Ashley R. Bohrer29. listopada 2022.Ljudi svakodnevno proizvode teorijuOdnos teorije i prakse je odnos uzajamnosti i prepletanja: oni koji imaju privilegiju da se akademski bave teorijom već koriste znanja i materijale onih koji se bave aktivizmom, dok aktivisti_kinje također kroz svoju praksu proizvode teoriju i znanja koja idu iz razumijevanja poveznica između nasilja, opresija i eksploatacija koje proizvodi kapitalistički sistem. Teorija, koja nastaje svaki put kada se odmaknemo od uronjenosti u situaciju i promišljamo je, kolektivna je proizvodnja znanja. Međutim, akademske teorije - koje su oblikovane određenim setom vještina, pravilima i standardima koji su zasnovani na hijerarhijama te konkurentskim odnosima na tržištu znanja - često većini ljudi nisu pristupačne, niti su sve teorije u emancipatorskim borbama strateški i politički upotrebljive. Stoga je za društvene pokrete od suštinskog značaja i rad na političkoj edukaciji, stvaranju zajedničkog i pristupačnog jezika, izgradnji solidarnosti, uviđanju da su borbe i historijski povezane te da se iz historije ipak puno toga može naučiti. O ovim problematikama, kao i o nijansama intersekcionalnosti, vezama s marksizmom, o kritici radikalnog feminizma, o rodno uvjetovanom nasilju, o naseljeničkom kolonijalizmu, o književnim i filmskim prikazima opresije, razgovarali smo u ljeto 2022. s Ashley R. Bohrer, autoricom knjige „Marxism and Intersectionality: Race, Gender, Class and Sexuality under Contemporary Capitalism“.
Nathaniel Flakin31. prosinca 2019.Komunizam katastrofe kao odgovor na klimatsko beznađePerspektive koje svaljuju odgovornost za klimatsku krizu na nepromjenjivu ljudsku prirodu propuštaju uvidjeti nesrazmjeran utjecaj proteklih nekoliko stoljeća kapitalističke ekspanzije na okoliš, a time i zapreku koju vladavina kapitala postavlja borbi protiv klimatskih promjena. Nasuprot pretpostavkama da prirodne katastrofe prati desni zaokret, postoje znakovi koji pružaju optimizam po pitanju ozbiljenja „komunizma katastrofe“ – rekonstrukcije društva na temelju principa suradnje.
Ivana Jandrić31. prosinca 2018.Solidarnost na institucionalnoj vjetrometiniDonosimo vam kratak etnografski rad o iskustvu agencijskog čišćenja. Autorica je čistila jednu njemačku drogeriju u Zagrebu tokom dva mjeseca početkom 2018. godine. Kroz prikaz svakodnevice agencijskih čistačica, rad ukazuje na sustavna ograničenja koja priječe uspostavljanje radničke solidarnosti. Tekst je nastao kao završni rad u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 17/18, uz mentorstvo Karoline Leaković.
Iva Marčetić26. prosinca 2017.Divlji zapad tržišta najmaS razvojem financijskog kapitalizma, javne politike stambenog zbrinjavanja diljem svijeta zamijenile su urbanističke politike usmjerene prvenstveno prema profitu. Zahvaljujući organiziranom otporu građana, u pojedinim europskim gradovima danas se provode solidarne politike javnog stanovanja koje predstavljaju odličan primjer političkog djelovanja ostalim organizacijama u borbi za urbanu pravdu na području bivše Jugoslavije. S arhitekticom i aktivistkinjom Prava na grad Ivom Marčetić razgovarale smo o trenutnom stanju i potencijalima javnih stambenih politika te strategijama paralelnih društvenih struktura i drugim oblicima organiziranog otpora u europskim gradovima.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Ljudi svakodnevno proizvode teoriju
Odnos teorije i prakse je odnos uzajamnosti i prepletanja: oni koji imaju privilegiju da se akademski bave teorijom već koriste znanja i materijale onih koji se bave aktivizmom, dok aktivisti_kinje također kroz svoju praksu proizvode teoriju i znanja koja idu iz razumijevanja poveznica između nasilja, opresija i eksploatacija koje proizvodi kapitalistički sistem. Teorija, koja nastaje svaki put kada se odmaknemo od uronjenosti u situaciju i promišljamo je, kolektivna je proizvodnja znanja. Međutim, akademske teorije - koje su oblikovane određenim setom vještina, pravilima i standardima koji su zasnovani na hijerarhijama te konkurentskim odnosima na tržištu znanja - često većini ljudi nisu pristupačne, niti su sve teorije u emancipatorskim borbama strateški i politički upotrebljive. Stoga je za društvene pokrete od suštinskog značaja i rad na političkoj edukaciji, stvaranju zajedničkog i pristupačnog jezika, izgradnji solidarnosti, uviđanju da su borbe i historijski povezane te da se iz historije ipak puno toga može naučiti. O ovim problematikama, kao i o nijansama intersekcionalnosti, vezama s marksizmom, o kritici radikalnog feminizma, o rodno uvjetovanom nasilju, o naseljeničkom kolonijalizmu, o književnim i filmskim prikazima opresije, razgovarali smo u ljeto 2022. s Ashley R. Bohrer, autoricom knjige „Marxism and Intersectionality: Race, Gender, Class and Sexuality under Contemporary Capitalism“.
Komunizam katastrofe kao odgovor na klimatsko beznađe
Perspektive koje svaljuju odgovornost za klimatsku krizu na nepromjenjivu ljudsku prirodu propuštaju uvidjeti nesrazmjeran utjecaj proteklih nekoliko stoljeća kapitalističke ekspanzije na okoliš, a time i zapreku koju vladavina kapitala postavlja borbi protiv klimatskih promjena. Nasuprot pretpostavkama da prirodne katastrofe prati desni zaokret, postoje znakovi koji pružaju optimizam po pitanju ozbiljenja „komunizma katastrofe“ – rekonstrukcije društva na temelju principa suradnje.
Solidarnost na institucionalnoj vjetrometini
Donosimo vam kratak etnografski rad o iskustvu agencijskog čišćenja. Autorica je čistila jednu njemačku drogeriju u Zagrebu tokom dva mjeseca početkom 2018. godine. Kroz prikaz svakodnevice agencijskih čistačica, rad ukazuje na sustavna ograničenja koja priječe uspostavljanje radničke solidarnosti. Tekst je nastao kao završni rad u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 17/18, uz mentorstvo Karoline Leaković.
Divlji zapad tržišta najma
S razvojem financijskog kapitalizma, javne politike stambenog zbrinjavanja diljem svijeta zamijenile su urbanističke politike usmjerene prvenstveno prema profitu. Zahvaljujući organiziranom otporu građana, u pojedinim europskim gradovima danas se provode solidarne politike javnog stanovanja koje predstavljaju odličan primjer političkog djelovanja ostalim organizacijama u borbi za urbanu pravdu na području bivše Jugoslavije. S arhitekticom i aktivistkinjom Prava na grad Ivom Marčetić razgovarale smo o trenutnom stanju i potencijalima javnih stambenih politika te strategijama paralelnih društvenih struktura i drugim oblicima organiziranog otpora u europskim gradovima.