Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Treći Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive festivala ove će se godine održati od 15. do 20. svibnja 2023. godine u sklopu Škole suvremene humanistike. Kao i seminari prethodnih godina, i ovaj se razvija kao politička edukacija koja otvara prostor za stvaranje i kritičko propitivanje pojmova, ideja i teorija koje će doprinijeti promjeni svijeta.
 
Osnovno polazište antikapitalističkih znanja je neodvojivost teorije i prakse. U političkoj edukaciji ovog tipa se, dakle, ne radi o usko shvaćenoj teoriji iz akademskih i kanonskih optika, već o znanju koje ide iz prakse i oblikuje praksu. Ovakav tip teorije razvija se u marksizmu, ali i u drugim kritičkim pristupima znanju. Premda bi se moglo tvrditi da je svako znanje u određenom smislu političko znanje, tip teorijsko-praktičkog znanja koje nastoji promijeniti svijet u pravcu jednakosti i većih sloboda ne prikriva svoju političnost (pod krinkom tobožnje vrijednosne neutralnosti i bezinteresnosti), već proizvodi znanje koje jest i mora biti politika – političko organiziranje koje preobražava ljudske zajednice prema njihovim potrebama. Ovakav tip političke edukacije, također, svjesno ističe kolektivnu proizvodnju znanja. Svako znanje je proizvedeno kolektivno (čak i ono koje inzistira na ideologemima o individualnom i „genijalnom“ autorstvu i ekspertizi), ali obrazovanje koje promiče i smjera prema kolektivnom stvaranju, učenju, iskustvu i imaginaciji ujedno teži biti dostupno svima.
 
Na tom je tragu osmišljen i Antikapitalistički seminar: kao mjesto zajedničke proizvodnje znanja koje je integralni dio borbe za bolji svijet. Stoga ćemo i ove godine propitivati neke od pojmova i teorija koje objašnjavaju postojeći sistem i njemu svojstvene odnose eksploatacije, opresija, nasilja i discipliniranja, ne bismo li zajednički razvile_i alatke za njegovu promjenu. Znanje i imaginiranje ćemo razvijati kroz upoznavanje s nekima od temeljnih koncepata, teorija i kritika, kroz predavanja, čitanja, radionice, oprimjeravanja kroz popularnu kulturu i razgovore.
 
Teme seminara:
 
popularna kultura i društvo
obrazovanje u kapitalizmu
marksistički pojam klase
rod, spol, klasa
orodnjeno nasilje
nacionalizam i marksizam
organiziranje u umjetničkom polju
kritika ejblizma
transrodnost i politika
 
Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u SKD „Prosvjeta“ (Preradovićeva 21, u dvorištu) kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena po terminu. Program će se realizirati kroz osam predavanja s raspravama i dvije radionice. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.
 
Za prijavu je dovoljno da nam pošaljete svoje ime i prezime te zamjenice koje koristite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. svibnja 2023. Ako želite, možete nam ukratko napisati i svoju motivaciju ili navesti dosadašnje iskustvo. Osim za polaznike_ce seminarske grupe, predavanja i radionice otvorene su i za sve koji_e nisu u mogućnosti popratiti cjelokupni program seminara.
 
Predavanja i radionice drže: Nina Čolović, Maja Solar, Vir Lev, Stipe Ćurković, Lazar Petković, Andrea Vuljević, Martin Beroš i Vesna Vuković
 
Seminar koordiniraju: Karolina Hrga, Martin Beroš, Andrea Vuljević, Maja Solar, Vir Lev
 
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete preuzeti ovdje.



RASPORED:
 
(termini susreta i naslovi predavanja/radionica podložni su izmjeni)
 
ponedjeljak 15.5.
 
17.30h Uvod u seminar
 
18.00h Martin Beroš: „Tragovima političke edukacije u popularnoj kulturi“
 
20.00h Nina Čolović: „Škola protiv života / život protiv škole“
 
utorak 16.5.
 
17.30h Lazar Petković: „Klasa u Marksovoj i marksističkim teorijama“
 
19.30h Nina Čolović: „Zašto žene nisu klasa?“ (radionica)
 
srijeda 17.5.
 
17.30h Maja Solar: „Orodnjeno nasilje: strukturni uvjeti“
 
19.30h Maja Solar: „Orodnjeno nasilje: politike“ (radionica)
 
petak 19.5.
 
17.30h Stipe Ćurković: „Nacionalizam: slijepa pjega marksizma?“
 
19.30h Vesna Vuković: „Nevolje s klasom: umjetnost i rad“
 
subota 20.5.
 
17.30h Andrea Vuljević: „Koliko je u kapitalizmu osoba s invaliditetom?“
 
19.30h Vir Lev: „O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu“
 



(snimke predavanja s proteklih Antikapitalističkih seminara potražite na plejlisti)



 
plakat: [Ivan Šestan]





Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve