„Pojmovnik“ – Mali rječnik društvene promjene

Pogledajte snimku promocije „Pojmovnika“ koji je nastao u sklopu projekta „Kreativne strategije: Početnica“, u bliskoj suradnji između nekoliko srodnih aktivističkih organizacija. „Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju.“

Featured Video Play Icon


Organizacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Direktna demokracija u školi, Kreativne strategije

 

Lokacija: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Pavla Hatza 16, Zagreb

 

Datum održavanja: 15.4.2016. u 19h

 

Moderira: Luka Čuljak

 

Izlaganja: Bruna Nedoklan, Martina Kontošić, Zdravko Popović

 

Mreža antifašistkinja Zagreba poziva vas na predstavljanje Pojmovnika koji je u sklopu projekta “Kreativne strategije: Početnica” izradila naša prijateljska organizacija grupa Direktna demokracija u školi u suradnji s mnogim aktivističkim organizacijama (popis organizacija u donjem dijelu teksta). Predstavljanje će se održati u petak, 15. 4. 2016. u 19 h u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske na adresi Pavla Hatza 16, Zagreb.

 

Razgovor će moderirati Luka Čuljak, član Mreže antifašistkinja Zagreba, a o samom Pojmovniku govorit će Martina Kontošić, Bruna Nedoklan i Zdravko Popović.

 

Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju. Uključeni pojmovi često su predmet raznih diskusija, a njihovo značenje se mijenja ovisno o političko-ekonomskom kontekstu unutar kojega se objašnjavaju. Cilj Pojmovnika je da se kroz razumljive opise ponude osnove različitih područja u kojima se radi na društvenim promjenama, a o kojima se ne govori dovoljno ili se govori površno u sustavu obrazovanja i u medijima.

 

Pojmovnik služi i kao alat za umrežavanje i zajedničko djelovanje različitih organizacija i pojedinaca, kao i širenje njihovih znanja i vještina među onima koji nisu bili u prilici susresti se s takvim idejama (npr. među većinom srednjoškolskih učenika).

 

Pojmovnik je integralni dio multimedijalne umjetničko-edukativne instalacije kolektivnog autorstva pod nazivom Početnica, a dio je dugoročnog projekta Kreativne strategije, koji je 2010. godine inicirala vizualna umjetnica Andreja Kulunčić.

 

„Početnica“ je, kao treći modul Kreativnih strategija, inicijalno predstavljena u Galeriji Nova u Zagrebu 2014. godine u produkciji kustoskog kolektiva WHW i Udruge MAPA, kada su na suradnju bili pozvani grupa Direktna demokracija u školi i Novi sindikat te organizacije poput Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Ženske fronte za radna i socijalna prava, Feminističkog fronta, Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Prava na grad. Osim navedenih grupa, u stvaranju Početnice zajedničkog djelovanja sudjelovali su povjesničarka umjetnosti Irena Bekić i teolog Branko Sekulić. Za prostorno oblikovanje toolkita zaslužna je arhitektica Mirna Horvat, dok je grafičko oblikovanje toolkita osmislio dizajner Luka Juras. Nove dijelove Početnice u 2015. godini dizajnirao je Dejan Dragosavac Ruta.

 

Početnica, koja funkcionira kao interaktivni alat, sadrži pojmovnik, kartu svjetskih primjera direktnodemokratskih promjena, zbirku angažiranog video-materijala, arhivu dosadašnjih radničkih borbi i literaturu iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, teologije oslobođenja, prava na grad, održivog življenja i angažirane umjetnosti. Paralelno s pokretnim elementima u prostoru, tzv. mobilijarom ili toolkitom, Početnica postoji i na internetu (www.pocetnica.org), a zamišljeno je da se slobodno koristi i nadopunjava.

 

Pojmovnik je tako dio velikoga informativno-edukativnoga projekta te služi lakšem snalaženju s pojmovima s kojima se građani susreću kada se žele politički aktivirati ili na neki način utjecati na svoju neposrednu okolinu. Nastao je na načelima direktne demokracije kroz kolektivni rad i suautorstvo više različitih grupa i individua. Potiče se njegovo umnožavanje i besplatno dijeljenje pa je dostupan i u PDF formatu: http://server.candela-it.com/pocetnica/pojmovnik_pocetnica.org_.pdf.

 

Upad se ne plaća. Slobodno dođite!

(Izvor)

 

Dijelovi predstavljanja prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 29.4.2016. na TV Istra te dostupne na SkriptaTV:

Vezani članci

  • 10. lipnja 2018. Viteški turnir „Sinjska alka“, kolovoz 2008. godine (izvor: sh.wikipedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve