Slobodni Filozofski 1. ožujka 2009.

Impressum

Slobodni Filozofski, SlobFil

Nakladnik: Udruga Slobodni Filozofski, Davora Zbiljskog 4, 10 000 Zagreb

E-mail redakcije: slobodnifilozofski[at]gmail.com

Za izdavača: Karolina Hrga

Glavna urednica: Karolina Hrga

Izvršni urednik: Martin Beroš

Uredništvo: Vir Lev, Maja Solar, Andrea Vuljević, Martin Beroš, Karolina Hrga

Dosadašnji suradnici_e: Stefan Aleksić, Dunja Antonović, Veronika Bauer, Ana Benačić, Adam Berišić, Vedrana Bibić, Saša Blagus, Nađa Bobičić, Chiara Bonfiglioli, Rada Borić, Marita Brčić, Ivana Brklje, Boris Buden, Lilijana Burcar, Karla Crnčević, Gordana P. Crnković, Ankica Čakardić, Nino Čengić, Nina Čolović, Bartul Čović, Marija Ćaćić, Mate Ćosić, Stipe Ćurković, Dijana Ćurković, Danijela Dolenec, Igor Dragišić, Dean Duda, Katerina Duda, Goran Đulić, Marko Faber, Branka Galić, Velimir Gašparac, Lina Gonan, Mia Gonan, Margareta Gregurović, Andreja Gregorina, Anja Grgurinović, Matea Grgurinović, Nina Gross, Stefan Gužvica, Aigul Hakimova, Ivana Hanaček, Nikolina Hrga, Gordan Isabegović, Viktor Ivančić, Marina Ivandić, Iva Ivšić, Petra Ivšić, Josip Jagić, Katarina Jaklin, Marija Jakovljević, Ivana Jandrić, Petar Jandrić, Mirna Jasić, Goran Jeras, Dragana Jović, Karlo Jurak, Eva Marija Jurešić, Hrvoje Jurić, Leonard Jurić, Juraj Katalenac, Gal Kirn, Vlado Kokić, Miklavž Komelj, Marko Kostanić, Hrvoje Kovač, Leonardo Kovačević, Julija Kranjec, Primož Krašovec, Bojan Krištofić, Iskra Krstić, Domagoj Kučinić, Simona Kuti, Igor Lasić, Karolina Leaković, Dora Levačić, Igor Livada, Jovica Lončar, Josipa Lulić, Dušan Maljković, Sven Marcelić, Stefan Marić, Trpimir Matasović, Goran Matić, Luka Matić, Teo Matković, Tomislav Medak, Domagoj Mihaljević, Marijan Ivan Mihelić, Andrea Milat, Vladimir Milenković, Stjepan Milevčić, Jelena Miloš, Marko Milošević, Ognjen Milošević, Maja Miše, Martina Nekić, Bojan Nonković, Jelena Ostojić, Jana Pamuković, Vlasta Paulić, Ante Pavić, Goran Pavlić, Ivana Perica, Lazar Petković, Marko Pogačar, Boris Postnikov, Anita Prša, Srećko Pulig, Jaka Primorac, Nikolina Pristaš, Armin Protulipac, Toni Prug, Ozren Pupovac, Mario Radovanović, Milena Radovčić, Damjan Rajačić, Nikolina Rajković, Mario Rebac, Sara Renar, Artan Sadiku, Slobodan Sadžakov, Sonja Sajzor, Alen Sućeska, Filip Šipoš, Danijel Švraka, Tina Tešija, Tomislav Tomašević, Stefan Treskanica, Hrvoje Tutek, Jelena Veljić, Ivan Velisavljević, Zoran Veselinović, Demian Vokši, Ana Vračar, Ana Vragolović, Nikola Vukobratović, Vesna Vuković, Andrea Vuljević, Paola Yo, Andrea Zlatar, Krešimir Zovak, Mislav Žitko, Jasna Jasna Žmak, Drago Župarić-Iljić

Tagovi:

Vezani članci

  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve