Marko Kostanić3. prosinca 2025.Velika globalna transformacija i kraj neoliberalne hegemonijeUlazak Kine u središte svjetske ekonomije ne označava tek pomak u globalnoj raspodjeli moći, nego lom same arhitekture neoliberalnog poretka. U tom se procjepu prelamaju slobodna trgovina, geopolitički sukob i unutarnje klasne dinamike Zapada. Milanoviće u svojoj najnovijoj knjizi "The Great Global Transformation: National Market Liberalism in a Multipolar World“(Penguin, 2025), mapira taj prijelom kroz ekonomiju, geopolitiku i klasne sukobe, nudeći pojmovni okvir za razumijevanje svijeta u kojem se liberalni konsenzus povlači, a novi poredak tek nazire.
Marko Kostanić4. studenoga 2025.Anakrono dobaŽivimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
Marko Kostanić19. listopada 2025.Marx između psovke i analizeMarx se u javnom životu danas pojavljuje kao psovka ili simbol ekstremizma, ponekad i kao nostalgija, dok njegova misao u intelektualnom polju egzistira uglavnom kao luksuzna disciplina. Autor pokazuje kako povijesni zaokret marksizma – od analitičkog alata za kritiku kapitalizma do kulturnog instrumenta konzumiranog na leđima radničke klase i aproprirane klasne analize desnice – zahtjeva ponovno čitanje Marxa, ne samo za razumijevanje suvremenih klasnih i političkih procesa, već i za otvaranje prostora imaginacije društava izvan kapitalizma.
Marko Kostanić29. prosinca 2016.Iluzija političke normalnostiGlobalni rast desnog populizma, kojemu u zadnje vrijeme svjedočimo, antiklimaktički je rasplet višedesetljetnog neoliberalnog projekta depolitizacije javnog diskursa u svrhu opsluživanja interesa kapitala. U europskom kontekstu, neujednačen ekonomski razvoj između zemalja centra i periferije kad-tad je morao rezultirati sistemskom krizom u kojoj se status quo sve češće dovodi u pitanje. Pred socijalističkom ljevicom danas stoji historijski izazov mobilizacije, povećanja društvene participacije i širenja političkog utjecaja čemu se kao alternativa nudi predaja terena ekstremnoj, ksenofobnoj desnici. U intervjuu smo razgovarali s Markom Kostanićem, urednikom regionalnog portala Bilten.
Velika globalna transformacija i kraj neoliberalne hegemonije
Ulazak Kine u središte svjetske ekonomije ne označava tek pomak u globalnoj raspodjeli moći, nego lom same arhitekture neoliberalnog poretka. U tom se procjepu prelamaju slobodna trgovina, geopolitički sukob i unutarnje klasne dinamike Zapada. Milanoviće u svojoj najnovijoj knjizi "The Great Global Transformation: National Market Liberalism in a Multipolar World“(Penguin, 2025), mapira taj prijelom kroz ekonomiju, geopolitiku i klasne sukobe, nudeći pojmovni okvir za razumijevanje svijeta u kojem se liberalni konsenzus povlači, a novi poredak tek nazire.
Anakrono doba
Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
Marx između psovke i analize
Marx se u javnom životu danas pojavljuje kao psovka ili simbol ekstremizma, ponekad i kao nostalgija, dok njegova misao u intelektualnom polju egzistira uglavnom kao luksuzna disciplina. Autor pokazuje kako povijesni zaokret marksizma – od analitičkog alata za kritiku kapitalizma do kulturnog instrumenta konzumiranog na leđima radničke klase i aproprirane klasne analize desnice – zahtjeva ponovno čitanje Marxa, ne samo za razumijevanje suvremenih klasnih i političkih procesa, već i za otvaranje prostora imaginacije društava izvan kapitalizma.
Iluzija političke normalnosti
Globalni rast desnog populizma, kojemu u zadnje vrijeme svjedočimo, antiklimaktički je rasplet višedesetljetnog neoliberalnog projekta depolitizacije javnog diskursa u svrhu opsluživanja interesa kapitala. U europskom kontekstu, neujednačen ekonomski razvoj između zemalja centra i periferije kad-tad je morao rezultirati sistemskom krizom u kojoj se status quo sve češće dovodi u pitanje. Pred socijalističkom ljevicom danas stoji historijski izazov mobilizacije, povećanja društvene participacije i širenja političkog utjecaja čemu se kao alternativa nudi predaja terena ekstremnoj, ksenofobnoj desnici. U intervjuu smo razgovarali s Markom Kostanićem, urednikom regionalnog portala Bilten.