Žarko Cicović5. lipnja 2025.Uvod u kritiku političke ekonomije Bliskog istoka i sjevera AfrikeZbornik tekstova ''A Critical Political Economy of the Middle East and North Africa'' (Stanford University Press, Kalifornija, 2021.) sastavljen je od analiza istraživača_ica iz različitih disciplina koje se bave ovim regionom kroz leće kritike političke ekonomije. Ovaj pristup se, prije svega, temelji na klasnoj analizi i razumijevanju složene (a ne linearne) društvenosti, te na metodološkoj pluralnosti. Uvriježeni liberalni metodološki pristupi − koji se nekritički zasnivaju na ''metodološkom nacionalizmu'', kvantitativnim metodama, neupitnim mjerilima rasta poput BDP-a i na ''rentijerskoj teoriji države'' − ovdje se pokazuju nedostatnima. Kategorijske i historijske analize propituju nastanak kapitalizma i različite načine akumulacije kapitala kroz kolonijalne strukture u MENA (Middle East and North Africa) regiji, ulogu nafte, ulogu regionalnih vojski, savez SAD-a i Izraela, posljedice kolonijalne okupacije palestinskih teritorija, te posebno propituju klasne, državne i tržišne odnose u Egiptu, Siriji, Tunisu, Iraku, Maroku, Alžiru.
Immanuel Wallerstein1. listopada 2024.Čitati Fanona u XXI vekuImmanuel Wallerstein aktualizira Fanonove misli u našem stoljeću – periodu u kojem se, po njemu, odvija dugi prelazak s postojećeg kapitalističkog svjetskog sistema ka nečemu što se još uvijek ne da jasno definirati. Autor izdvaja tri ključne Fanonove teme kao dileme koje u velikoj mjeri dijelimo s njim i njegovim vremenom: pitanje upotrebe nasilja kao političke taktike, pitanje i problem (nacionalnog) identiteta, te klase i klasne borbe. Ova otvorena pitanja u prelaznom periodu u kojem živimo zahtijevaju rigoroznu razradu, prikazujući suvremenu situaciju kao teorijski i politički izazov koji iziskuje dublje artikulaciju, a ne gotova rješenja. Fanon nas u XXI stoljeću, prije svega, uči da preispitujemo, umjesto da nasjedamo na pojednostavljene formule i zastarijele parole, a posvećenost propitivanju dekolonizacije, nezavisnosti i nacionalizma uzdrmava kruto, dogmatsko i okoštalo pristupanje ovim problemima na ljevici. Međutim, Fanon je ovdje prikazan drugačije od onoga kako ga se čitalo u postmodernom i postkolonijalnom miljeu, s onu stranu identitetskih politika i diskursa koji su ga rijetko čitali kao marksističkog mislioca, sudionika revolucionarnih pokreta, te kao antinacionalista i antikapitalista.
Uvod u kritiku političke ekonomije Bliskog istoka i sjevera Afrike
Zbornik tekstova ''A Critical Political Economy of the Middle East and North Africa'' (Stanford University Press, Kalifornija, 2021.) sastavljen je od analiza istraživača_ica iz različitih disciplina koje se bave ovim regionom kroz leće kritike političke ekonomije. Ovaj pristup se, prije svega, temelji na klasnoj analizi i razumijevanju složene (a ne linearne) društvenosti, te na metodološkoj pluralnosti. Uvriježeni liberalni metodološki pristupi − koji se nekritički zasnivaju na ''metodološkom nacionalizmu'', kvantitativnim metodama, neupitnim mjerilima rasta poput BDP-a i na ''rentijerskoj teoriji države'' − ovdje se pokazuju nedostatnima. Kategorijske i historijske analize propituju nastanak kapitalizma i različite načine akumulacije kapitala kroz kolonijalne strukture u MENA (Middle East and North Africa) regiji, ulogu nafte, ulogu regionalnih vojski, savez SAD-a i Izraela, posljedice kolonijalne okupacije palestinskih teritorija, te posebno propituju klasne, državne i tržišne odnose u Egiptu, Siriji, Tunisu, Iraku, Maroku, Alžiru.
Čitati Fanona u XXI veku
Immanuel Wallerstein aktualizira Fanonove misli u našem stoljeću – periodu u kojem se, po njemu, odvija dugi prelazak s postojećeg kapitalističkog svjetskog sistema ka nečemu što se još uvijek ne da jasno definirati. Autor izdvaja tri ključne Fanonove teme kao dileme koje u velikoj mjeri dijelimo s njim i njegovim vremenom: pitanje upotrebe nasilja kao političke taktike, pitanje i problem (nacionalnog) identiteta, te klase i klasne borbe. Ova otvorena pitanja u prelaznom periodu u kojem živimo zahtijevaju rigoroznu razradu, prikazujući suvremenu situaciju kao teorijski i politički izazov koji iziskuje dublje artikulaciju, a ne gotova rješenja. Fanon nas u XXI stoljeću, prije svega, uči da preispitujemo, umjesto da nasjedamo na pojednostavljene formule i zastarijele parole, a posvećenost propitivanju dekolonizacije, nezavisnosti i nacionalizma uzdrmava kruto, dogmatsko i okoštalo pristupanje ovim problemima na ljevici. Međutim, Fanon je ovdje prikazan drugačije od onoga kako ga se čitalo u postmodernom i postkolonijalnom miljeu, s onu stranu identitetskih politika i diskursa koji su ga rijetko čitali kao marksističkog mislioca, sudionika revolucionarnih pokreta, te kao antinacionalista i antikapitalista.