Književni život na vašem newsfeedu

Praksa eksternalizacije troškova marketinga u književnom svijetu pretvara manje afirmirane autor/ic/e u promotor/ic/e vlastita rada na društvenim mrežama, koje postaju prostor za nove oblike posredovanja između književnog teksta i publike. Komunikacijski horizont koji se otvara za književnu kritiku u takvom medijskom ambijentu nužno biva određen i logikom marketinških okvira. "Restauracija kapitalizma nakon 1990. povukla je za sobom restrukturiranje izdavaštva prema komercijalnoj logici – ali bez komercijalne logistike. U aktualnim 'kriznim' uvjetima ne samo da je domaćoj književnosti teško osigurati privid glamura ili spektakla, već i elementarno dostojanstvo pisanja i osobe koja stoji iza njega dolazi pod znak pitanja."

„Jako je teško jednog nepoznatog, neafirmisanog pisca […] plasirati na tržište i naći mu publiku. […] Ono što je danas prednost, pogotovo mlađih pisaca, to su društvene mreže. Oni uglavnom svoju publiku izgrade kroz Facebook, kroz Twitter, kroz razne oblike komunikacije s drugim ljudima. Nekad nam to bude, recimo, pokazatelj šta bi se moglo tražiti, odnosno šta bi moglo biti uspješno. Tako da, s te strane, to je jedan od pokazatelja, kad dobijemo neki rukopis, kakvu komunikaciju pisac gradi, i gradi li uopšte komunikaciju s publikom.“
book-marketing-on-facebook
Fotografija je preuzeta s bloga bookmarketingtools.com.
Ovako je direktor izdavačke kuće Šahinpašić, Ajdin Šahinpašić, prilikom gostovanja u emisiji „Oko Balkana“ na beogradskom radiju, komentirao neke od aspekata svoga poslovanja s domaćim autorima. Ako paralelno pratimo društvene mreže i domaću („regionalnu“, postjugoslavensku) književnost, već neko vrijeme možemo i sami naslutiti ono što Šahinpašić eksplicitno evocira. Naime, znamo da sve više autor/ic/a/ svoje pisanje plasira koristeći mogućnosti novih medija – kroz samoreklamu, umrežavanje, kreiranje vlastitih kampanja, i sl. Međutim, onaj pisac (rjeđe spisateljica) čije smo objave na Facebooku sakrili, ili smo ga u naletu inata i izbrisali iz popisa prijatelja, iznervirani njegovom bezočnom samopromocijom, možda ipak nije motiviran samo vlastitim egom. Ne podcjenjujući snagu spisateljskog egotripa, valja primijetiti da se domaći izdavači očigledno sve više trude autsorsati ulogu posredovanja između književne produkcije i (potencijalnog) čitateljstva na same autor/ic/e. Možemo zamisliti blisku budućnost u kojoj će se autori/ce aktivno filtrirati prema udjelu samopromocije u njihovim Facebook objavama ili tweetovima,
Ne podcjenjujući snagu spisateljskog egotripa, valja primijetiti da se domaći izdavači očigledno sve više trude autsorsati ulogu posredovanja između književne produkcije i (potencijalnog) čitateljstva na same autor/ic/e
da bi potom preuzeli/e obavezu samopromocije kao dio ugovora za knjigu. Drugim riječima, sve će se češće tražiti ne samo da tekstovi budu utrživi, nego i da osobe koje stoje iza njih djeluju kao trgovci.
 
Ovakve prakse zasigurno nisu endemične za domaće izdavaštvo; čak bi se reklo da se dobro uklapaju u svjetske okvire. Ipak, u malim sredinama u kojima živimo, s malim jezicima kojima govorimo, ovi procesi djeluju posebno simptomatično. Naše izdavaštvo nikada nije uspjelo oponašati komercijalne modele kakvi su na snazi u tzv. razvijenom kapitalističkom svijetu: nije bilo u stanju izgraditi PR i marketinšku mašineriju po uzoru na velika tržišta, dok je naklade i brojnost čitateljstva smiješno i spominjati. Optimistična nastojanja u smjeru spektakularizacije izdavaštva, kao i „svijeta književnosti“ uopće, u Hrvatskoj su postojala tijekom nultih godina (vidi sjajne analize „sajamskog spektakla društvene moći književnosti“ Borislava Mikulića), ali su se brutalno raspršila nakon najnovije globalne krize od 2008. naovamo. Restauracija kapitalizma nakon 1990. povukla je za sobom restrukturiranje izdavaštva prema komercijalnoj logici – ali bez komercijalne logistike. U aktualnim „kriznim“ uvjetima ne samo da je domaćoj književnosti teško osigurati privid glamura ili spektakla, već i elementarno dostojanstvo pisanja i osobe koja stoji iza njega dolazi pod znak pitanja. No, ako se većina domaćih autor/ic/a ne može nadati da će dospjeti na billboard, otvaranje Facebook naloga ništa ne košta. Iz takve logike kristalizira se model u kojem su kriteriji isplativosti i komercijalne atraktivnosti u književnosti itekako u igri, ali u „sam svoj majstor“ varijanti. Kao i u drugim sferama ljudskoga života, djelovanja i stvaranja, i tu bijeda perifernog postjugoslavenskog kapitalizma izlazi na vidjelo[1].
 
Okrugli stol Kultura kritike, nedavno održan u Zagrebu, ponudio je zanimljive smjernice za razmišljanje o implikacijama ove dinamike u nastajanju. Među sudionicama/ima je lako uspostavljen konsenzus kako kritika danas ne posreduje između knjige i čitateljstva na način na koji je to ranije činila. Međutim, ovu su činjenicu one/i tumačile/i i komentirale/i na razne načine i smještale/i u različite registre. Gordana Crnković Raunić, Jagna Pogačnik i Boris Postnikov ukazali su na strukturne promjene u medijskom polju i u dinamici medija kao na nezaobilazan kontekst kada je riječ o instituciji kritike danas i ovdje. Prema njihovu mišljenju, posredničku ulogu koju je vršila književna kritika danas u velikoj mjeri pripada marketinškoj logistici, katkad doista u vidu reklamnih tekstova zamaskiranih u kritičke osvrte. S ovim polazištima nije se teško složiti; ipak, čini mi se da se proces o kojemu je riječ nastavlja razvijati i usložnjavati. Naime, u situaciji kada autore/ice postupno zapadaju marketinške zadaće,
Bez obzira na samopercepciju i ambiciju kritičkog teksta, on u naznačenom medijskom ambijentu ne može ne funkcionirati kao neka vrsta reklame ili antireklame
rađaju se posve novi oblici posredovanja između književnog teksta i (potencijalnog) čitateljstva.
 
Da bismo sagledali te nove forme medijske i kulturne interakcije, bilo bi potrebno istraživanje na kakvo osvrt poput ovoga ne može pretendirati. Stoga bih se ovom prilikom zadržao samo na implikacijama koje autsorsanje PR-a na društvenomrežne aktivnosti autora/ice ima po književnu kritiku – onu koja sebe još uvijek percipira kao takvu i koja želi biti nešto drugačije od promotivnog teksta. Naime, bez obzira na samopercepciju i ambiciju kritičkog teksta, on u naznačenom medijskom ambijentu ne može ne funkcionirati kao neka vrsta reklame ili antireklame. Kritički tekst se u novoj strukturi odnosa pojavljuje i kao prilog „rezimeu“ autora/ice u sklopu njegove/njezine prezentacije na društvenim mrežama, te kao takav zadobiva određenu „iskoristivost“. U slučaju Facebooka, događa se da osobni profil[2] autora/ice na Facebooku preuzima ulogu reklamnog i promotivnog, eventualno i polemičkog prostora, s kojim kritika neizbježno korespondira. Budući da su razine osobnog i javnoga stopljene u jedno, i sama se intervencija kritičara/ke nužno pozicionira dvojako. Otud proizlazi i da je zahtjev koji se tradicionalno postavlja pred pisce, naime da kritiku „ne uzimaju osobno“, konzekventno sve teže slušati. Bez obzira na svoju orijentaciju, aparaturu i registar u kojem je pisana, kritika već zbog medijske pozadine na kojoj se pojavljuje neizbježno dolazi i ad personam i ad hominem.
Izvor: Televizijska serija "You're the Worst", S01E02 (Stephen Falk, FX, 2014-2015)
Izvor: Televizijska serija “You’re the Worst”, S01E02 (Stephen Falk, FX, 2014-2015)


Bilješke

[1] Još jednom valja napomenuti da je u ovome tekstu riječ o tzv. mladim, manje afirmiranim ili neafirmiranim autori/ca/ma, te uvjetima u kojima one/i stvaraju i djeluju. Dakako, postoji i šačica „afirmiranih“, koja ne samo da si može priuštiti nebavljenje društvenomrežnom samopromocijom, već ujedno raspolaže i podrškom institucionalizirane marketinške i promotivne aparature.
 
[2] Po mojem iskustvu, zanimljivo, uglavnom su mobilizirani osobni profili, dok „službene“ Facebook stranice autora/ica, i onda kad postoje, igraju sekundarnu ulogu.
 

Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve