Secirani prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva

Pročitajte kratku powerpoint prezentaciju grupe za analizu dokumenata o prijedlogu načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva “Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju” i pogledajte video prilog SkriptaTV pod naslovom “(Ne) zanemarite čovjeka iza povjerenstva!”, snimljen tijekom blokade Filozofskog fakulteta, 30. studenog 2009. – na dan prvog sastanka Povjerenstva.

O povjerenstvu

• svibanj 2009. – osnovana Radna skupina za promjenu legislative sustava financiranja sveučilišta – potvrdio i izabrao Senat UNIZG
• radna skupina održala dva sastanka
• novo povjerenstvo čiji je predsjednik postao Žarko Puhovski
• Srpanj 2009., zapisnik sjednice Rektorskog zbora UNIZG – U raspravi na sjednicama nisu jasno definirane zadaće povjerenstva. Povjerenstvo je vjerojatno paravan za nove zakone koje predlaže MZOŠ.
• Povjerenstvo je u novom sastavu u 2009. godini održalo tri sjednice, uz prisustvo studenata promatrača.
• 21.12.2009. – na trećoj sjednici izglasan Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva

Članak 0?

• Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.

Čl. 1: Pravo na studij bez plaćanja participacije u društvenom je kontekstu uvjetovano stalnim povećanjem:

a) postotka BDP-a izdvojenoga za naobrazbu i znanost

• Pravo na studij ne smije biti uvjetovano količinom novca izdvojenom za znanost i obrazovanje. Pravo na obrazovanje mora biti politički i ekonomski prioritet pri raspodjeli proračunskih sredstava.

b) postignute razine kvalitete javno-obrazovnih ustanova i njezinim stalnim povećanjem

• Manipulacija pojmovima kvaliteta i besplatno obrazovanje koji nisu ovisni jedan o drugom
• Kvaliteta studija ovisi o nizu faktora od kojih je novac samo jedan, a ako su glavni izvor prihoda davanja studenata, to može negativno utjecati na kvalitetu (zadržavanje studenata u sustavu)

Danijela Dolenec:

“Iz pozicije sveučilišta, školarine vode u sukob interesa prekomjernog povećanja upisnih kvota kako bi se namakla dodatna sredstva, pri čemu se žrtvuje kvaliteta nastave, kao i vrijeme koje bi sveučilišni nastavnici trebali odvajati za znanstveni rad. Osim toga, naplaćivanje školarina stvara poticaj za zadržavanje studenata u sustavu i kada ne zadovoljavaju akademske uvjete, budući da sveučilištu to donosi prihode.”

c) sume sredstava kojima raspolažu javna visoka učilišta (kako temeljem prihoda iz budžeta, tako i na osnovi participacija i školarina);

• Sveučilište će nastaviti povećavati vlastite prihode na osnovi participacija i školarina (zakasnina).
• Ti prihodi vode u privatizaciju i povećavaju se preko leđa (novčanika) studenata.

d) sume sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkoga rada

• Znanstveni rad nije nužno financijski vezan uz obrazovanje.
• ZZDVO odvaja financiranje visokih učilišta od financiranja znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih mjesta i znanstvene opreme; recimo, financiranje znan. projekata po izmjenama zakona ide preko Nacionalne zaklade za znanost.

Čl. 1.2.

• 1.2. Uvjet ostvarenja prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodnu; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvu godinu preddiplomskoga, diplomskog odnosno integriranog studija;

Čl. 1.3.

• 1.3. Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak studijske godine (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u narednu godinu plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice. Plaća se dio godišnje školarine adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih studijskim programom za godinu u pitanju. Nakon toga studenti/studentice nastavljaju studij u narednoj godini bez plaćanja (ZD i PU).

Kriterij izvrsnosti i čl. 1.2. i 1.3.

• Prema bolonjskom modelu, izvršavanje obaveza regulira se semestralno, a ne prema akademskoj godini.
• Student u jednom semestru ima nekoliko kolegija koje mora položiti ukoliko želi upisati kolegije u sljedećem semestru, tj. čije je polaganje uglavnom uvjet za upis nekog kolegija u sljedećem semestru
• Student koji padne samo jedan kolegij za sustav bio neuspješan i kažnjen plaćanjem dva a vjerojatno i više kolegija, čak i ako je sve ostale obveze uspješno izvršio.

Cijena ECTS-a i čl. 1.2. i 1.3.

• Ne predlaže se nikakva zakonska regulativa koja bi ograničila sveučilišta u odlučivanju o uvjetima za upis godine, podizanju ili spuštanju cijene ECTS bodova/školarine.
• Suočeno s manjkom proračunskog novca, sveučilište će sredstva nadoknaditi podizanjem školarina i naplaćivanjem studentima.
• Naplaćivanjem ECTS bodova dodatno se kažnjavaju oni koji moraju raditi da bi si uopće mogli priuštiti studij.

Sveučilište u Puli:

• Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cjelokupno vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.
• Ugovorom sveučilištā i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina. To mora postati dio redovitog financiranja poslovanja sveučilištā.

Čl. 1.4.

• Ugovorom sveučilišta i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1. ovoga prijedloga. U slučaju da država prestane podmirivati obveze iz ovoga ugovora, javna visoka učilišta će, koristeći svoje pravo, a polazeći od načela solidarnosti, razmotriti mjere odgovarajuće nastaloj situaciji, uključujući i ponovno uvođenje participacija u mjeri u kojoj nedostaju sredstva predviđena ugovorom.

Solidarnost i čl. 1.4.

• Uvođenjem ugovora stanje se može mijenjati iz godine u godinu i od potpisnika do potpisnika.
• Sveučiliste u ugovor unosi klauzulu o “solidarnosti” prema kojoj će, ukoliko država prestane podmirivati obveze iz ugovora, potrebni novac uzeti od studenata.

Čl. 1.5. i 2.

• 1.5. Posebnim zakonom bit će regulirana cjelina studentskoga socijalnog standarda.
• 2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom.
• Posebni studijski programi nigdje nisu definirani što ostavlja mogućnost da u nekom trenutku bilo koji studijski program postane poseban odnosno, naplaćen.

Komentari i PRIJEDLOZI:

• Prema nekim izjavama ministra Fuchsa, moguće je da će ovaj prijedlog biti uvršten u Zakon o sveučilištima
• Sljedeća sjednica Rektorskog zbora, na kojoj će se raspravljati o ZOS-u, održat će se 24. i 25. veljače. Na sljedećim plenumima razgovarat će se o mogućnosti novih direktnih akcija.