Branimir Janković27. studenoga 2022.Još jedan nerealizirani „kraj povijesti“: Albanija iz pera Lee YpiKnjiga Lee Ypi pod nazivom Free: Coming of Age at the End of History tematizira socijalistički i tranzicijski period Albanije tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, koji profesorica političke teorije predočava kroz autobiografsku vizuru. Uz ambivalencije pristupa sociološke autobiografije (veća pristupačnost u literarnom smislu, ali i zamke nedovoljne kritičnosti emocionalnih opisa spram znanstvenih objašnjenja), kao središnja misao knjige pojavljuje se promišljanje razlika između ideje slobode u albanskom socijalizmu i liberalnih sloboda u kapitalizmu, te mogućnosti da ih većina uistinu prakticira u oba slučaja. Tranzicija, baš kao ni nakon drugih slomova socijalizma, nije donijela „kraj povijesti“, već produbljenje nejednakosti i nesigurnosti.
Stefan Gužvica30. studenoga 2021.Staljin – revolucionarni realpolitičar i(li) grobar revolucije?Da bi se razumjelo zašto je Staljin bio toliko popularan u brojnim zemljama u kojima su postojala snažna komunistička nastojanja te zašto je četvrtinu stoljeća predstavljao utjelovljenje ideja komunizma, valja napustiti simplificirane narative utemeljene na „kultu ličnosti“, te ozbiljno pristupiti analizi struktura unutar kojih je djelovao ovaj revolucionarni realpolitičar (i istovremeni „grobar revolucije“). U tekstu koji manevrira kroz političke, strateške, pa i teorijske putanje sovjetskog konteksta, Staljinovo se ime prije svega vezuje uz dosljednu i pobjedničku antifašističku politiku, te fascinantnu (iako i vrlo problematičnu) industrijalizaciju. Tragedija staljinizma se, pak, ne promatra kroz banalni imaginarij o dvama tobože sličnima „totalitarizmima“ (fašizmu i komunizmu), već se ogleda u deprioritiziranju revolucionarnog horizonta koji je otvorila boljševička revolucija.
Ivana Jandrić31. prosinca 2018.Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizmaDonosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Još jedan nerealizirani „kraj povijesti“: Albanija iz pera Lee Ypi
Knjiga Lee Ypi pod nazivom Free: Coming of Age at the End of History tematizira socijalistički i tranzicijski period Albanije tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, koji profesorica političke teorije predočava kroz autobiografsku vizuru. Uz ambivalencije pristupa sociološke autobiografije (veća pristupačnost u literarnom smislu, ali i zamke nedovoljne kritičnosti emocionalnih opisa spram znanstvenih objašnjenja), kao središnja misao knjige pojavljuje se promišljanje razlika između ideje slobode u albanskom socijalizmu i liberalnih sloboda u kapitalizmu, te mogućnosti da ih većina uistinu prakticira u oba slučaja. Tranzicija, baš kao ni nakon drugih slomova socijalizma, nije donijela „kraj povijesti“, već produbljenje nejednakosti i nesigurnosti.
Staljin – revolucionarni realpolitičar i(li) grobar revolucije?
Da bi se razumjelo zašto je Staljin bio toliko popularan u brojnim zemljama u kojima su postojala snažna komunistička nastojanja te zašto je četvrtinu stoljeća predstavljao utjelovljenje ideja komunizma, valja napustiti simplificirane narative utemeljene na „kultu ličnosti“, te ozbiljno pristupiti analizi struktura unutar kojih je djelovao ovaj revolucionarni realpolitičar (i istovremeni „grobar revolucije“). U tekstu koji manevrira kroz političke, strateške, pa i teorijske putanje sovjetskog konteksta, Staljinovo se ime prije svega vezuje uz dosljednu i pobjedničku antifašističku politiku, te fascinantnu (iako i vrlo problematičnu) industrijalizaciju. Tragedija staljinizma se, pak, ne promatra kroz banalni imaginarij o dvama tobože sličnima „totalitarizmima“ (fašizmu i komunizmu), već se ogleda u deprioritiziranju revolucionarnog horizonta koji je otvorila boljševička revolucija.
Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma
Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.