„Pojmovnik“ – Mali rječnik društvene promjene

Pogledajte snimku promocije „Pojmovnika“ koji je nastao u sklopu projekta „Kreativne strategije: Početnica“, u bliskoj suradnji između nekoliko srodnih aktivističkih organizacija. „Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju.“

Featured Video Play Icon


Organizacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Direktna demokracija u školi, Kreativne strategije

 

Lokacija: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Pavla Hatza 16, Zagreb

 

Datum održavanja: 15.4.2016. u 19h

 

Moderira: Luka Čuljak

 

Izlaganja: Bruna Nedoklan, Martina Kontošić, Zdravko Popović

 

Mreža antifašistkinja Zagreba poziva vas na predstavljanje Pojmovnika koji je u sklopu projekta “Kreativne strategije: Početnica” izradila naša prijateljska organizacija grupa Direktna demokracija u školi u suradnji s mnogim aktivističkim organizacijama (popis organizacija u donjem dijelu teksta). Predstavljanje će se održati u petak, 15. 4. 2016. u 19 h u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske na adresi Pavla Hatza 16, Zagreb.

 

Razgovor će moderirati Luka Čuljak, član Mreže antifašistkinja Zagreba, a o samom Pojmovniku govorit će Martina Kontošić, Bruna Nedoklan i Zdravko Popović.

 

Pojmovnik je edukativni alat koji je nastao kako bi se naglasila važnost razumijevanja pojmova često korištenih u polju socijalne borbe, a koji su važan dio temeljne političke pismenosti, te time otvara prostor za njihovu novu interpretaciju. Uključeni pojmovi često su predmet raznih diskusija, a njihovo značenje se mijenja ovisno o političko-ekonomskom kontekstu unutar kojega se objašnjavaju. Cilj Pojmovnika je da se kroz razumljive opise ponude osnove različitih područja u kojima se radi na društvenim promjenama, a o kojima se ne govori dovoljno ili se govori površno u sustavu obrazovanja i u medijima.

 

Pojmovnik služi i kao alat za umrežavanje i zajedničko djelovanje različitih organizacija i pojedinaca, kao i širenje njihovih znanja i vještina među onima koji nisu bili u prilici susresti se s takvim idejama (npr. među većinom srednjoškolskih učenika).

 

Pojmovnik je integralni dio multimedijalne umjetničko-edukativne instalacije kolektivnog autorstva pod nazivom Početnica, a dio je dugoročnog projekta Kreativne strategije, koji je 2010. godine inicirala vizualna umjetnica Andreja Kulunčić.

 

„Početnica“ je, kao treći modul Kreativnih strategija, inicijalno predstavljena u Galeriji Nova u Zagrebu 2014. godine u produkciji kustoskog kolektiva WHW i Udruge MAPA, kada su na suradnju bili pozvani grupa Direktna demokracija u školi i Novi sindikat te organizacije poput Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Ženske fronte za radna i socijalna prava, Feminističkog fronta, Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Prava na grad. Osim navedenih grupa, u stvaranju Početnice zajedničkog djelovanja sudjelovali su povjesničarka umjetnosti Irena Bekić i teolog Branko Sekulić. Za prostorno oblikovanje toolkita zaslužna je arhitektica Mirna Horvat, dok je grafičko oblikovanje toolkita osmislio dizajner Luka Juras. Nove dijelove Početnice u 2015. godini dizajnirao je Dejan Dragosavac Ruta.

 

Početnica, koja funkcionira kao interaktivni alat, sadrži pojmovnik, kartu svjetskih primjera direktnodemokratskih promjena, zbirku angažiranog video-materijala, arhivu dosadašnjih radničkih borbi i literaturu iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, teologije oslobođenja, prava na grad, održivog življenja i angažirane umjetnosti. Paralelno s pokretnim elementima u prostoru, tzv. mobilijarom ili toolkitom, Početnica postoji i na internetu (www.pocetnica.org), a zamišljeno je da se slobodno koristi i nadopunjava.

 

Pojmovnik je tako dio velikoga informativno-edukativnoga projekta te služi lakšem snalaženju s pojmovima s kojima se građani susreću kada se žele politički aktivirati ili na neki način utjecati na svoju neposrednu okolinu. Nastao je na načelima direktne demokracije kroz kolektivni rad i suautorstvo više različitih grupa i individua. Potiče se njegovo umnožavanje i besplatno dijeljenje pa je dostupan i u PDF formatu: http://server.candela-it.com/pocetnica/pojmovnik_pocetnica.org_.pdf.

 

Upad se ne plaća. Slobodno dođite!

(Izvor)

 

Dijelovi predstavljanja prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 29.4.2016. na TV Istra te dostupne na SkriptaTV:

Vezani članci

  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.
  • 1. lipnja 2017. Osijek - Essegg 1905., naklada R. Bačić. Gornjegradsko šetalište - Oberstädter Park. (izvor: Vladimir Tkalčić @ Flickr prema Creative Commons licenci). Diskretni šarm revizije Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 9. svibnja 2017. Žute gumene rukavice (izvor: russellstreet @ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci.) Diktat norme u agencijskom čišćenju U rastućem broju prekarnog, outsourcanog radništva među koje značajan dio otpada na iznimno potplaćene i fizički zahtjevne, često feminizirane poslove čišćenja i održavanja (gdje se u više od 90 % slučajeva zapošljavaju žene), podjednako u javnom kao i u privatnom sektoru, još se uvijek nije pronašao adekvatni model za sindikalni otpor i organiziranje. Autorica je u ovoj autoetnografskoj crtici zabilježila iskustvo prekarno zaposlene medijske radnice, ukazujući na neravnopravnost i nezaštićenost radnog odnosa kojega posreduju agencije za zapošljavanje te u kojemu radnik/ca još jednom izvlači deblji kraj.
  • 7. svibnja 2017. „Hugo Boss kolekcija 1934“, autor: Cengizhankilicoglu (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Nemoguće je funkcionirati samo na parlamentarnoj razini S Tariqom Alijem, piscem, redateljem i urednikom New Left Reviewa razgovarali smo o kapitalističkoj rekonstrukciji političkog sustava i historijskom revizionizmu, opadanju moći sindikata, parlamentarnoj borbi i nužnosti izvanparlamentarnog djelovanja, feminizmu, LGBTIQ+ pravima te ekološkoj krizi. „Unutar civilnog društva, na razini gradova, regija i na nacionalnom nivou treba uspostaviti niz predstavničkih skupština u koje će se ljudi birati izvan postojećeg kapitalističkog sustava, i unutar kojih će moći raspravljati. Neće imati preveliku moć, ali će barem predstavljati uporište za radikale koji su uspjeli ući u parlament.“
  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.