Kate Soper | Maja Solar1. lipnja 2025.Subvertiranje kapitalističkog „napretka‟: Alternativni hedonizam, kulturna revolucija i politika obnoveKoncepcijom alternativnog hedonizma, Kate Soper nudi model progresa koji raskida s imperativom rasta i kapitalističkom eksploatacijom. Kritika konzumerizma ovdje postaje ključna karika lijevih politika, prokazujući kulturu kompetitivnog hedonizma i prinudnog rada. Politizacijom potrošnje i uvođenjem kulturne dimenzije u političku borbu, Soper otvara imaginarijum za nove forme potreba i želja, zasnovane na održivosti i pravednijim načinima proizvodnje, potrošnje i življenja.
Ivana Perica25. prosinca 2018.1968.: kulturna evolucija ili revolucija?Radikalni sociopolitički zahtjevi tzv. generacije ‘68. na kapitalističkom su Zapadu vrlo brzo ustupili mjesto ideološkoj kooptaciji i stvaranju dominantnog mitološkog narativa koji zanemaruje, distorzira ili čak negira varijabilni globalni karakter šezdesetosmaških pokreta, primjerice studentskog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji. Uz pomoć relativno opširne literature autorica teksta nastoji u kratkim crtama skicirati kontrast između sistemskih i antisistemskih strujanja koja su u to vrijeme prožimala društvena zbivanja.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Subvertiranje kapitalističkog „napretka‟: Alternativni hedonizam, kulturna revolucija i politika obnove
Koncepcijom alternativnog hedonizma, Kate Soper nudi model progresa koji raskida s imperativom rasta i kapitalističkom eksploatacijom. Kritika konzumerizma ovdje postaje ključna karika lijevih politika, prokazujući kulturu kompetitivnog hedonizma i prinudnog rada. Politizacijom potrošnje i uvođenjem kulturne dimenzije u političku borbu, Soper otvara imaginarijum za nove forme potreba i želja, zasnovane na održivosti i pravednijim načinima proizvodnje, potrošnje i življenja.
1968.: kulturna evolucija ili revolucija?
Radikalni sociopolitički zahtjevi tzv. generacije ‘68. na kapitalističkom su Zapadu vrlo brzo ustupili mjesto ideološkoj kooptaciji i stvaranju dominantnog mitološkog narativa koji zanemaruje, distorzira ili čak negira varijabilni globalni karakter šezdesetosmaških pokreta, primjerice studentskog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji. Uz pomoć relativno opširne literature autorica teksta nastoji u kratkim crtama skicirati kontrast između sistemskih i antisistemskih strujanja koja su u to vrijeme prožimala društvena zbivanja.