Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – panel
Lokacija: Hotel Palace, Beograd
Datum održavanja: 30.10.2017.
Organizacija: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe
Tijekom trećega dana konferencije „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE, održana je panel rasprava „Reaching the Un- and Under-Organized“ sa sudionicima Goranom Lukićem iz Delavske svetovalnice (SLO), Sinišom Miličićem iz Regionalnog industrijskog sindikata (HR), Samom Nelsonom iz organizacije Jobs With Justice (SAD) i Florianom Wildeom iz RLS centrale u Berlinu. Izlagači su iznosili iskustva iznalaženja novih, proaktivnih oblika organizacije radništva, dok je cilj rasprave bio ponuditi odgovore na pitanja koja su otvorena prethodnih dana u uvodnim predavanjima i radionicama. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak rasprave. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.
Izlaganja panelista
Prvi govornik, djelatnik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) Siniša Miličić, na prošlodnevnoj sesiji izložio je slučaj radničke obrane tvornice ITAS, a ovom je prilikom predstavio zadrugarski model vlasništva i upravljanja nad ITAS-om koji je u pripremi. Nezadovoljni radom nadležnog sindikata, Miličić i dvoje njegovih kolega osnovali su RIS kao regionalni nestrukovni sindikat koji trenutno djeluje na području sjeverozapadne Hrvatske, uz mogućnost geografskog širenja. S obzirom da od svojih članova/ica očekuju aktivno sudjelovanje u radu sindikata, RIS se ponekad suočava s problemom povećanja članstva jer, prema Miličiću, veći dio radnika/ca od sindikata očekuje da za njih „odrađuje“ sav posao u obrani njihovih prava.
RIS se ponekad suočava s problemom povećanja članstva jer, prema Miličiću, veći dio radnika/ca od sindikata očekuje da za njih „odrađuje“ sav posao u obrani njihovih prava
Miličić je naveo nekoliko primjera djelovanja RIS-a: financiranje doškolovanja članova/ica sindikata, logistička potpora u borbi za radnička prava u sektoru prijevoza te informiranje i savjetovanje radnika/ica o poslovanju i uvjetima rada poslodavaca. S obzirom na to da opsegom nije veliki sindikat (800-1000 članova), RIS često surađuje s drugarskim organizacijama poput BRID-a, sindikata Luke Koper, sindikata poštanskih radnika, udruge CEDRA, te Centra za razvoj radničke participacije, čiji je suosnivač.
ITAS je dioničko društvo čijih je gotovo 90% dionica trenutno u vlasništvu sadašnjih i bivših radnika/ica, te samog d.d.-a. Kako je budućnost poslovanja tvornice obećavajuća, a dionice ITAS-a sve bolje kotiraju na tržištu, radnice i radnici odlučili su osnovati zadrugu koja bi preuzela većinsko vlasništvo. RIS trenutno ulaže napore u otkup dionica koje će pokloniti zadruzi po njezinom osnutku.
Sam Nelson dolazi iz američke organizacije Jobs With Justice (JWJ), koju su 1980-ih osnovali sindikati u svrhu širenja mogućnosti radničkog organiziranja metodama koje njima zakonski nisu bile dopuštene. Osnovni je cilj JWJ-a vratiti sindikatima snagu u suvremenom društvenom kontekstu, a prema mišljenju organizacije najbolji načini za to su izgradnja lokalnih i međunarodnih koalicija, širenje prakse kolektivnog pregovaranja te eksperimentiranje novim oblicima organiziranja.
Kampanja Povelja o pravima radnika u maloprodaji omogućila je nesindikaliziranim radnicama i radnicima kolektivno pregovaranje oko donošenja zakona o uvjetima rada u maloprodaji na gradskoj razini
Udruga u sindikate uvodi i teme poput radničkog zadrugarstva, klimatskih promjena, rasne jednakosti, feminizma itsl., bez kojih nema istinske demokracije niti radničkog zajedništva.
Prema Nelsonu, fokus radničke borbe treba staviti na širenje dostupnosti i tematskog opsega kolektivnog pregovaranja. U svrhu argumentacije iznio je primjer radničke borbe u sektoru maloprodaje, gdje su uvjeti rada izrazito prekarni (primjerice, rad je često organiziran po pozivu poslodavca). Udruga Jobs with Justice pokrenula je suradnju sa sindikatima, ženskim udrugama (u sektoru maloprodaje rade pretežno žene) te zagovarateljima dječjih prava. Kampanja Povelja o pravima radnika u maloprodaji omogućila je nesindikaliziranim radnicama i radnicima kolektivno pregovaranje oko donošenja zakona o uvjetima rada u maloprodaji na gradskoj razini, a u Washingtonu ta je akcija potakla organiziranje kampanje za pravedno radno vrijeme i rezultirala kolektivnim pregovaranjem oko istoga.
Goran Lukić iz slovenske Delavske svetovalnice upozorio je na manjak neovisnosti nevladinog sektora, koji u velikoj mjeri ovisi o projektnom financiranju od strane države ili drugih financijera. Kako bi opisao problematičnost ovakve situacije opisao je primjer kampanje za povećanje minimalnog dohotka u Sloveniji, koji iznosi 297 eura ili polovinu iznosa koji se u Sloveniji smatra granicom siromaštva. Mnogi slovenski NGO-i odbili su se pridružiti toj kampanji, kako ne bi ugrozili državno financiranje svojih projekata. Lukić smatra da NGO-i, prije negoli krenu u mijenjanje svijeta, prvo trebaju promijeniti izvore svoga financiranja.
Kao glavne probleme sindikata u Sloveniji Lukić navodi njihovu zatvorenost i nedemokratičnost – sindikati su počeli funkcionirati po principu brige isključivo za svoje članstvo, od kojega se očekuje redovito plaćanje članarina i ne propitkivanje aktivnosti organizacije. Ova netransparentnost rada,
Lukić smatra da NGO-i, prije negoli krenu u mijenjanje svijeta, prvo trebaju promijeniti izvore svoga financiranja
uz činjenicu da su mnogi sindikati težak posao organiziranja na terenu zamijenili mnogo ugodnijim lobiranjem u saboru, među sindikatima potiče klimu rivalstva umjesto prijeko potrebne suradnje.
Svetovalnica je jedan od rijetkih primjera nevladine udruge koja nije financirana putem projekata nego članarinama te, manjim dijelom, donacijama. Donacije stižu pretežno od strane sindikatâ, koji Svetovalnici omogućuju zakoračiti u polja borbe za koja sami nemaju dovoljno hrabrosti ili znanja. Resursi Svetovalnice su oskudni, ali vrlo efikasni kada se udruže s resursima sindikata unutar tvornice ili firme – zahvaljujući udruživanju znanja, iskustva i resursa sa sindikatima, Svetovalnica je postigla pozitivne rezultate u zagovaranju za direktno zapošljavanje čistačica/ča u javnim službama (insourcing), te mijenjanju kaznenog zakona vezanoga uz kršenje osnovnih radničkih prava.
Posljednji govornik bio je Florian Wilde iz berlinskog ureda RLS-a, koji ima bogato radno iskustvo u poljima društvenih pokreta, sindikata, sindikalnog istraživanja te stranci Die Linke. Nadovezujući se na izlaganje koje je održao prethodnog dana, Wilde je održao motivirajući govor o snagama i potencijalima ljevice i radničkog pokreta danas.
Wilde je podsjetio kako je početkom 19. stoljeća, pri samom početku radničkog pokreta, situacija slična današnjoj uzrokovala atomiziranost i fragmentiranost radničke klase – radno vrijeme podrazumijevalo je mnogo više radnih sati nego danas, radna mjesta bila su nesigurna, a velike tvornice su se počele pojavljivati tek početkom 20. stoljeća. Ipak, radnički je pokret našao načine prevazilaženja novih izazova. Iako suvremeni globalizirani lanac proizvodnje uzrokuje ranjivost radništva (o čemu je više govorila Anannya Bhattacharjee iz indijske inicijative Asia Floor Wage Campaign tijekom izlaganja prvoga dana konferencije) promjene u svakom segmentu toga lanca utječu i na kapital.
Radnički štrajkovi na nekoj od točaka lanca mogu zaustaviti cijeli proces reprodukcije kapitala, npr. štrajkovi na Balkanu mogu snažno utjecati na rad tvrtki u Njemačkoj
Naime, radnički štrajkovi na nekoj od točaka lanca mogu zaustaviti cijeli proces reprodukcije kapitala, npr. štrajkovi na Balkanu mogu snažno utjecati na rad tvrtki u Njemačkoj.
Uloga lijevih političkih aktera bitna je, s jedne strane, za repolitizaciju društva i pružanje podrške organiziranju radničke klase. Primjerice, tijekom prosvjeda protiv novih zakona o regulaciji nezaposlenih osoba u Francuskoj, veliki dio otpora činile su nezaposlene mlade osobe s francuske periferije, kojima ljevica može i treba omogućiti da se upoznaju s radom sindikata i stranaka. Primjer dobre prakse je španjolski pokret 15-M, koji je uspio politizirati velik broj ljudi koji do tada nije bio politički aktivan.
S druge strane, ljevica ima bitnu ulogu u formiranju zahtjeva za boljom zakonskom regulacijom. Sindikati su, barem u Njemačkoj, toliko oslabili da više nemaju snage sami se boriti za radnička prava, već je za to nužna nova državna regulacija. Na primjer, u njemačkom sektoru maloprodaje, broj radnika osiguranih kolektivnim ugovorom drastično je pao i trenutno je na manje od 20 posto te se, u skladu s novim Zakonom o radu, više ne odnosi na industrijsku granu u cjelini, nego samo za članove sindikata koji se izbore za to pravo. Premda na Balkanu još uvijek nema snažnih lijevih stranaka, treba graditi ovu osovinu i u koaliciji sa sindikatima zahtijevati od vlasti kolektivne ugovore za sve radnike unutar neke industrije.
Rasprava
Tijekom rasprave govornici su se dotakli sljedećih tema: financiranje nevladinih organizacija; metode djelovanja na terenu; feministički aspekti organiziranja radništva i ljevice; demokratizacija sindikata; sve veća prekarizacija akademskih radnika u SAD-u; pogodnosti zadrugarskog upravljanja. Panel je zaključen na optimističnom fonu, Wildeovim podsjećanjem na uspjehe Oktobarske revolucije, koja se dogodila usprkos velikoj krizi radničkog pokreta poput ove današnje.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.
29. prosinca 2017.Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – Florian Wilde (RLS)
Krajem listopada ove godine u Beogradu je održana konferencija „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak prvog od tri uvodna predavanja na konferenciji „Reaching the Un- and Under-Organized“ Floriana Wildea, radnika berlinskog ureda RLS-a u području sindikalnog organiziranja. Integriravši višegodišnje iskustvo djelovanja u društvenim pokretima i sindikatima te stranci Die Linke, Wilde je obrazložio neke od glavnih problema radničkog organiziranja te iznio prijedloge protustrategija i uloge lijevih političkih aktera u obnovi radničkog pokreta. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.
10. svibnja 2017.Dobra ekonomija u metalskoj industriji – egzotika sa sjevera Hrvatske
Donosimo snimku i tekstualni sažetak otvorene rasprave „Dobra ekonomija u metalskoj industriji – egzotika sa sjevera Hrvatske“ održane u sklopu prošlogodišnje, Treće konferencije o dobroj ekonomiji. Uz moderiranje Gorana Jerasa (Zadruga za etično financiranje), uvodna izlaganja održali su Dragutin Varga (ITAS Prvomajska d.d.) i Stjepan Pavlović (Metal Euro d.o.o.), predstavivši dva od mnogih primjera klasičnih poduzeća koja surađuju s lokalnom zajednicom te brinu za prava radnika i zaštitu okoliša. Usprkos tome, nitko se ne bavi sustavnom analizom rada ovih poduzeća pa često ne prepoznajemo njihov potencijal za budućnost radnih mjesta i daljnji razvoj lokalnih zajednica.
31. prosinca 2017.Ženski rad i sindikalne organizacije
Marksistička teoretičarka i revolucionarka Clara Zetkin uređivala je Die Gleichheit, časopis za žene Socijaldemokratske partije Njemačke, od 1892. pa sve do 1917. kada je smijenjena od strane reformističkog vodstva. Osim što je historijsko-materijalističkim tumačenjem socijalne i ekonomske podređenosti žena politički mobilizirao mnoge radnice, časopis je odigrao i važnu ulogu u oblikovanju partijskih i sindikalnih politika vezanih uz tzv. žensko pitanje. Donosimo tekst iz 1893. u kojem Zetkin ukazuje na posljedice povećane prisutnosti sindikalno neorganizirane ženske radne snage u kapitalizmu te partijske i sindikalne drugove oštro upozorava na važnost koju radnice kao nezaobilazne suborkinje u klasnoj borbi imaju za trajnost revolucije. Prijevod ovog teksta nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
27. prosinca 2017.Prema sintezi parlamentarnog i vanparlamentarnog rada
Uloga paralelnih struktura u organiziranju i edukaciji radničke baze za političko djelovanje i promjenu dominantnih političkih i ekonomskih odnosa postaje sve važnija s krizom liberalne demokracije i komodifikacijom sfere društvene reprodukcije. O nesistemskim karakteristikama i protusistemskim potencijalima paralelnih struktura, dosezima i ograničenjima parlamentarnog i vanparlamentarnog političkog rada te važnosti demokratizacije javne sfere solidarne ekonomije razgovarali/e smo s Markom Kržanom iz stranke Levica.
13. prosinca 2017.Dopuštena margina talasanja
Uspješnost institucionalizacije konzervativnog dijela civilnog pokreta još je urgentnijom učinila analizu dosega zagovaranja vrijednosti liberalnog kapitalizma za radikalizaciju udruženog političkog djelovanja lijevog spektra civilnog društva. O emancipatornim potencijalima njegovih progresivnih aktera, ali i ograničenjima uslijed projektnog načina financiranja koje je dovelo do programske deradikalizacije, birokratizacije i prekarizacije djelovanja, razgovarale smo sa Sandrom Benčić, dugogodišnjom aktivistkinjom za ljudska prava i voditeljicom programa Socio-ekonomske pravednosti u Centru za mirovne studije.
5. veljače 2017.Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma
U srijedu 4. svibnja 2016. godine na 9. Subversive festivalu Rastko Močnik održao je predavanje „Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma“. Predavanje se sastojalo od tri dijela: u prvom je govorio o općem opisu društva nakon svjetske financijske krize iz 2007/2008. godine s fokusom na sociometriju društvenih nejednakosti u zemljama centra i periferije; u drugom dijelu o historijskoj putanji organiziranja radničke klase u zemljama postsocijalističke periferije nakon restauracije kapitalističkih odnosa; a u trećem dijelu, skraćenom zbog vremenskog ograničenja, Močnik je načeo temu politizacije radničkog otpora kao načinu antifašističke akcije. Donosimo snimku predavanja i izvještaj.
6. rujna 2016.Europski radnički identitet otvara prostor širenju borbe
S Artanom Sadikuom, teoretičarom i aktivistom iz Skopja, razgovarali smo o implikacijama koje za zemlje-članice predstavlja izlazak, odnosno ostanak u Europskoj uniji, o demokratskom deficitu kojim su prožete izvršne institucije EU, političko-ekonomskom odnosu između europskog centra i periferije, konstrukciji europskog radničkog identiteta i emancipatornim potencijalima europske ljevice, te političkim ograničenjima recentnog vala prosvjeda u Makedoniji.
13. svibnja 2017.Budućnost ljevice u Europi
Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
4. prosinca 2016.Nekoliko generacija za obnovu ljevice
U protekloj godini dana američku i britansku političku scenu obilježili su usponi radikalno lijevih kandidata u strankama lijevog centra. Pročitajte i pogledajte intervju snimljen tijekom prošlogodišnjeg 8. Subversive festivala, u kojem politički analitičari Richard Seymour i Bhaskar Sunkara govore o stanju na radikalnoj ljevici prije navedenih proboja na centru, i problematiziraju potrebne okvire za ponovnu izgradnju snažnog lijevog pokreta, adresirajući otpornost dominantnog narativa, metode mobilizacije društvenih pokreta, pitanja političke estetike, identitetske modalitete klasnih pozicija, entrizam, strategije koordinacije parlamentarnog i izvanparlamentarnog djelovanja te odnos između teorije i prakse.
8. ožujka 2017.Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucije
U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
3. veljače 2017.Solidarne prakse kao baza ljevice
Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze zaradničku inicijativu i demokratizaciju.
18. rujna 2016.Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu
Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
31. listopada 2016.Izgradnja širokih koalicija
Globalno već tri desetljeća suočen s trendom depolitizacije kroz festivalizaciju i karnevalizaciju, a u Hrvatskoj opterećen liberalnim nasljeđem institucionalnog usmjerenja svoje borbe još od 1990-ih, LGBTIQ+ pokret permanentno se nalazi pred izazovom politizacije svojeg djelovanja. U Hrvatskoj, već godinama najjasnije političke poruke šalju se sa zagrebačke Povorke ponosa, koja je postala tradicionalno okupljalište LGBTIQ+ osoba i njihovih drugarica i drugova s ljevice. O dosadašnjoj razvojnoj putanji LGBTIQ+ pokreta te njegovim trenutnim tendencijama i suradnjama razgovarali smo s Jelenom Miloš iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
18. kolovoza 2016.Balkanska ljevica
Donosimo integralnu snimku i izvještaj s okruglog stola koji je u svibnju 2016. godine održan u sklopu 9. Subversive festivala. Usprkos polazišnoj pretpostavci koju je formulirao moderator tribine Dragan Markovina, prema kojoj ljevici na Balkanu nedostaje internacionalna komponenta zbog čega veći mobilizacijski potencijal pridaje tzv. građanskoj antifašističkoj ljevici naspram antikapitalističkih lijevih pozicija, naglašavamo kontraargumente Nenada Porobića i Tanje Petrović koji inzistiraju na klasnoj dimenziji pri pokušaju donošenja suvisle lijeve strategije.
