovnice te, u jednom slučaju, optužio radnike_ce za otmicu i napad jer su pokrenuli prosvjedni marš u sklopu kojega su upraviteljici poslovnice iznijeli svoje zahtjeve."

Štrajk radnica i radnika Starbucksa u Olneyju, Maryland, SAD, na dan Pobune crvene šalice, pod sloganom „Nema ugovora, nema kave“ 17. studenog 2022. godine (izvor: Stephen Melkisethian @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Starbucks je pokrenuo kontinuiranu kampanju razbijanja sindikata otkako se prvi kafić prije godinu dana sindikalno organizirao. No, ako je ikakav pokazatelj to da su bariste_ice jučer, na anualni Dan crvene šalice (Red Cup Day), štrajkale u 114 kafića, korporacija neće tako skoro odnijeti prevagu.



Nakon višemjesečnih napada na sindikate i razvlačenja pregovora, Starbucks Workers United (SBWU) jučer je pokušao povratiti zamah nakon što je Starbucks neko vrijeme bio u zaletu. Bariste_ice su održale jednodnevni štrajk – Pobunu crvene šalice (Red Cup Rebellion) – u 114 poslovnica diljem zemlje.
 
SBWU je udario po Starbucksu na dan kada korporacija jednom godišnje kupcima dijeli besplatne crvene šalice. Čak dvije tisuće barista koji se organiziraju pod okriljem organizacije Workers United koja je pridružena Service Employees International Union (SEIU) dijelili su svoje crvene šalice s porukama sindikata na štrajkačkim linijama diljem zemlje.
 
SBWU je također dobio poticaj od istovremeno pokrenute kampanje solidarnosti Unite-a, drugog najvećeg sindikata u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji sada pokušava organizirati bariste u toj zemlji. Radnici i radnice Starbucksa u Čileu, Brazilu, Njemačkoj, Srbiji, Belgiji i Španjolskoj također su se uključili u akcije solidarnosti.
 
SBWU tvrdi kako je u proteklih devet mjeseci Starbucks namjerno smanjio broj zaposlenih u poslovnicama, unilateralno smanjio radno vrijeme, otpustio više od sto pedeset sindikalnih pristalica, selektivno davao beneficije i povišice u poslovnicama koje se nisu sindikalizirale, postavljao neprijateljski nastrojene upravitelje u sindikalizirane poslovnice te, u jednom slučaju, optužio radnike_ce za otmicu i napad jer su pokrenuli prosvjedni marš u sklopu kojega su upraviteljici poslovnice iznijeli svoje zahtjeve. Kompanija je također optužila Nacionalni odbor za radne odnose (National Labor Relations Board, NLRB) za dosluh sa sindikatom.
 
U najnovijem potezu, kompanija je odbila radnicima luksuzne pržionice kave Reserve Roastery u New Yorku dostaviti izvješće inspekcije da u njihovoj poslovnici nema stjenica i plijesni, nakon što su oboje navodno uočeni, zbog čega je četvrtina osoblja stupila u štrajk na neodređeno vrijeme.
 
„[Oni žele] učiniti naše živote potpuno nepodnošljivima kako bismo požalili što smo glasali za sindikat [dok] odgađaju i odugovlače proces sklapanja ugovora“, kaže Kylah Clay, barista iz Bostona.
 
Izgleda da je Starbucks mjesecima odbijao uopće pregovarati s poslovnicama koje su izborile odabir sindikalnih predstavnika, kršeći time svoju zakonsku dužnost. Sada kada tvrtka pregovara s mnogim poslovnicama, predstavnici Starbucksa gotovo instantno napuštaju većinu sesija uz obrazloženje da se članovi_ce SBWU-a pridružuju putem Zooma. Prethodno je kompanija pristala na pregovaranje preko Zoom-a, ali čini se da se ustrtarila kada je SBWU iskoristio sesije da dovede članove iz drugih pregovaračkih jedinica. Svaka Starbucksova poslovnica koja se sindikalno organizirala je svoja vlastita pregovaračka jedinica.
 
„[Njihov] cilj je nastaviti s ovim dok ne prođe godina dana, nakon čega mogu započeti proces decertifikacije sindikata“, kaže Clay, a u Workers United slažu se s njegovom procjenom.
 
Ako 30 posto radnika u pregovaračkoj jedinici podnese zahtjev NLRB-u za decertifikaciju, održava se glasovanje o uklanjanju postojećeg sindikata kao reprezentativnog u toj poslovnici. Sindikat mora dobiti većinu glasova kako bi ostao predstavnik radnika.
 
Iako su bariste pobijedili na izborima u više od dvjesto pedeset poslovnica kojima upravlja kompanija, usklađena nastojanja da ih se decertificira primorala bi SBWU da ponovno osvoji te glasove, što bi u osnovi vratilo kampanju natrag u stanje rovovskog rata.
 
Za Starbucks je kvaka u tome što NLRB zabranjuje zahtjeve za decertifikaciju unutar godine dana od prvobitnog odobrenja sindikata. Međutim, takva kampanja protiv organiziranja mogla bi započeti relativno brzo – prvi SBWU sindikat iz poslovnice Elmwood Avenue u Buffalu, certificiran je 17. prosinca prošle godine. Deseci drugih uslijedili su ubrzo nakon toga, što znači da sindikat nema previše vremena prije negoli će se naći pod napadom.
 
Starbucks je već uspio značajno osujetiti nove prijave za sindikalno predstavništvo, koje su krenule pristizati nakon inicijalnog naleta, iako sindikat u posljednje vrijeme bilježi blagi porast članstva. Posljedično, kada bi Starbucks bio uspješan u kampanji demoraliziranja sindikalnih radnika_ca i istjerivanja snažnih pristaša SBWU-a, a zatim i u forsiranju kampanja za decertifikaciju, to bi moglo znatno oslabjeti ili čak potpuno eliminirati SBWU na nacionalnoj razini.
 
No, ne pita se samo Starbucks. SBWU planira koordinirani skup u više gradova 9. prosinca, na prvu godišnjicu glasanja u Elmwoodu.
 
Dok su štrajkovi u pojedinačnim poslovnicama rutina – iz sindikata kažu da ih je dosad bilo oko dvije stotine – jučerašnja akcija bila je prva takva koordinirana obustava rada velikih razmjera. Uslijedila je nakon regionalno koordiniranog štrajka u Massachusettsu u tjednu Praznika rada.
 
Na nacionalnoj razini, mreža barista i njen matični sindikat do sada su se uglavnom oslanjali na podnošenje više od četiri stotine tužbi za nepoštenu radnu praksu protiv Starbucksa kod NLRB-a. Pravni rad polučio je i neke rezultate: NLRB je izdao više od tri tuceta pritužbi protiv Starbucksa, od kojih je jedna dovela do toga da savezni sudac presudi u korist ponovnog zapošljavanja otpuštenih barista iz „memfiške sedmorke“.
 
Također, prije nekoliko dana, u sklopu napora da se baristica Ann Arbora Hannah Whitbeck ponovno zaposli, NLRB-ova regionalna podružnica u Michiganu podnijela je zahtjev saveznom sudu za nacionalnu odredbu o prekidu i odustajanju koja bi od Starbucksa zahtijevala da prestane otpuštati radnike zbog njihove potpore sindikalnom organiziranju.
 
Međutim, takvi napori obično se odvijaju sporo i izvan očiju javnosti, dok akcije poput Pobune Crvene šalice omogućuju radnicima da javno napadaju kompaniju. Štoviše, NLRB je administrativno tijelo koje nema ovlast provođenja kazne Starbucksu; za to se oslanja na sudski sustav.
 
Jučerašnji dan stoga je označio povratak sudu javnog mnijenja za SBWU. „[Želimo] razgovarati s našim mušterijama [i] zapravo ne možemo voditi najotvorenije i najiskrenije razgovore o našem radnom mjestu [dok smo na poslu]“, kaže Clay.
 
Kamo sve ovo ide dalje, za sada nije poznato. Moguće je da Starbucks uspije desetkovati sindikat u sljedećih godinu dana. Međutim, jučerašnja Pobuna crvene šalice je pokazala da se, ako kompanija krene u tom smjeru, takvo što neće dogoditi bez borbe.





Saurav Sarkar slobodni je pisac koji živi u New Yorku.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve