Stefan Aleksić10. listopada 2025.Tko se sme kretati: kriza, kapitalizam i režimi mobilnostiMobilnost se danas više ne regulira prvenstveno teritorijalnim granicama i viznim režimima, već kontinuiranim upravljanjem trajnom krizom, svojevrsnim beskrajnim saniranjem posljedica. Pandemija, rat i ekonomski slomovi razotkrivaju kretanje kao središnje političko polje u kojem se materijaliziraju klasne, rasijalizirane i geopolitičke hijerarhije, dok izvanredno stanje poprima oblik trajne tehnike vladanja. Zbornik The Crisis–Mobility Nexus (ur. Leandros Fisher, Palgrave, 2023.) donosi višeslojnu analizu suvremenih režima kretanja, pokazujući da se nasilje regulacije ne zadržava na periferiji, već se ciklički vraća i onima koji su se do sada smatrali strukturno zaštićenima.
Abigail Thorn8. studenoga 2021.Abolicija smrtne kazne: a policija?Povijest britanskog kaznenog zakonodavstva, kao i put ka aboliciji smrtne kazne, prate filozofske debate i rasprave o praktičnim problemima. Neke od ključnih linija argumentacije u prilog ukidanju smrtne kazne ticale su se kažnjavanja nevinih ljudi, arbitrarnosti primjene smrtne kazne i korupcije koju ono polučuje, disproporcionalnosti ove kazne varijabilnim zločinima, problema ne/dobrobiti smrtne kazne po društvo u cjelini, problema tobožnjeg odvraćanja od zločina kao svrhe kažnjavanja itd. Različiti pristupi normativnih teorija kažnjavanja gravitiraju oko retribucionizma i njemu suprotstavljenog konzekvencijalizma, pa se stoga na ova pitanja daju i različiti odgovori. Sličan argumentacijski horizont otvara se i u raspravama o aboliciji zatvora i policije, koje se posebno razbuktavaju nakon ubojstva Georgea Floyda. Ovim se pitanjima bavi Abigail Thorn u video-eseju o smrtnoj kazni i aboliciji zatvora na svom kanalu Philosophy Tube.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Tko se sme kretati: kriza, kapitalizam i režimi mobilnosti
Mobilnost se danas više ne regulira prvenstveno teritorijalnim granicama i viznim režimima, već kontinuiranim upravljanjem trajnom krizom, svojevrsnim beskrajnim saniranjem posljedica. Pandemija, rat i ekonomski slomovi razotkrivaju kretanje kao središnje političko polje u kojem se materijaliziraju klasne, rasijalizirane i geopolitičke hijerarhije, dok izvanredno stanje poprima oblik trajne tehnike vladanja. Zbornik The Crisis–Mobility Nexus (ur. Leandros Fisher, Palgrave, 2023.) donosi višeslojnu analizu suvremenih režima kretanja, pokazujući da se nasilje regulacije ne zadržava na periferiji, već se ciklički vraća i onima koji su se do sada smatrali strukturno zaštićenima.
Abolicija smrtne kazne: a policija?
Povijest britanskog kaznenog zakonodavstva, kao i put ka aboliciji smrtne kazne, prate filozofske debate i rasprave o praktičnim problemima. Neke od ključnih linija argumentacije u prilog ukidanju smrtne kazne ticale su se kažnjavanja nevinih ljudi, arbitrarnosti primjene smrtne kazne i korupcije koju ono polučuje, disproporcionalnosti ove kazne varijabilnim zločinima, problema ne/dobrobiti smrtne kazne po društvo u cjelini, problema tobožnjeg odvraćanja od zločina kao svrhe kažnjavanja itd. Različiti pristupi normativnih teorija kažnjavanja gravitiraju oko retribucionizma i njemu suprotstavljenog konzekvencijalizma, pa se stoga na ova pitanja daju i različiti odgovori. Sličan argumentacijski horizont otvara se i u raspravama o aboliciji zatvora i policije, koje se posebno razbuktavaju nakon ubojstva Georgea Floyda. Ovim se pitanjima bavi Abigail Thorn u video-eseju o smrtnoj kazni i aboliciji zatvora na svom kanalu Philosophy Tube.