Leonard Jurić25. studenoga 2024.Good GameDio popularne kulture u koji spada gejmerstvo poprište je različitih sukoba. S jedne strane, video igre su stvorile nove oblike i prostore socijalizacije. Dok je, s druge strane, gejmerstvo postao i nevidljivi prostor armije rezervne snage - prekarnih, podzaposlenih i nezaposlenih - što je u paketu s izrazito maskulinim, heteronormativnim, “sexy gender binary” dizajnom većine igara dovelo do proliferacije incel kulture. Ovaj fenomen prati jačanje ekstremno desnih struja i retradicionalizacijskih procesa u kapitalističkim društvima koji pokušavaju konsolidirati tradicionalnu obitelj i rodne uloge. Unatoč tomu, autor naglašava da video igre imaju bogatu povijest progresivnih prikaza političkih borbi i raznolikih identiteta. Primjeri toga su dvije ovogodišnje eksplicitno političke adaptacije video igara, "Fallout" na Amazon Primeu i završna sezona "Arcane" na Netflixu, koje su izazvale odobravanje i publike i kritike.
Mislav Živković7. listopada 2024.Supstanca, (ne)normativna tijela i (trans)rodnostSatirični body horor Supstanca, (red. Coralie Fargeat, 2024) na provokativan način ukazuje na profitno orijentirano savezništvo šoubiz, fitnes i estetske industrije u proizvodnji ideala ljepote, fetišizaciji vječne mladosti, vitalnog i kapacitiranog tijela, ali i binariziranog normiranja feminiteta i maskuliniteta. Autor u svojoj analizi filma razmatra odnos produktivističkih, disciplinskih i vrijednosnih režima koji sudjeluju u orodnjavanju tijela i desubjektivizaciji, s posebnim fokusom na iskustva transrodnih, interspolnih i kvir osoba. Supstanca razotkriva iluziju ispunjenja kroz prilagođavanje postojećim normama i pronalazi otpor u onome što kapital vidi kao čudovišno.
Andrea Vuljević25. kolovoza 2023.Koliko je u kapitalizmu osoba s invaliditetom?Autorica u tekstu analizira na koji način je pojam invaliditeta ideološki i društveno-politički definiran, koga sve zahvaća, ali i što znači živjeti s tim identitetom/življenim iskustvom, te na koje sve načina država i kapital reguliraju i konceptualiziraju (zdravo) tijelo. Kao i kada su u pitanju neka druga manjinska iskustva (seksualnosti, roda, etniciteta itd.) država uspostavlja razliku između zdravog i produktivnog tijela i onoga koje dezignira neproduktivnim, bolesnim. Tekst ukazuje na posljedice koje proizlaze iz uspostavljene razlike koja počiva na produktivističkoj paradigmi, a koje zahvaćaju i osobe koje nominalno nemaju (vidljiv) invaliditet ili samo još nisu ušli u starosnu dob kada će im osigurana skrb i njega biti nužni.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Good Game
Dio popularne kulture u koji spada gejmerstvo poprište je različitih sukoba. S jedne strane, video igre su stvorile nove oblike i prostore socijalizacije. Dok je, s druge strane, gejmerstvo postao i nevidljivi prostor armije rezervne snage - prekarnih, podzaposlenih i nezaposlenih - što je u paketu s izrazito maskulinim, heteronormativnim, “sexy gender binary” dizajnom većine igara dovelo do proliferacije incel kulture. Ovaj fenomen prati jačanje ekstremno desnih struja i retradicionalizacijskih procesa u kapitalističkim društvima koji pokušavaju konsolidirati tradicionalnu obitelj i rodne uloge. Unatoč tomu, autor naglašava da video igre imaju bogatu povijest progresivnih prikaza političkih borbi i raznolikih identiteta. Primjeri toga su dvije ovogodišnje eksplicitno političke adaptacije video igara, "Fallout" na Amazon Primeu i završna sezona "Arcane" na Netflixu, koje su izazvale odobravanje i publike i kritike.
Supstanca, (ne)normativna tijela i (trans)rodnost
Satirični body horor Supstanca, (red. Coralie Fargeat, 2024) na provokativan način ukazuje na profitno orijentirano savezništvo šoubiz, fitnes i estetske industrije u proizvodnji ideala ljepote, fetišizaciji vječne mladosti, vitalnog i kapacitiranog tijela, ali i binariziranog normiranja feminiteta i maskuliniteta. Autor u svojoj analizi filma razmatra odnos produktivističkih, disciplinskih i vrijednosnih režima koji sudjeluju u orodnjavanju tijela i desubjektivizaciji, s posebnim fokusom na iskustva transrodnih, interspolnih i kvir osoba. Supstanca razotkriva iluziju ispunjenja kroz prilagođavanje postojećim normama i pronalazi otpor u onome što kapital vidi kao čudovišno.
Koliko je u kapitalizmu osoba s invaliditetom?
Autorica u tekstu analizira na koji način je pojam invaliditeta ideološki i društveno-politički definiran, koga sve zahvaća, ali i što znači živjeti s tim identitetom/življenim iskustvom, te na koje sve načina država i kapital reguliraju i konceptualiziraju (zdravo) tijelo. Kao i kada su u pitanju neka druga manjinska iskustva (seksualnosti, roda, etniciteta itd.) država uspostavlja razliku između zdravog i produktivnog tijela i onoga koje dezignira neproduktivnim, bolesnim. Tekst ukazuje na posljedice koje proizlaze iz uspostavljene razlike koja počiva na produktivističkoj paradigmi, a koje zahvaćaju i osobe koje nominalno nemaju (vidljiv) invaliditet ili samo još nisu ušli u starosnu dob kada će im osigurana skrb i njega biti nužni.