Maja Solar23. prosinca 2025.Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danasU liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Plenum19. ožujka 2025.Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.Na 222. plenumu, održanom 11. ožujka 2025., raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda koje su obuhvatile ključna organizacijska i strateška pitanja rada plenuma. Među glavnim temama bile su definiranje strateškog pristupa prema sjednici Fakultetskog vijeća zakazanoj za 19. ožujka, planiranje aktivnosti povodom Dana otvorenih vrata, pripreme za izbore Studentskog zbora, kao i formuliranje novog zahtjeva i stava plenuma. U nastavku teksta donosimo izglasane odluke te ključne zaključke proizašle iz rasprave.
Maja Solar27. rujna 2024.Solidarnost kao uzajamna pomoćAko se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
Andrew Cumbers2. prosinca 2018.Demokratsko javno vlasništvo i pravedna tranzicijaPored povratka ideje javnog vlasništva na političku agendu, što je najjasnije demonstrirala Laburistička partija Jeremyja Corbyna kada je s političkim programom temeljenim na nacionalizaciji i jačanju javne sfere ostvarila neočekivano dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja ukazuju i na preko 800 slučajeva remunicipalizacije javnih usluga u više od 40 zemalja. Povod je to za ponovno promišljanje demokratskih modela upravljanja javnim uslugama i resursima protiv, onkraj, ali i u suradnji s državom, u sklopu projekta pravedne globalne tranzicije iz developmentalističke paradigme rasta, na koju se uglavnom oslanja i većina sindikata te socijaldemokratskih stranaka, u ekološki održivu konstelaciju. O svemu tome na ovogodišnjoj je Zelenoj akademiji govorio Andrew Cumbers, profesor regionalne političke ekonomije sa Sveučilišta u Glasgowu i glavni urednik časopisa Urban Studies. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
Debbie Bookchin27. studenoga 2018.Novi municipalizam u SAD-u i EuropiKroz povijesne i suvremene primjere organiziranja koji počivaju na ideji da moć treba spustiti na lokalnu razinu, istraživačica i novinarka Debbie Bookchin iz američkog Instituta za socijalnu ekologiju govori o dualnoj strategiji djelovanja kroz formalne i neformalne institucije, procesualnim i transformativnim dimenzijama municipalizma, razlici između reprezentativne i delegatorne politike, podizanju grassroots angažmana na višu razinu kroz konfederalističko povezivanje lokalnih aktera, feminizaciji političkih praksi i potrebi prioritiziranja neposredne agitacije te rada u solidarnim paralelnim strukturama i kvartovskim plenumima kao glavnom mjestu demokracije. Predavanje je održano u sklopu modula posvećenog zajedničkim dobrima i municipalizmu na ovogodišnjoj Zelenoj akademiji, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
Promocija10. srpnja 2016.„Pojmovnik“ – Mali rječnik društvene promjenePogledajte snimku promocije „Pojmovnika“ koji je nastao u sklopu projekta „Kreativne strategije: Početnica“, u bliskoj suradnji između nekoliko srodnih aktivističkih organizacija. „Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju.“
Plenum8. travnja 2016.Izjava za medije Plenuma FFZG, 7. travnja 2016.Radna grupa za medije, delegirana na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svojem priopćenju za javnost izražava izglasani stav o ugovorima s Katoličkim bogoslovnim fakultetom te najavljenoj nelegitimnoj suspenziji prodekanice Branke Galić: ''Ključna razlika između teorije utemeljene u kritičkoj misli i teorije ograničene dogmom čini ova dva fakulteta nespojivima. Pravna i svjetonazorska neusklađenost otvara
prostor cenzuri nastavnih sadržaja, a samim time i zatomljivanju kritičke misli na Filozofskom fakultetu.''
SZFFZG10. siječnja 2016.O trenutnoj impotenciji studentskog pokretaS novom postavom Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu razgovarali smo o funkcioniranju studentskog predstavništva, Bolonjskom sustavu, aktualnoj situaciji na fakultetu i Sveučilištu te procesima neoliberalizacije visokog obrazovanja: "Na Sveučilištu, ali i u akademskom polju još uvijek imamo okamenjene figure tzv. akademskih mogula, univerzitetskih oligarha koji uspijevaju očuvati stečene pozicije određenim klijentelističko-koruptivnim vezama. I studenti i dio profesora (koji se žele boriti protiv takvih tendencija) nalaze se između elita i njihovih povlastica u akademskom polju, s jedne strane, te prijeteće neoliberalizacije i transformacije samog univerziteta koja se odvija na strukturnoj razini, s druge strane. Dakle, radi se o kompleksnom pitanju koje zahtijeva borbu u širim društvenim okvirima."
Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas
U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.
Na 222. plenumu, održanom 11. ožujka 2025., raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda koje su obuhvatile ključna organizacijska i strateška pitanja rada plenuma. Među glavnim temama bile su definiranje strateškog pristupa prema sjednici Fakultetskog vijeća zakazanoj za 19. ožujka, planiranje aktivnosti povodom Dana otvorenih vrata, pripreme za izbore Studentskog zbora, kao i formuliranje novog zahtjeva i stava plenuma. U nastavku teksta donosimo izglasane odluke te ključne zaključke proizašle iz rasprave.
Solidarnost kao uzajamna pomoć
Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
Demokratsko javno vlasništvo i pravedna tranzicija
Pored povratka ideje javnog vlasništva na političku agendu, što je najjasnije demonstrirala Laburistička partija Jeremyja Corbyna kada je s političkim programom temeljenim na nacionalizaciji i jačanju javne sfere ostvarila neočekivano dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja ukazuju i na preko 800 slučajeva remunicipalizacije javnih usluga u više od 40 zemalja. Povod je to za ponovno promišljanje demokratskih modela upravljanja javnim uslugama i resursima protiv, onkraj, ali i u suradnji s državom, u sklopu projekta pravedne globalne tranzicije iz developmentalističke paradigme rasta, na koju se uglavnom oslanja i većina sindikata te socijaldemokratskih stranaka, u ekološki održivu konstelaciju. O svemu tome na ovogodišnjoj je Zelenoj akademiji govorio Andrew Cumbers, profesor regionalne političke ekonomije sa Sveučilišta u Glasgowu i glavni urednik časopisa Urban Studies. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
Izjava za medije Plenuma FFZG, 7. travnja 2016.
Radna grupa za medije, delegirana na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svojem priopćenju za javnost izražava izglasani stav o ugovorima s Katoličkim bogoslovnim fakultetom te najavljenoj nelegitimnoj suspenziji prodekanice Branke Galić: ''Ključna razlika između teorije utemeljene u kritičkoj misli i teorije ograničene dogmom čini ova dva fakulteta nespojivima. Pravna i svjetonazorska neusklađenost otvara
prostor cenzuri nastavnih sadržaja, a samim time i zatomljivanju kritičke misli na Filozofskom fakultetu.''
O trenutnoj impotenciji studentskog pokreta
S novom postavom Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu razgovarali smo o funkcioniranju studentskog predstavništva, Bolonjskom sustavu, aktualnoj situaciji na fakultetu i Sveučilištu te procesima neoliberalizacije visokog obrazovanja: "Na Sveučilištu, ali i u akademskom polju još uvijek imamo okamenjene figure tzv. akademskih mogula, univerzitetskih oligarha koji uspijevaju očuvati stečene pozicije određenim klijentelističko-koruptivnim vezama. I studenti i dio profesora (koji se žele boriti protiv takvih tendencija) nalaze se između elita i njihovih povlastica u akademskom polju, s jedne strane, te prijeteće neoliberalizacije i transformacije samog univerziteta koja se odvija na strukturnoj razini, s druge strane. Dakle, radi se o kompleksnom pitanju koje zahtijeva borbu u širim društvenim okvirima."