Mađarski seljaci nikako na zelenu granu s Europskom Unijom

Donosimo prijevod transkripta video priloga iz Mađarske novinara Alekseja Jaroševskog, preuzet s portala RT. Bogata i plodna mađarska zemlja dugo je bila zavidan resurs za proizvodnju hrane. No seljaci kažu da ih se polako istiskuje iz igre otkako su se priključili Europskoj Uniji.





Na jednoj od najvećih peradarskih farmi u Mađarskoj, više od 10.000 gusaka i pataka donosi popriličan profit svome vlasniku Ferencu Vargi. Jetra, guščje perje i pačja jaja na vrhuncu su potražnje. Kaže da je njegova zemlja savršena za takvu vrstu posla.

„Za razliku od zemalja Zapadne Europe i SAD-a, mi u Mađarskoj držimo perad na otvorenom,“ rekao je Varga za RT. „Klima i okoliš to dopuštaju pa se perad dobro razvija i dobivamo ekološki čisto meso i jaja.“

Prije manje od desetljeća, mađarske patke bile su prodavane diljem Zapadne Europe i ZND-a. Međutim, sada vlasnik ove farme mora tražiti nova tržišta – uključujući Kinu i Japan – jer je postalo veoma teško poslovati na vlastitom kontinentu.

Kaže da je, otkad je njegova država postala članica EU, morao dvostruko umanjiti broj svoje peradi.

„Izgubili smo rusko tržište – svoga glavnog kupca – u zamjenu za tržište EU. No ispostavilo se da Europa, izuzev Francuske, nije pretjerano zainteresirana za naše proizvode. To je ozbiljno utjecalo na potražnju i vlasnici farmi morali su osigurati svoju perad jer su nove regulacije za uzgoj bile preskupe.“

Prije kolapsa socijalističkog režima 1990, Mađarska je bila jedna od europskih hraniteljica. Njezin poljoprivredni sektor bio je snažan dio ekonomije i države postsovjetskih prostora aktivno su uvozile mađarske proizvode. 2004. godine država je ušla u EU, no umjesto obećane bolje budućnosti, mađarska je poljoprivreda dobila ozbiljan udarac.

„EU nije bilo u interesu poboljšati situaciju na mađarskom tržištu,“ kaže Gyula Thürmer iz Mađarske komunističke radničke partije. „Zapravo su htjeli preuzeti mađarsko tržište. I uspjeli su. Ne trebaju našu proizvodnju, sami proizvode dovoljno maslaca, mesa i vina. Žele da mađarski narod kupuje njihove proizvode. No to je loše za nas; to je kao da smo kolonija.“

Bruxelles ima poseban program za razvoj regionalne poljoprivrede koji farmerima obećava veće prihode. Ipak, stručnjaci kažu da donosi slabe rezultate. Lokalni proizvođači gube više od trećine svojih prihoda svake godine od 2004, u usporedbi s devedesetima. A sada im je čak i njihovo tržište praktički zatvoreno.

„Strani supermarketi preplavili su mađarsko tržište jeftinom robom, koja se usto mnogo bolje promovira nego domaći proizvodi,“ tvrdi Atilla Rojash, predsjednik mađarskog poljoprivrednog udruženja. „A prema regulacijama EU ne možemo tražiti od tih supermarketa da prodaju samo naše proizvode. Jedino što smo uspjeli napraviti da izbjegnemo potpuno uništenje lokalnih tržišta jest da smo progurali legislativu koja obvezuje te trgovine da imaju barem 30% domaćih proizvoda na svojim policama.“

Mađarska ima moratorij na inozemnu kupovinu poljoprivrednog tla. Seljaci kažu da je to jedina stvar koja sprečava poljoprivredni sektor da bude potpuno pregažen. Zabrana istječe u travnju sljedeće godine i nije jasno hoće li EU dopustiti Budimpešti da je produži.

Aleksej Jaroševski

S engleskog prevela: Dijana Ćurković

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve