„Pojmovnik“ – Mali rječnik društvene promjene

Pogledajte snimku promocije „Pojmovnika“ koji je nastao u sklopu projekta „Kreativne strategije: Početnica“, u bliskoj suradnji između nekoliko srodnih aktivističkih organizacija. „Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju.“

Featured Video Play Icon


Organizacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Direktna demokracija u školi, Kreativne strategije

 

Lokacija: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Pavla Hatza 16, Zagreb

 

Datum održavanja: 15.4.2016. u 19h

 

Moderira: Luka Čuljak

 

Izlaganja: Bruna Nedoklan, Martina Kontošić, Zdravko Popović

 

Mreža antifašistkinja Zagreba poziva vas na predstavljanje Pojmovnika koji je u sklopu projekta “Kreativne strategije: Početnica” izradila naša prijateljska organizacija grupa Direktna demokracija u školi u suradnji s mnogim aktivističkim organizacijama (popis organizacija u donjem dijelu teksta). Predstavljanje će se održati u petak, 15. 4. 2016. u 19 h u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske na adresi Pavla Hatza 16, Zagreb.

 

Razgovor će moderirati Luka Čuljak, član Mreže antifašistkinja Zagreba, a o samom Pojmovniku govorit će Martina Kontošić, Bruna Nedoklan i Zdravko Popović.

 

Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju. Uključeni pojmovi često su predmet raznih diskusija, a njihovo značenje se mijenja ovisno o političko-ekonomskom kontekstu unutar kojega se objašnjavaju. Cilj Pojmovnika je da se kroz razumljive opise ponude osnove različitih područja u kojima se radi na društvenim promjenama, a o kojima se ne govori dovoljno ili se govori površno u sustavu obrazovanja i u medijima.

 

Pojmovnik služi i kao alat za umrežavanje i zajedničko djelovanje različitih organizacija i pojedinaca, kao i širenje njihovih znanja i vještina među onima koji nisu bili u prilici susresti se s takvim idejama (npr. među većinom srednjoškolskih učenika).

 

Pojmovnik je integralni dio multimedijalne umjetničko-edukativne instalacije kolektivnog autorstva pod nazivom Početnica, a dio je dugoročnog projekta Kreativne strategije, koji je 2010. godine inicirala vizualna umjetnica Andreja Kulunčić.

 

„Početnica“ je, kao treći modul Kreativnih strategija, inicijalno predstavljena u Galeriji Nova u Zagrebu 2014. godine u produkciji kustoskog kolektiva WHW i Udruge MAPA, kada su na suradnju bili pozvani grupa Direktna demokracija u školi i Novi sindikat te organizacije poput Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Ženske fronte za radna i socijalna prava, Feminističkog fronta, Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Prava na grad. Osim navedenih grupa, u stvaranju Početnice zajedničkog djelovanja sudjelovali su povjesničarka umjetnosti Irena Bekić i teolog Branko Sekulić. Za prostorno oblikovanje toolkita zaslužna je arhitektica Mirna Horvat, dok je grafičko oblikovanje toolkita osmislio dizajner Luka Juras. Nove dijelove Početnice u 2015. godini dizajnirao je Dejan Dragosavac Ruta.

 

Početnica, koja funkcionira kao interaktivni alat, sadrži pojmovnik, kartu svjetskih primjera direktnodemokratskih promjena, zbirku angažiranog video-materijala, arhivu dosadašnjih radničkih borbi i literaturu iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, teologije oslobođenja, prava na grad, održivog življenja i angažirane umjetnosti. Paralelno s pokretnim elementima u prostoru, tzv. mobilijarom ili toolkitom, Početnica postoji i na internetu (www.pocetnica.org), a zamišljeno je da se slobodno koristi i nadopunjava.

 

Pojmovnik je tako dio velikoga informativno-edukativnoga projekta te služi lakšem snalaženju s pojmovima s kojima se građani susreću kada se žele politički aktivirati ili na neki način utjecati na svoju neposrednu okolinu. Nastao je na načelima direktne demokracije kroz kolektivni rad i suautorstvo više različitih grupa i individua. Potiče se njegovo umnožavanje i besplatno dijeljenje pa je dostupan i u PDF formatu: http://server.candela-it.com/pocetnica/pojmovnik_pocetnica.org_.pdf.

 

Upad se ne plaća. Slobodno dođite!

(Izvor)

 

Dijelovi predstavljanja prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 29.4.2016. na TV Istra te dostupne na SkriptaTV:

Vezani članci

  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, New York, cca. 1890., fotografija Jacobsa Riisa koji je tih godina kao novinar pisao i dokumentirao o životu u njujorškim slamovima. (izvor) Razmišljati skromno Socijalistička Jugoslavija posebnu je pozornost posvećivala pitanju stambenih politika. Držalo se da je zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva preduvjet za uspostavu egalitarnog društva. Raspadom Jugoslavije trendovi u polju stambenih politika sve više preuzimaju neoliberalne modele rješavanja ovog pitanja. Donosimo prijevod teksta F. T. Green, koji se bavi stambenom krizom u New Yorku u kontekstu aktualnih rasprava o (ne)prihvatljivosti „mikrojedinica“, minijaturnih urbanih nastambi koje postaju novi standard osiromašene populacije.
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicima, ne šefovima „Poslodavci koji upošljavaju radnike koji rade za napojnice među najgorim su prekršiteljima zakona o minimalnoj plaći, pogotovo zbog isplaćivanja substandardnih nadnica koje ovise o napojnicama. Sve dok radnici uspijevaju napojnicama dogurati do pune minimalne plaće, poslodavci mogu plaćati radnike koji rade za napojnice i do samo 2,13 dolara po satu.“
  • 31. prosinca 2017. Kameno sivilo (izvor). Posljednji put o pesimizmu Ako realno sagledamo moć globalnog kapitala, aktualne klimatske promjene, postojane slabosti globalne ljevice, sve poraze na terenu, nerazumijevanje između aktivista/kinja i teoretičara/ki, izostanak dugotrajnih strategija i jakih političkih subjekata te mobilizacije odozdo – pesimizam je možda i jedino što nam preostaje, barem kao polazna točka. Pročitajte prijevod teksta glavne urednice časopisa Salvage, Rosie Warren.
  • 31. prosinca 2017. Grob Antonija Gramscija u Rimu (izvor: Sebastian Baryli @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci) Hegemonija i kolektivno djelovanje "Djelovanje hegemonije, s jedne strane, i puko povremeno kolektivno djelovanje, s druge, možemo tumačiti kroz materijalističku optiku, pozivanjem na interese i svakodnevna činjenična iskustva ljudi. To ne znači da negiramo ideološko-kulturne faktore, koji uvijek posreduju interese i iskustva, nego da ih vezujemo uz materijalnu osnovu, iz koje oni proizlaze i djeluju. To znači da kulturalistička alternativa, koja zaobilazi ili aktivno negira materijalne interese, te koja autonomizira ideološko-kulturne faktore, nije prikladna."
  • 31. prosinca 2017. Glas sa megafona (izvor: Gabriel Saldana prema Creative Commons licenci). Socijaldemokracija je dobra, ali nedovoljno dobra „U najmanju ruku trebamo zahtijevati ekonomiju u kojoj različitim oblicima vlasništva (tvrtkama u vlasništvu radnika, kao i fizičkim monopolima i financijskim institucijama u državnom vlasništvu) koordinira regulirano tržište – ekonomiju koja omogućuje demokratsko upravljanje društvom. U nedemokratskoj kapitalističkoj ekonomiji menadžeri zapošljavaju i otpuštaju radnike; u demokratskoj socijalističkoj ekonomiji radnici bi bili ti koji bi zapošljavali menadžere nužne za izgradnju zadovoljne i produktivne tvrtke.“
  • 31. prosinca 2017. Clara Zetkin, Friedrich Engels i August Bebel za vrijeme III. kongresa Druge internacionale u Zürichu 1893. godine (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto, prilagođeno i podrezano kao dio javne domene). Ženski rad i sindikalne organizacije Marksistička teoretičarka i revolucionarka Clara Zetkin uređivala je „Die Gleichheit“, časopis za žene Socijaldemokratske partije Njemačke, od 1892. pa sve do 1917. kada je smijenjena od strane reformističkog vodstva. Osim što je historijsko-materijalističkim tumačenjem socijalne i ekonomske podređenosti žena politički mobilizirao mnoge radnice, časopis je odigrao i važnu ulogu u oblikovanju partijskih i sindikalnih politika vezanih uz tzv. žensko pitanje. Donosimo tekst iz 1893. u kojem Zetkin ukazuje na posljedice povećane prisutnosti sindikalno neorganizirane ženske radne snage u kapitalizmu te partijske i sindikalne drugove oštro upozorava na važnost koju radnice kao nezaobilazne suborkinje u klasnoj borbi imaju za trajnost revolucije. Prijevod ovog teksta nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • 31. prosinca 2017. Spomenik na mjestu krvavog prosvjeda za osmosatni radni dan, održanog tijekom niza radničkih pobuna 1886. u Chicagu. Prosvjed je održan 4. svibnja 1886. na trgu Haymarket, kao reakcija na ubojstva dvojice radnika od strane policije protekloga dana. (izvor: Chicago Crime Scenes @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Borba za slobodno vrijeme Najveći njemački sindikat, IG Metall, u rujnu ove godine pokrenuo je kampanju za skraćivanje radnog tjedna s 35 na 26 sati i tom akcijom na lijevu agendu vratio borbu za slobodno vrijeme radničke klase. Autorica članka Miya Tokumitsu argumentira u korist ove borbe, ukratko iznosi njezinu internacionalnu povijest te daje presjek trenutnog stanja na ljevici i nudi prijedloge za njezine daljnje korake potrebne za postizanje ovog bitnog cilja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve