Hladni dom ubija

"Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."

Mapiranje porasta troškova prosječnog kućnog računa za energiju za oko 1400 funti tijekom torijevskih vlada od 2010. do 2022. – plakat s prosvjeda kampanje borbe protiv krize životnih troškova Enough is Enough, Devonshire Green, Sheffield, UK, 1. listopada 2022. godine (izvor: Tim Dennell @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Milijuni kućanstava pate od neimaštine goriva, a situacija će se samo pogoršavati uslijed smanjenja državnih potpora. Prošlotjedno zahlađenje jasno pokazuje: moramo smanjiti račune, i to zauvijek.



Milijuni obitelji suočavaju se s hladnim vremenom, nesigurne hoće li si moći priuštiti grijanje svojih domova. Nedavno izvješće pokazalo je da se dvanaest milijuna kućanstava suočava s izvanrednom financijskom situacijom koja je rezultat nepriuštivih troškova energije, a vlada je najavila da će zajamčena energetska naknada, uvedena u listopadu, biti smanjena od travnja 2023. godine.
 
Premijer je izjavio da će se pružiti ciljanija potpora obiteljima u krajnjoj potrebi – onima koji primaju isplate socijalnog osiguranja kao što su naknada za nezaposlenost i državna mirovina. Međutim, od dvanaest milijuna kućanstava koja jedva uspijevaju podmiriti račune za energiju, njih gotovo tri milijuna neće se kvalificirati za državnu potporu.
 
U ta tri milijuna kućanstava živi više od sedam milijuna ljudi, od kojih su mnogi djeca i starije osobe, i koji će se odlukom vlade naći u još dubljem siromaštvu.
 
Siromaštvo u Ujedinjenom Kraljevstvu već je neko vrijeme u porastu. Nadnice su nakon financijske krize iz 2008. godine u najduljem periodu stagnacije još od prijelaza u osamnaesto stoljeće, a mjere štednje donijele su duboke rezove socijalnog osiguranja i javnih servisa koji su mogli ublažiti učinak smanjenja nadnica.
 
Srećom, tijekom većeg dijela tog razdoblja inflacijski je pritisak ostao relativno prigušen. Povećanje cijena zabilježeno tijekom prošle godine dovelo je do toga da 2022. postane najgora godina za rast plaća od 1977. Istraživanje TUC-a pokazalo je da su zaposleni tijekom godine gubili 80 funti mjesečno jer nadnice nisu pratile inflaciju.
 
Čak i da je vlada zadržala gornju granicu cijene energije na 1971 funti, koliko je iznosila u ljeto – još bi milijun ljudi završilo u siromaštvu 2022. godine, navodi se u izvješću desničarskog instituta Legatum. Čak je i ovaj konzervativni think tank inzistirao na tome da je krucijalno da vlada pruži potporu radnim ljudima u situaciji koju su prozvali povećanjem siromaštva do kojeg dolazi „jednom u generaciji“.
 
Korištenje pučkih kuhinja naglo je poraslo od uvođenja mjera štednje 2010. godine. Između 2008/9 i 2020/21, broj ljudi koji koriste pučke kuhinje povećavao se svake godine – s oko 26 000 ljudi u 2008. godini, na više od 2,5 milijuna danas.
 
Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova.
 
Naprosto nema opravdanja za smanjenje državne potpore u ovom kontekstu. Čak i konzervativci moraju priznati da se vlada suočava s etičkim imperativom djelovanja u smjeru ublažavanja očajnih uvjeta kojima su izloženi radni ljudi. Zašto onda Rishi Sunak i Jeremy Hunt odbijaju pružiti podršku koja je potrebna kako bi se prebrodilo krizu troškova života?
 
Sunak je stupio na dužnost pod golemim pritiskom financijskih tržišta kako bi pokazao da zaduživanje Ujedinjenog Kraljevstva neće još više premašivati ekonomski rast. U tom kontekstu, imao je dvije mogućnosti.
 
Prva je opcija bila najava ogromnih rezova u javnim servisima, povećanja poreza i niza mjera za smanjenje potrošnje i povećanje prihoda u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Drugim riječima, mjere štednje. To je put koji je vlada izabrala.
 
Međutim, iz nedavnog gorkog iskustva znamo da mjere štednje ne funkcioniraju – smanjuju rast i produktivnost, čineći težinu postojećeg duga dugoročno ozbiljnijom. Također, stavljaju zemlju u daleko lošiju poziciju za rješavanje problema poput klimatskih promjena.
 
Druga opcija bila bi objaviti da se pokreće širokopojasni program ulaganja, osmišljen u svrhu adresiranja temeljnog uzroka energetske krize putem dekarbonizacije ekonomije, kao i otvaranja radnih mjesta, jačanja vještina i povećanja produktivnosti. Inflacijski učinak te potrošnje morao bi se adresirati kontrolom cijena i povećanjem poreza za bogate i velike korporacije, kao i suzbijanjem izbjegavanja i utaje poreza.
 
No, tako značajan program ulaganja podrazumijevao bi mnogo veće stope zaposlenosti i veće nadnice, a time i daleko veću pregovaračku moć za radnike_ce u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vlada nedvojbeno smatra da je radnički pokret u UK-u već postao previše ratoboran i da ne može riskirati daljnje pomicanje ravnoteže moći u korist radnika.
 
Između potiskivanja radnika i potiskivanja pritiska financijskih tržišta, Sunak i Hunt nemaju previše manevarskog prostora. Međutim, sve je jasnije da britansko društvo ne može preživjeti još jednu rundu dubokih rezova javne potrošnje. Štoviše, zbog nove runde torijevskih rezova, tisuće ljudi možda neće preživjeti ovu zimu.
 
U konačnici, bešćutnost ove vlade vjerojatno će ih skupo stajati na sljedećim izborima. No, Keir Starmer će se suočiti s potpuno istim nizom pritisaka kao Rishi Sunak, i nije nam dao apsolutno nikakav razlog da vjerujemo kako bi učinio bilo što drugačije.





Grace Blakeley je urednica Tribunea i voditeljica našeg tjednog podcasta A World to Win.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
  • 14. prosinca 2022. Ključne riječi: magični voluntarizam "Kada se ljudi suočavaju s prekarnim zaposlenjem, obavijestima o deložaciji, ili se bore da prehrane svoju djecu, uloga terapije razgovorom i vještina samopomoći znatno je oslabljena. (...) U konačnici, magični nas voluntarizam gura u zamku umanjivanja utjecaja materijalnog nezadovoljstva. Zanemarujući društvene uzroke i one vrste nedaća koje mogu biti endemske za živote ljudi iz radničke klase, nehotično doprinosimo depolitizaciji mentalnog zdravlja."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve