Ilya Budraitskis31. prosinca 2018.1968.: revolucija o kojoj je prerano suditiTransformirano, depolitizirano i često instrumentalizirano nasljeđe revolucija iz 1968., čiji su se akteri_ice prije pedeset godina pobunili protiv birokratiziranog poslijeratnog kapitalizma, sve jasnije svjedoči vlastitom povijesnom i političkom porazu. Prihvatiti da mikrodozirajuće političke i kulturne prakse predstavljaju tek izvitopereni odjek nekadašnjih progresivnih ambicija nužan je prvi korak kako bi „izmještena, autentična revolucija iz 1968. – borba protiv podređivanja ljudskog života opsjenama uspjeha i produktivnosti – među novom generacijom ponovo dobila na relevantnosti“, tvrdi Ilya Budraitskis u komentaru povodom obilježavanja njezine pedesetogodišnjice.
Chris Harman | John Molyneux31. prosinca 2018.Chris Harman: The Fire Last Time: 1968 and AfterChris Harman je na četrdesetu godišnjicu događajâ iz 1968. objavio knjigu „The Fire Last Time: 1968 and After,“ u kojoj s obzirom na kontekst kontradiktornog poslijeratnog ekonomskog procvata historizira tijek prosvjednih aktivnosti prije, za vrijeme i nakon 1968. u više zemalja. Kod Harmana je naglasak na statusu i borbama radničke klase, dok se studentski bunt uvelike tumači kao derivat širih društvenih neuralgija. Donosimo prijevod kratke recenzije Harmanove knjige, a prenosimo i snimku izlaganja koje je Harman održao u svibnju iste godine.
Ivana Perica25. prosinca 2018.1968.: kulturna evolucija ili revolucija?Radikalni sociopolitički zahtjevi tzv. generacije ‘68. na kapitalističkom su Zapadu vrlo brzo ustupili mjesto ideološkoj kooptaciji i stvaranju dominantnog mitološkog narativa koji zanemaruje, distorzira ili čak negira varijabilni globalni karakter šezdesetosmaških pokreta, primjerice studentskog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji. Uz pomoć relativno opširne literature autorica teksta nastoji u kratkim crtama skicirati kontrast između sistemskih i antisistemskih strujanja koja su u to vrijeme prožimala društvena zbivanja.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
1968.: revolucija o kojoj je prerano suditi
Transformirano, depolitizirano i često instrumentalizirano nasljeđe revolucija iz 1968., čiji su se akteri_ice prije pedeset godina pobunili protiv birokratiziranog poslijeratnog kapitalizma, sve jasnije svjedoči vlastitom povijesnom i političkom porazu. Prihvatiti da mikrodozirajuće političke i kulturne prakse predstavljaju tek izvitopereni odjek nekadašnjih progresivnih ambicija nužan je prvi korak kako bi „izmještena, autentična revolucija iz 1968. – borba protiv podređivanja ljudskog života opsjenama uspjeha i produktivnosti – među novom generacijom ponovo dobila na relevantnosti“, tvrdi Ilya Budraitskis u komentaru povodom obilježavanja njezine pedesetogodišnjice.
Chris Harman: The Fire Last Time: 1968 and After
Chris Harman je na četrdesetu godišnjicu događajâ iz 1968. objavio knjigu „The Fire Last Time: 1968 and After,“ u kojoj s obzirom na kontekst kontradiktornog poslijeratnog ekonomskog procvata historizira tijek prosvjednih aktivnosti prije, za vrijeme i nakon 1968. u više zemalja. Kod Harmana je naglasak na statusu i borbama radničke klase, dok se studentski bunt uvelike tumači kao derivat širih društvenih neuralgija. Donosimo prijevod kratke recenzije Harmanove knjige, a prenosimo i snimku izlaganja koje je Harman održao u svibnju iste godine.
1968.: kulturna evolucija ili revolucija?
Radikalni sociopolitički zahtjevi tzv. generacije ‘68. na kapitalističkom su Zapadu vrlo brzo ustupili mjesto ideološkoj kooptaciji i stvaranju dominantnog mitološkog narativa koji zanemaruje, distorzira ili čak negira varijabilni globalni karakter šezdesetosmaških pokreta, primjerice studentskog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji. Uz pomoć relativno opširne literature autorica teksta nastoji u kratkim crtama skicirati kontrast između sistemskih i antisistemskih strujanja koja su u to vrijeme prožimala društvena zbivanja.