Slobodni Filozofski

  • Početna
  • Članci
  • SkriptaTV
  • Intervjui
Izbornik
  • Naslovnica
  • Članci
  • SkriptaTV
  • Intervjui
  • Plenum
  • Pravila privatnosti
  • Impressum
Pratite nas na:
Facebook
Youtube
Instagram

ArhivaSkripta TV

  • Andreja Gregorina | Tomislav Medak 28. prosinca 2018.
    Unatoč svim preprekama: možemo li transformirati globalnu tehnosferu kako bismo spriječili ekstremne klimatske promjene?
    Globalna dominacija kapitalističke proizvodnje pogonjene fosilnim gorivima nije rezultat njihovih superiornih karakteristika ili autonomnog tehnološkog razvoja, već predstavlja reakciju industrijskog kapitalizma 19. stoljeća na prve uspjehe organiziranog radničkog pokreta. Danas, kada smo suočeni s rezultatima pretjerane eksploatacije fosilnih goriva, iznalaženje rješenja za borbu protiv klimatskih promjena postalo je jedno od ključnih globalnih sociopolitičkih pitanja. Međutim, tehnološki napredna kapitalistička društva, koja razvoj temelje na imperijalističkoj eksploataciji i ekocidu, i dalje nisu sklona odustati od mehanicističko-instrumentalnog odnosa prema prirodi, stavljajući naglasak na rješenja iz sfere klimatskog inženjeringa. Pogledajte snimku i pročitajte pregled izlaganja o tehnološkim i političkim aspektima ekološke tranzicije te važnosti otpora u formiranju pravednijeg i ekološki održivog socioekonomskog modela, koje je Tomislav Medak ove godine održao na Zelenoj akademiji na Visu, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • Erik Swyngedouw 22. prosinca 2018.
    Politika klimatskih promjena i postpolitički populizam
    Antropogeograf Erik Swyngedouw sa Sveučilišta u Manchesteru, u predavanju u sklopu modula posvećenog klimatskim promjenama i pravednoj tranziciji ovogodišnje Zelene akademije, govorio je o potrebi da se problem klimatskih promjena razmotri s obzirom na moment političkog, odnosno trenutak uprizorenja jednakosti od strane onih koji nemaju drugog izbora. Također, upozorio je na tendenciju populističkog fetišiziranja smanjenja emisija CO2, ali bez kritičke analize socioekonomske stvarnosti koja sukonstituira ekološku konjunkturu i namjere da je se transformira. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Panel 18. prosinca 2018.
    Različiti putevi prema pravednoj tranziciji u Europi i šire
    Na večernjem panelu trećeg dana ovogodišnje Zelene akademije predstavljeni su različiti ekološki pokreti i struje te njihova postignuća i nedostaci, ali i konvergencije u izgradnji koordiniranijih i konsolidiranijih političkih projekata pravedne ekološke tranzicije. Jagoda Munić (Friends of the Earth Europe), Vincent Liegey (French Degrowth Movement), Ágnes Gagyi (Sveučilište u Göteborgu), Andreas Novy (Institute for Multi-Level Governance and Development, Austrija) i Dirk Holemans (Green European Foundation) govorili su o konceptu dobrog života za sve, nadilaženju sektorskih podjela i eurocentrizma, potencijalima političkog djelovanja izgradnjom kontramoći nacionalnoj državi na municipalnoj razini i ograničenjima takve strategije te paradigmi odrasta. Snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Sebastián Torres 14. prosinca 2018.
    Ekonomski razvoj i održivost – lekcije urugvajskog iskustva
    Nastavljajući se na progresivnu prošlost, urugvajski Frente Amplio (Široki front), uspostavljen 1971. godine, na vlasti je od 2005. godine. Osim sijaseta progresivnih zakona (Zakon o skrbi, Zakon o transrodnim osobama, Zakon o istospolnom braku, voda i sanitacija kao ljudsko pravo, Zakon o pobačaju), skoro 40% sindikalne afilijacije, pola milijuna socijalno osiguranih poslova, rasta minimalne i realnih plaća, napredak se očituje i u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije (prvenstveno vjetroenergiji), putem koncepcije javnog financiranja koje se temelji na aukcijama, umjesto subvencijama. Ekonomist Sebastián Torres, bivši državni direktor za industriju i bivši direktor agencije za državna istraživanja i inovacije na ovogodišnjoj je Zelenoj akademiji u Komiži govorio o pozitivnim elementima djelovanja ljevice u Urugvaju, ali i o njezinim problemima (neučinkovitost u planiranju i baratanju budžetskim sredstvima, manjak regionalne integracije, korupcija te izostanak strukturne promjene/ekstraktivizam). Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Pablo Sanchez Centellas 10. prosinca 2018.
    Do zadnje kapi: tajni rat za vodu u Europi
    Nakon hrvatske premijere dokumentarca Up to the Last Drop: The Secret Water War in Europe (2017, r: Yorgos Avgeropoulos) na ovogodišnjoj Zelenoj akademiji u Komiži, o filmu i specifičnostima borbe protiv privatizacije vodnih resursa i infrastrukture u Europi, ali i globalno, te različitim institucionalnim aranžmanima demokratskog, ekološkog upravljanja vodom kao javnim dobrom i ljudskim pravom, govorio je sindikalist Pablo Sanchez Centellas iz European Water Movementa, koji u toj borbi okuplja sindikate, udruge civilnog društva, društvene pokrete i ekološke udruge. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Andrew Cumbers 2. prosinca 2018.
    Demokratsko javno vlasništvo i pravedna tranzicija
    Pored povratka ideje javnog vlasništva na političku agendu, što je najjasnije demonstrirala Laburistička partija Jeremyja Corbyna kada je s političkim programom temeljenim na nacionalizaciji i jačanju javne sfere ostvarila neočekivano dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja ukazuju i na preko 800 slučajeva remunicipalizacije javnih usluga u više od 40 zemalja. Povod je to za ponovno promišljanje demokratskih modela upravljanja javnim uslugama i resursima protiv, onkraj, ali i u suradnji s državom, u sklopu projekta pravedne globalne tranzicije iz developmentalističke paradigme rasta, na koju se uglavnom oslanja i većina sindikata te socijaldemokratskih stranaka, u ekološki održivu konstelaciju. O svemu tome na ovogodišnjoj je Zelenoj akademiji govorio Andrew Cumbers, profesor regionalne političke ekonomije sa Sveučilišta u Glasgowu i glavni urednik časopisa Urban Studies. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Debbie Bookchin 27. studenoga 2018.
    Novi municipalizam u SAD-u i Europi
    Kroz povijesne i suvremene primjere organiziranja koji počivaju na ideji da moć treba spustiti na lokalnu razinu, istraživačica i novinarka Debbie Bookchin iz američkog Instituta za socijalnu ekologiju govori o dualnoj strategiji djelovanja kroz formalne i neformalne institucije, procesualnim i transformativnim dimenzijama municipalizma, razlici između reprezentativne i delegatorne politike, podizanju grassroots angažmana na višu razinu kroz konfederalističko povezivanje lokalnih aktera, feminizaciji političkih praksi i potrebi prioritiziranja neposredne agitacije te rada u solidarnim paralelnim strukturama i kvartovskim plenumima kao glavnom mjestu demokracije. Predavanje je održano u sklopu modula posvećenog zajedničkim dobrima i municipalizmu na ovogodišnjoj Zelenoj akademiji, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • Andreja Gregorina | Tomislav Tomašević 23. studenoga 2018.
    Uvod u teoriju i praksu zajedničkih dobara: primjer Jugoistočne Europe
    U sklopu modula ovogodišnje Zelene akademije posvećenog zajedničkim dobrima i municipalizmu, Tomislav Tomašević je, referirajući na publikaciju Commons in South East Europe: Case of Croatia, Bosnia & Herzegovina and Macedonia, izložio povijest koncepta i praksi zajedničkih dobara (commons), predstavio osnovne argumentacijske linije klasične teorije zajedničkih dobara te intervenciju kritičke teorije zajedničkih dobara, kao i recepciju te povijesne i suvremene manifestacije ove ideje u regiji. Pogledajte snimku i pročitajte pregled izlaganja, a snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Panel 18. studenoga 2018.
    Prema novom municipalizmu, prema neustrašivim gradovima
    Uvodni panel ovogodišnje Zelene akademije tematizira suvremene političke platforme koje se samoidentificiraju kao municipalističke te njihov potencijal za neposredniju politizaciju svakodnevice i adresiranje pitanja socijalne reprodukcije. Debbie Bookchin (Institute for Social Ecology), Alexandra Strickner (Attac Austria), Iva Marčetić (Zagreb je NAŠ!) i Ksenija Radovanović (Ne davimo Beograd) raspravljaju o odnosu municipalističkih platformi prema društvenim pokretima koji ih nerijetko generiraju te prema političkim institucijama koje uvjetuju formalnopravni okvir njihova djelovanja u specifičnoj društvenoj i političkoj konjunkturi. Panelistice su stavile poseban naglasak na prakse feminizacije politike u municipalizmu i njihove implikacije za političko organiziranje. Snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Panel 2. studenoga 2018.
    Radničko i partijsko udruživanje
    Djelovanje i suradnju borbenih radničkih stožera i lijevih radničkih organizacija potrebno je podići na političku razinu. Pritom bi trebalo stremiti nadilaženju sindikalne razjedinjenosti, oportunizma i neefikasnosti, sve kako bi se osvijestio položaj kojeg radnici zauzimaju u društvu. U skladu s nužnim internacionalizmom radničkog pokreta, pokazalo se kako je neophodno uspostaviti usku suradnju ljevice na Balkanu, ali i šire. Panel čiju snimku donosimo pokušava otvoriti raspravu o trenutnom stanju radničkog pokreta na prostorima bivše Jugoslavije, problemima financijske opstojnosti radničkih organizacija, ograničenjima sindikalnog djelovanja te nužnim smjerovima kojima se političko djelovanje mora odvijati kako bi moglo dovesti do promjena postojećih društvenih odnosa.
  • Ulrich Brand 18. listopada 2018.
    Rast i dominacija – manjkavosti rasprave o (od)rastu
    Današnji svijet uvelike je uvjetovan paradigmom rasta, ali trenutni rast ekonomije, ako i postoji, ne podrazumijeva bolji život za većinu, već njezinu prekarizaciju u ime poboljšanja ekonomskih pokazatelja. Kako je recentna povijest pokazala, ljevica nije uspjela parlamentarnim polugama pokrenuti svjetsku promjenu te kapitalizam stoga i dalje nesmetano tendira prema razvoju autoritarnih politika. U svojem izlaganju, Urlich Brand pokušava otvoriti put analizi društvenih ograničenja koja predstavljaju izazove za teoriju odrasta (degrowth) i još uvijek postojeće mogućnosti emancipatorne reartikulacije demokratskog društva koje će biti kadro zaustaviti ekološku destrukciju.
  • Mira Bogdanović 9. svibnja 2018.
    Liberalizam 19. stoljeća kao ideološko utemeljenje poretka nejednakosti u 21. stoljeću
    Pogledajte snimku i pročitajte tekst izlaganja historičarke i sociologinje Mire Bogdanović s prošlogodišnjeg 10. Subversive festivala. Mapirajući liberalna srastanja dugogodišnjih aktera (post)jugoslavenske političke sfere i civilnog društva, Bogdanović identificira liniju elitističkog ljudsko-pravaško-privatno-vlasničkog fetišizma koja svojim antikolektivizmom ostaje slijepa za društvenu solidarnost, koja nudi tek nekritičku pohvalu političkih ustroja liberalnog zapadnog svijeta i pretpostavlja ih volji obespravljene većine, odnosno – u interpretaciji izvornog liberalizma kojoj se priklanja – diktatu rulje.
  • ←
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • …
  • 9
  • →
Slobodni Filozofski
  • Impressum
  • Pravila privatnosti

Slobodni Filozofski financijski podupire:

  • Agencija za elektroničke medije (AEM) Agencija za elektroničke medije (AEM)
  • Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC) Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC)
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti