Slobodni Filozofski

Impressum

Slobodni Filozofski, SlobFil

Nakladnik: Udruga Slobodni Filozofski, Davora Zbiljskog 4, 10 000 Zagreb

E-mail redakcije: slobodnifilozofski[at]gmail.com

Za izdavača: Karolina Hrga

Glavni urednik SkriptaTV: Martin Beroš

Glavna urednica: Karolina Hrga

Uredništvo: Vir Lev, Maja Solar, Andrea Vuljević, Karolina Hrga

Suradnici_e: Ante Andabak, Dunja Antonović, Ivana Anđelković, Veronika Bauer, Ana Benačić, Adam Berišić, Martin Beroš, Vedrana Bibić, Saša Blagus, Nađa Bobičić, Chiara Bonfiglioli, Rada Borić, Marita Brčić, Ivana Brklje, Boris Buden, Lilijana Burcar, Karla Crnčević, Gordana P. Crnković, Nino Čengić, Nina Čolović, Bartul Čović, Marija Ćaćić, Mate Ćosić, Dijana Ćurković, Stipe Ćurković, Igor Dragišić, Dean Duda, Katerina Duda, Marko Faber, Branka Galić, Velimir Gašparac, Lina Gonan, Mia Gonan, Andreja Gregorina, Margareta Gregurović, Anja Grgurinović, Matea Grgurinović, Nina Gross, Stefan Gužvica, Aigul Hakimova, Ivana Hanaček, Đorđe Hristov, Nikolina Hrga, Gordan Isabegović, Viktor Ivančić, Marina Ivandić, Iva Ivšić, Petra Ivšić, Josip Jagić, Branimir Janković, Ivana Jandrić, Petar Jandrić, Mirna Jasić, Goran Jeras, Dragana Jović, Hrvoje Jurić, Leonard Jurić, Eva Marija Jurešić, Juraj Katalenac, Nika Keserović, Mario Kikaš, Gal Kirn, Vlado Kokić, Miklavž Komelj, Marko Kostanić, Hrvoje Kovač, Leonardo Kovačević, Julija Kranjec, Primož Krašovec, Bojan Krištofić, Iskra Krstić, Domagoj Kučinić, Simona Kuti, Igor Lasić, Karolina Leaković, Dora Levačić, Igor Livada, Jovica Lončar, Josipa Lulić, Dušan Maljković, Sven Marcelić, Stefan Marić, Trpimir Matasović, Goran Matić, Luka Matić, Teo Matković, Tomislav Medak, Domagoj Mihaljević, Marijan Ivan Mihelić, Andrea Milat, Vladimir Milenković, Stjepan Milevčić, Jelena Miloš, Marko Milošević, Ognjen Milošević, Maja Miše, Martina Nekić, Bojan Nonković, Stipe Nogalo, Jelena Ostojić, Milena Ostojić, Jana Pamuković, Vlasta Paulić, Ante Pavić, Goran Pavlić, Ivana Perica, Lazar Petković, Marko Pogačar, Boris Postnikov, Zdravko Popović, Anita Prša, Jaka Primorac, Nikolina Pristaš, Armin Protulipac, Toni Prug, Ozren Pupovac, Mario Radovanović, Milena Radovčić, Damjan Rajačić, Nikolina Rajković, Mario Rebac, Danijela Ristić, Sara Renar, Artan Sadiku, Slobodan Sadžakov, Sonja Sajzor, Saša Savanović, Filip Šipoš, Laura Šejak, David Šporer, Danijel Švraka, Tina Tešija, Stefan Treskanica, Hrvoje Tutek, Jovan Džoli Ulićević, Jelena Veljić, Ivan Velisavljević, Zoran Veselinović, Demian Vokši, Ana Vračar, Ana Vragolović, Nikola Vukobratović, Vesna Vuković, Andrea Vuljević, Paola Yo, Andrea Zlatar, Krešimir Zovak, Mislav Žitko, Mislov Živković, Jasna Jasna Žmak, Drago Župarić-Iljić

1. ožujka 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
Arhiva članaka