Lynne Segal | Vir Lev19. travnja 2025.Politika radikalne skrbiNa sedamnaestom Subversive Festivalu u Zagrebu, feministička teoretičarka i jedna od autorica kod nas prevedenog "Manifesta skrbi", Lynne Segal, održala je predavanje o politici radikalne skrbi, temeljenoj na kolektivnom djelovanju i međuovisnosti. Segal je kritički progovorila o krizi skrbi u kapitalizmu i nužnosti izgradnje pravednijeg društva u kojem je skrb temelj političkog djelovanja, solidarnosti i međuljudskih odnosa.
Boris Buden | Martin Beroš10. travnja 2025.U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?Na 17. Subversive festivalu, Boris Buden u svojem predavanju „U slijepoj ulici razoružane kritike: Kako smo odbacili ideju revolucije?“ postavlja ključna pitanja o revoluciji i njezinoj odsutnosti u suvremenom političkom diskursu. Polazeći od krize kolektivne imaginacije, Buden analizira kako su permanentni ratovi i ekološki kolaps postali indikatori nestabilnosti današnje epohe. Kritizirajući ideologiju "longtermizma", koja premješta odgovornost u daleku budućnost, Buden razotkriva logiku kolonijalne ekspanzije koja i dalje dominira suvremenim društvima. Njegova kritika utopizma i poziv na preispitivanje koncepta otpora otvaraju prostor za razmišljanje o revoluciji kao realnoj mogućnosti u sadašnjosti. Buden nas poziva da ponovno zamislimo revoluciju, ali ne kao distopiju, već kao realnu opciju za transformaciju.
Maja Solar | Mislav Žitko29. ožujka 2025.Foucault i kontroverza oko liberalizmaU seriji predavanja o liberalizmu Michel Foucault je uveo pojmove upravljanja sobom i drugima, te pokušao dati novu interpretaciju (neo)liberalizma. Liberalizam je prije toga bio promatran kao politička ideologija ili kao set filozofskih premisa, dok ga Foucault razumije kao tehnologiju upravljanja ili guvernmentalitet. Uz koncept liberalnog guvernmentaliteta u predavanju se propituje i koncept biopolitike, odnosno koncept stanovništva. Povijest liberalizma je stoga tehnologija upravljanja, a u takvoj konceptualizaciji ključno je pitanje moći, koja prema Foucaultu djeluje difuzno, kroz institucije poput obrazovanja, medicine, sigurnosti i ekonomije, oblikujući subjekte neprimjetnim, ali učinkovitim sredstvima. Međutim, ono što se ispostavlja kao 'kontroverza' oko liberalizma je Foucaultov nekritički pristup, štoviše to što u (neo)liberalizmu vidi i neki tip emancipatornog potencijala. Foucaultova predavanja o liberalizmu i biopolitici bila su vezana uz pokušaje da se oblikuje nova pozicija francuske ljevice, pokazujući i njegov otklon od marksizma, kao i antagonizam prema Komunističkoj partiji Francuske. Donosimo snimku i tekstualni pregled predavanja.
Elle O'Rourke | Vir Lev20. ožujka 2025.„Što je to trulo u državi Britaniji?“ Anti-rodni pokreti i anti-trans internacionalaPolitička ekonomistkinja Elle O’Rourke analizira globalni uspon anti-trans pokreta i njegovu povezanost s konzervativnim napadima na rodnu ravnopravnost. Kroz britanski, američki i transnacionalni kontekst, rasvjetljava kako transfobija postaje alat reakcionarne politike – i poziva na otpor, solidarnost i političku imaginaciju.
Nađa Bobičić | Seminar26. ožujka 2023.Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogledTrasiranjem nekoliko ključnih povijesnih točaka sporova između liberalnog i ljevičarskog ženskog pokreta, ali i trenja unutar ljevice, odnosno između feminizma i ljevice, pojavljuje se figura radnice koja je rastrzana između figure radnika i figure buržujke (ipak češće bliža muškarcima s kojima dijeli isto klasno mjesto nego ženama iz viših klasa). Orodnjena opresija nije se uvijek sretno analitički povezivala s klasnom eksploatacijom, pa stoga niti feministička borba s radničkom. Ipak, pored klasično-marksističkih refleksija i socijalističkih politika, važan susret dogodio se i u socijalističkom jugoslavenskom okviru. Ističući perspektivu teorijske nerazdruživosti i jedinstva u borbi, Nađa Bobičić predlaže da se umjesto istrošene metafore „nesretnog braka između feminizma i marksizma“ vratimo onim povijesnim čvorištima u kojima klasna i rodna borba djeluju u savezništvu i kritički se propituju, ne gubeći iz vida zajednički antikapitalistički horizont. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu prvog Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Seminar | Toni Prug4. svibnja 2022.Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhuEkonomija kao disciplina od svojih se začetaka pa sve do suvremenih udžbenika prikazuje u svjetlu objektivne znanosti koja pretendira na objašnjenje širokih društvenih fenomena te usmjeravanje temeljnih političkih odluka. Neoklasičnom srednjostrujaškom ekonomijom danas dominiraju kompleksni matematički modeli koji stvaraju dojam da se radi o rigoroznoj i razvijenoj disciplini, bližoj prirodnim nego društvenim znanostima. Međutim, time se prešućuje čitav povijesni, politički i ideološki kontekst nastanka i razvoja ekonomskih ideja, u kojem ratovi, ekonomske sile, investitori i politički interesi igraju odlučujuću ulogu. Ako se makroekonomske kategorije kontekstualiziraju, a ne pretpostavljaju kao ahistorijski znanstveni alat, pokazuje se da su one uvijek politički i ideološki su-određene. Marxov projekt kritike političke ekonomije, između ostalog, nastoji pokazati neodrživost njihove neutralnosti, objektivnosti i apolitičnosti. Pogledajte snimku predavanja Tonija Pruga o politizaciji ekonomskog znanja, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Nina Čolović | Seminar19. travnja 2022.Rod i rad u kvir teorijiKvir nije eksces u smislu teatra, kiča, performansa, odjeće koju po potrebi presvlačimo – prepoznaje da su rad, rod, obitelj, država i kapital u neraskidivom pletivu i kritički propituje kako se sistem okorištava osobama čije su egzistencije označene kao nenormativne i čije ih patologiziranje ostavlja na marginama. Budući da je ukorijenjena u otporu i historijskom organiziranju višestruko potlačenih i eksploatiranih, kolektivna proizvodnja kvir znanja opire se institucionalizaciji, a politička subjektivacija trans_interspolnog_kvir radništva neprekidno je u raskoraku s kapitalističkim imperativima, nastojeći iznaći nove oblike kolektiviteta i solidarnosti onkraj obitelji, civilnog sektora i države, nikada ne gubeći iz vida utopijski horizont suštinske strukturne transformacije. Pogledajte snimku predavanja Nine Čolović, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Seminar | Stipe Ćurković12. travnja 2022.Kapitalizam, klase i klasna politikaS obzirom na to da ne postoji koherentno određenje klase u Marxovom opusu, različite su i marksističke interpretacije koncepta klase i klasnih borbi. Ono što Neue Marx-Lektüre ističe kao strukturni koncept klase, razvija se kroz kritiku političke ekonomije u djelima iz Marxova „zrelog perioda“, odnosno u analizi kapitalističkog načina proizvodnje koju prije svega provodi u Kapitalu. Eksplanatorni dometi i granice ovog koncepta klase ostaju na razini apstrakcije kojom se pokazuje idealni presjek kapitalističkog načina proizvodnje, koji obuhvaća logiku rada, eksploatacije i klasnih odnosa u smislu strukturno nužnih značajki sistema. Međutim, historizacija, politizacija i subjektivizacija klasnih odnosa pokazuju da u stvarnosti nema apstraktnog proletarijata (niti apstraktnog kapitala), već su ovi odnosi uvijek orodnjeni, rasijalizirani itsl., kao i da se neposredni interesi nositelja_ica radne snage ‒ oblikovani strukturnim prinudama – ne preklapaju nužno s utopijskim horizontom interesa. Shodno tome, ni strukturna klasna analiza, niti historijsko-sociološka klasna analiza nemaju primat, već su jedna bez druge slijepe i prazne. Pogledajte snimku predavanja Stipe Ćurkovića, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Nina Čolović | Seminar8. travnja 2022.Odnos teorije i prakseU uvodnom predavanju Antikapitalističkog seminara koji Slobodni Filozofski organizira u sklopu Škole suvremene humanistike Subversive festivala, Nina Čolović problematizira složeni odnos teorije i prakse. Dok se skepsa akademskog znanja prema aktivističkom znanju zasniva na njegovoj privremenosti zbog nepostojanja materijalnih uvjeta za evaluiranje i refleksiju, zazor od akademskog znanja proizlazi iz nepovjerenja u tzv. autoritet koji (nam) na neprijemčive načine govori kako stvari stoje (kao da su ljudi na terenu toga blaženo nesvjesni). Aktivističko znanje već jest početak teorije, a iz kritičko-angažirane perspektive koja nijedan autoritet ne uzima zdravo za gotovo ono koristi i elemente akademskog znanja koji nas uče kako da mislimo sustavnije. Razgradnjom krute distinkcije između teorije i prakse gradi se teorija koja sve fragmente znanja iz prakse povezuje sa sistemom, u cilju njegove promjene. Ususret ovogodišnjem drugom izdanju donosimo snimke s prošlogodišnjeg seminara (plejlista).
Ishay Landa14. ožujka 2021.Posljednji ljudi i fašistički koncept neprijateljaFašistički koncept neprijatelja karakteriziraju osobita iracionalnost i ekstremnost, koja uključuje i ideju o neophodnosti potpunog istrijebljenja. Neprijatelj se demonizira do mitskih razmjera, a budući da je svejedno je li realno postojeći ili konstruiran, racionalna diskusija i kontraargumenti utemeljeni na prihvaćenim diskurzivnim procedurama uzaludni su. Fašistička slika neprijatelja preklapa se s idejama koje su propovijedale križarski rat protiv masa i zagovarale sprečavanje mogućnosti trajnog mira (Nietzscheov hvalospjev ratu kao vitalnom elementu društva, te detoniranju egalitarističkog carstva „posljednjih ljudi“, Heideggerov diskurs o totalnom istrebljenju kao preduvjetu postizanja veličine, Schmittovo razumijevanje univerzalnog mira kao eliminacije politike i društva, itsl.). Zadatak ljevice je da nastoji razumjeti iracionalnost desničarskih fobija, kako nekadašnjih tako i aktualnih, te da i u doba „post-istine“ na odlučan način obrani demokratski projekt posljednjih ljudi. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu 12. Subversive festivala, a snimke s proteklih festivala potražite na plejlisti.
Didier Eribon31. siječnja 2021.Je li vrijeme za klasni coming out? Rasprava o knjizi Povratak u ReimsPromišljanje spona klase i identiteta, osobito gej identiteta, jedna je od ključnih tema knjige Povratak u Reims. Didier Eribon pokazuje kako se u političkoj kulturi radničke klase u Francuskoj dogodio značajan pomak: ranije je glasanje za Komunističku partiju bilo od presudne važnosti za prepoznavanje radničkog identiteta, a glasači ljevice su se time ponosili, dok radnici_e nekoliko desetljeća unazad sve više glasaju za krajnju desnicu i toga se srame. Mlađe generacije, koje pak glasaju za desnicu, čine to ponosno, jer nisu odrastale u miljeu snažne ljevice s kojom bi se mogli identificirati. Sram i ponos figuriraju kao potencijalne transformativne strategije koje se mogu politizirati. U današnjem Macronovom ambijentu brutalnog državnog i policijskog nasilja te kontekstu u kojem je klasa izbrisana kao politički koncept, ljevica bi morala redefinirati klasu kako bi njome obuhvatila i one koji su inferiorizirani na osnovu različitih identiteta. Umjesto demoniziranja ili heroiziranja radništva, jedan od orijentira u izgradnji novih pokreta mogao bi proizlaziti iz Sartreove primjedbe o tome kako nitko tko ulazi u pokret nije isti na početku i kraju, jer ga iskustvo solidarnosti mijenja. Pogledajte snimku razgovora održanog u sklopu 12. Subversive festivala, a snimke s proteklih festivala potražite na plejlisti.
John Bellamy Foster29. studenoga 2020.Promjena okvira #51 – John Bellamy FosterU pedesetprvoj bilingvalnoj epizodi emisije Promjena okvira pogledajte intervju s Johnom Bellamyjem Fosterom, marksističkim ekologom i profesorom sociologije na Sveučilištu u Oregonu, urednikom nezavisnog socijalističkog časopisa Monthly Review te autorom brojnih studija, među kojima je i nedavno kapitalno djelo The Return of Nature: Socialism and Ecology. U intervjuu snimljenom online u kolovozu ove godine razgovarali smo o materijalističkim i dijalektičkim aspektima ekologije, tržišnoj učinkovitosti, pravednoj ekološkoj tranziciji, globalnoj rezervnoj armiji jeftine radne snage, pandemiji COVID-19 i teoriji socijalne reprodukcije. Nove epizode možete pratiti na Kanalu Ri, a dosad objavljene bilingvalne epizode potražite na plejlisti. Bellamy Foster održat će predavanje 11. prosinca u 21h online u sklopu ovogodišnjeg 13. Subversive festivala.