Maja Korolija26. lipnja 2026.Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rataKroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
Lazar Petković10. travnja 2026.Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrizeU eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
David Šporer6. prosinca 2025.Dvostruka konotacija i jahanje tigraAnalizirajući suvremene mutacije fašizma, autor povlači paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona kroz tehniku „jahanja tigra“. Dok je Heidegger ideološke kodove skrivao unutar intelektualne ezoterije, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Suvremeni novogovor kroz tehnike dvostruke konotacije više ne skriva, nego otvoreno normalizira imaginarij ekstremne desnice, reproducirajući njezinu hegemoniju.
Bartul Čović22. studenoga 2021.Kako Netflix tiranizira historiografijuŠestodijelna dokumentarna serija How to Become a Tyrant jedna je u nizu popularno-historiografskih reprezentacija koje se savršeno uklapaju u prožvakani liberalni narativ o „totalitarizmu‟, a svojom umjetničkom sadržinom i formom daje kontrafaktualno, pojednostavljeno, selektivno, dekontekstualizirano i individualizirano razumijevanje povijesti. Tobožnji ključni motor povijesti karizmatični su pojedinci, dok su materijalni uvjeti i strukture u drugom planu.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata
Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize
U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
Dvostruka konotacija i jahanje tigra
Analizirajući suvremene mutacije fašizma, autor povlači paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona kroz tehniku „jahanja tigra“. Dok je Heidegger ideološke kodove skrivao unutar intelektualne ezoterije, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Suvremeni novogovor kroz tehnike dvostruke konotacije više ne skriva, nego otvoreno normalizira imaginarij ekstremne desnice, reproducirajući njezinu hegemoniju.
Kako Netflix tiranizira historiografiju
Šestodijelna dokumentarna serija How to Become a Tyrant jedna je u nizu popularno-historiografskih reprezentacija koje se savršeno uklapaju u prožvakani liberalni narativ o „totalitarizmu‟, a svojom umjetničkom sadržinom i formom daje kontrafaktualno, pojednostavljeno, selektivno, dekontekstualizirano i individualizirano razumijevanje povijesti. Tobožnji ključni motor povijesti karizmatični su pojedinci, dok su materijalni uvjeti i strukture u drugom planu.