Izjave za javnost (13. i 14. lipnja 2011.)

Inicijativa Akademska solidarnost i Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost objavili su dvije izjave za javnost ovih dana (13. i 14. lipnja). Prva je izjava napisana povodom (neistinitih) medijskih napisa o “povjerenstvima” koje je osnovao Senat Sveučilišta u Zagrebu te objave članaka o državnoj reviziji na FFZG-u koja je u potpunosti objavljena na našoj stranici prije tri mjeseca uz komentar, a druga je izjava napisana povodom današnjeg uspješnog sastanka s rektorom Sveučilišta, Aleksom Bjelišem.

Izjava za javnost (13. lipnja 2011.)

U povodu najnovijih medijskih napisa koji svojim manipulativnim karakterom, nerazumijevanjem i pristranošću pokušavaju obezvrijediti borbu za autonomno sveučilište, javno visoko obrazovanje i slobodnu znanost, podsjećamo zainteresiranu javnost:

1. Senat Sveučilišta u Zagrebu nije osnovao nikakva “povjerenstva” koja će dorađivati postojeće nacrte prijedloga zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i sveučilišta. Naprotiv, Senat je u dva navrata (10. V. i 3. VI. 2011.), a zatim i Rektorski kolegij u širem sastavu (7. VI. 2011.), u javnim očitovanjima potvrdio svoje odluke o odbacivanju zakonskog paketa, njegovu povlačenju iz daljnje procedure i razložno uputio na slijed potrebnih koraka: 1) izrada nacionalne strategije u tim trima područjima, 2) u procesu izrade strategije, zajedno s predstavnicima MZOŠ-a, poduzeti analizu predloženih nacrta i na njih pristiglih primjedbi te, ako se tom prilikom uspostavi da postoje, uključiti neke ideje ili rješenja u buduću strategiju, i 3) budući da Senat ima namjeru konstruktivno sudjelovati u izradi strategije i na njoj utemeljenog novog zakonodavstva u područjima visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, osnovano je povjerenstvo koje će u tom procesu raditi na iznalaženju rješenja u interesu akademske zajednice. S obzirom na dosadašnje ponašanje resornog ministra i medijske fabrikacije koje svakodnevno dolaze iz MZOŠ-a, upozoravamo da je svako drukčije tumačenje spomenutih odluka i postupaka zlonamjerna manipulacija.

2. U povodu najnovije medijske senzacije izazvane nalazima Državne revizije na hrvatskim sveučilištima, podsjećamo da je Izvješće o obavljenoj reviziji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za 2009. godinu, u skladu s načelima javnosti rada i transparentnosti potrošnje sredstava u javnom sektoru, objavljeno i svima dostupno još od 3. III. 2011. na portalu Slobodni Filozofski, a cjelokupno je izvješće objavljeno na web stranici Hrvatskog sabora prije navodne medijske ekskluzive, pa je jasno da su i tempiranje medijske akcije i izbor prezentiranih podataka i njihova interepretacija tendenciozni i zlonamjerni. Upozoravamo da sveučilišta nisu trgovačka društva, niti su vlasništvo menadžerskih i klijentelističkih grupa, nego javno društveno dobro. Znamo da će se koruptivnost određenih interesnih struktura, kao i toliko puta dosad, koristiti kao argument protiv cjelokupne akademske zajednice, ali smo, jednako tako, posve svjesni da je sada svima jasno kamo vodi komercijalizacija visokog obrazovanja i znanosti, kao i na čiju se štetu odvija. Upravo je uvođenje logike profita u visoko školstvo izravan uzrok aferâ u tom sektoru te je stoga doista drsko da se negativne posljedice komercijalizacije visokog obrazovanja koriste kao izlika za njezinu daljnju komercijalizaciju kroz predložene nove zakone. Podsjećamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost i potpuno javno financirano obrazovanje, što planske objede režimskih medija, koji (stvarne i lažne) afere na fakultetima pokušavaju nevješto prišiti protivnicima novih zakona, čini potpuno smiješnima. Zagovaramo demokratsku kontrolu odozdo kao jedini prihvatljiv način na koji akademski radnici i studenti mogu javno visoko obrazovanje i znanost kontrolirati i njima upravljati [kao neposredni proizvođači], čuvajući javno dobro od interesa pojedinaca, kapitala i potpune devastacije koja mu prijeti usvoje li se novi zakonski prijedlozi.

Izjava za javnost (14. lipnja 2011.)

Danas je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan sastanak na kojemu su rektor prof. dr. Aleksa Bjeliš i delegati Akademske solidarnosti razgovarali o nacrtu zakonskog paketa u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, odlukama Senata, najnovijim medijskim manipulacijama i napadima vezanim uz nalaz Državne revizije, kao i o budućoj suradnji, planiranim programima i akcijama.

Uz uvažavanje različitih institucionalnih pozicija i načina djelovanja, iskazan je visok stupanj suglasnosti i podudarnost stajališta u svim važnim pitanjima, osobito u očuvanju javnog visokog obrazovanja i znanosti kao društvenog dobra, sprezi politike i medija koji smišljenim aferaškim pristupom, zamjenom teza i poluinformacijama nastoje uskratiti demokratski minimum i ukloniti akademsku zajednicu iz prostora odlučivanja o temeljnim pitanjima važnim za njezin opstanak.

Upozoravamo da je moralna panika kao proizvod medijske manipulacije zapravo dimna zavjesa kojom se sa supstancijalnih pitanja strategije i nove legislative u području visokog obrazovanja, znanosti i sveučilišta, pažnja javnosti usmjerava na afere koje su plod dosadašnje komercijalizacije sektora i neodgovorne politike MZOŠ-a. Ponavljamo da je inicijativa Akademska solidarnost od početka protivnik komercijalizacije obrazovanja i znanosti i da se zalaže za neovisnu znanost, potpuno javno financirano obrazovanje u cilju očuvanja javnog dobra pred naletom interesnih i klijentelističkih grupacija koje nameću nove zakonske prijedloge. 

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve