Slobodni Filozofski

Izbornik
  • Naslovnica
  • Arhiva članaka
  • Arhiva SkriptaTV
  • Arhiva studentske borbe
  • Impressum
  • Plenum FFZG
  • Događanja
  • Bookmarks
  • Natječaji i prijave
  • Pravila privatnosti
Pratite nas na:
Facebook
Youtube
Instagram
Twitter

Arhiva Chiara Bonfiglioli

  • Nađa Bobičić 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • Chiara Bonfiglioli 15. ožujka 2016. O Vidi Tomšič, marksističkom feminizmu i djelovanju Autorica donosi kritiku članka Nanette Funk, koja obnovljeni interes za politički rad osoba poput Vide Tomšič (1913-1998) označava kao „reaktivnu formaciju“ spram neoliberalizma te akademski trend koji bi mogao „ugroziti reputaciju“ ženskih i rodnih studija u regiji. Bonfiglioli ukazuje da su navedeni stavovi tipičan pokušaj nasilnog kreiranja binarne distinkcije između ženske „volje za djelovanjem“[*] i socijalističke državne politike, tvrdeći kako je ostvarivanje ženskih prava unutar komunističkih partija i ženskih organizacija pod državnim socijalizmom uistinu bilo moguće. Nadalje, smatra kako je nužno smjestiti transnacionalni aktivizam Vide Tomšič u kontekst globalnog sustava antifašističkih, antikolonijalnih te internacionalističkih poslijeratnih mreža.

Slobodni Filozofski je član Mreže emancipacije E-net koju čine:

  • Udruga za promicanje medijskog pluralizma 808
  • CroL - Udruga za medijski aktivizam
  • Dom kulture Zagreb, neprofitna udruga
  • Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije "Lupiga – svijet kroz obične oči"
  • Mreža antifašistkinja Zagreba, udruga
  • "Prosvjeta" Časopis za kulturna i društvena pitanja
  • Udruga za razvoj medijske i građanske kulture mladih "Radio student"
  • Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija – TRIS
  • Zarez – udruga za pitanja kulture, medija i društva

Slobodni Filozofski financijski podupire:

  • Agencija za elektroničke medije (AEM) Agencija za elektroničke medije (AEM)
  • Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC) Hrvatski audiovizualni Centar
  • Grad Zagreb Grad Zagreb
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti