Zelena akademija / zimski seminar

Donosimo snimku jednodnevnog seminara "New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances" posvećenog promišljanju novih ekonomskih alternativa kao potencijalnih prostora suradnje zelenih i lijevih političkih pokreta širom Europe. Kroz tri panela i dva predavanja više od 60 participanata raspravljalo je o eurocentrizmu, mjerama štednje i demokratizaciji javnih usluga, socijalnoj državi, bezuvjetnom temeljnom dohotku, odrastu, samoupravljanju, zajedničkim dobrima, lijevim političkim snagama na europskoj (polu)periferiji i u Južnoj Americi, pitanju rada i duga, crpljenju prirodnih resursa, epistemičkim zajednicama te civilnom društvu kao ekonomskom subjektu.

Featured Video Play Icon
Seminar:

 

New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances

Discussion framework

 

Green Academy winter seminar aims to depart from analysis of current economic situation in Europe and present a landscape of current theoretical, political and practical alternatives which are being proposed, designed or developed by variety of European left and green actors.

 

With new era of austerity in Europe, prescribed role of states to negotiate between citizens and capital accumulation has been significantly weakened thus leading to suspension of democracy and erosion of trust which was basis for social contracts across Europe. Furthermore, it became evident that tensions between economy and society have been increased and that it is more and more difficult to manage them within national frameworks thus increasing tensions between the states themselves and leading to re-nationalisation of politics and aggressive competition. At the same time, whilst climate instability is increasing, in the peripheral economies traditional and novel extractivist practices and externalization of environmental costs are enhancing the rift between societies and environments that support them. Moreover, adverse transformation of economy that complies blindly with financial interests and it alienates it from the people and labour, leads to a new sort of economic constitutionalism, which has become a significant concern for a number of actors.

 

However, there are emerging initiatives at many levels across Europe that aim to introduce redistribution or reduce raging inequalities, as well as redress the seemingly unavoidable opposition between dignified life and environmental sustainability. From Universal Basic Income to immediate anti-austerity measures, from degrowth to green economy, from commoning to democratization of public services, there are different but not always connected and mutually supported proposals emerging across Europe. They aim to prevent the radical neoliberalisation of Europe that is emerging from new institutional arrangements like TTIP or TISA.

 

Recognising that both Nature and Labour are challenged by identical systemic forces that led us to the present deep multiple crisis we are also aware that the political framing of these answers requires at least some of mutual support and common understanding between the Greens and the Left.

 

Our overall exercise aims to identify the forces of gravitational pull that different alternative policies and proposals that currently co-exist on green-left spectrum possess, and to detect both interpretative and political convergences that can lead to a denser and more impactful cooperation among the respective actors, so as to enhance the achievability of their projects.

 

In our discussions, we would like to find out which qualities new economy needs to contain in order to secure dignity and restore ecological balance ¬while being emancipative from current system?

 

  • What are the main and original ingredients of the economic policy of new left? Which ideas, narratives and solutions can deliver success and reduce pressure on people and nature?
  • Which theoretical concepts can prove efficient in designing new economic policy?
  • What kind of political economy within the current restrictions can be emancipative ? How it can ensure reproduction of life?
  • How economy can become more generative rather than accumulative/exctractive?
  • How does it increase chances and conditions for reproduction of life?
  • How it relates to organisation of labour within time (working hours)?
  • How to prevent further devastating impacts of expropriation of the commons and bring commons back to the citizens?
  • How actors belonging to new left and green spectrum see future of economic relationships in Europe within the current constraints imposed by austerity and financialisation?

 

Our main objective is to outline most original and achievable ideas of the new economic thought and to bring them in dialogue or debate with similar or complementary ideas that exist at European and local level.

 

At the seminar we aim to host around 50 scholars, activists and researchers from the Balkans but also from different European countries to discuss about the different ideas that exist at the moment in green/left circles.

Introductory notes

 

  • Vedran Horvat (Croatia)
  • Danijela Dolenec (Croatia)
  • Jagoda Munić (Croatia)
Francine Mestrum (Belgium):
What about Monsanto? Reflections on the Future of Work, Transformative Social Protection and Systemic Change

 

Avenues of Alternative Economic Thought/Policy in Europe

 

Presentations by:
 

  • Andreas Novy (Austria)
  • Zoltan Pogatsa (Hungary)
  • Vincent Liegey (Hungary/France)
  • Dražen Šimleša (Croatia)

Moderated by:
 

  • Vladimir Cvijanović (Croatia)
Yann Moulier-Boutang (France):
Nature and Labour in Crisis of Capitalism – Which Way Forward?

 

Political Action: Examples from the EU Periphery

 

Presentations by:
 

  • Yiannis Bournous (Greece)
  • Pablo Sanchez Centellas (Spain)
  • John Barry (Ireland)
  • Eugenia Pires (Portugal)

Moderated by:
 

  • Tomislav Tomašević (Croatia)
New Politics for the Left

 

Presentations by:
 

  • Daniel Chavez (Uruguay/Holland)
  • Lyda Fernanda Forero (Colombia)
  • Hilary Wainwright (UK)
  • Mislav Žitko (Croatia)
  • Jagoda Munić (Croatia)

Moderated by:
 

  • Vedran Horvat (Croatia)
Program Zelene akademije podržava Heinrich Böll Stiftung.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve