Letnja škola: Kriza, odgovori, levica

Na ovogodišnjoj Letnjoj školi fondacije Rosa Luxemburg održanoj na Fruškoj Gori pod naslovom “Kriza, odgovori, levica” izlagali su i raspravljali Goran Musić, Mislav Žitko, Stipe Ćurković, Andreja Živković, Ankica Čakardić, Tihana Pupovac, Dražen Šimleša, Srećko Horvat, Đurđa Knežević, Primož Krašovec i Boris Buden. SkriptaTV napravila je video sažetak/teaser sva tri dana izlaganja, a ona se, kao i rasprave, mogu u cijelosti pogledati na playlisti i youtube kanalu SkriptaTV. U nastavku pročitajte rezime Vladana Jeremića.




Drugu letnju školu u organizaciji i koncepciji Rosa Luxemburg Stiftung kancelarije za jugoistočnu Evropu, pohađalo je 70 učesnika i učesnica. Okruženi predivnim prirodnim ambijentom Fruške Gore, u Centru za privredno-tehnološki razvoj Vojvodine Andrevlje, sakupili su se istraživače/ice u oblasti društvenih nauka, društveno angažovane aktiviste i aktivistkinje, kritički nastrojeni/ne kulturni radnici i radnice, predstavnici sindikata i drugi/e radnici i radnice koji/e deluju i žive u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Oni su tri puna dana, 21, 22, i 23. jula imali prilike da zajedno nauče, promisle i re-mapiraju glavna polja kojima se savremena levica bavi i da povezivanjem i umrežavanjem regionalnih levičarskih aktivističkih i istraživačkih inicijativa otvore prostor za stvaranje jedne permanentne regionalne platforme za razmenu znanja.

Naslov letnje škole je glasio Kriza, odgovori, levica, a opšti cilj je bila političko-teorijska edukacija sa akcentom na značenje i važnost kritičke analize ekonomske krize u svetu i posebno regionu jugoistočne Evope, te njenih posledica na državne i regionalne politike, kao i na različite socijalne pokrete. Stoga je glavna teme škole bila aktuelna ekonomska kriza, njeni uzroci i posledice po kapitalistički sistem i njegovu političku ideologiju, kao i levičarsko shvatanje i promišljanje krize, mogućnosti levice da krizu iskoristi za sopstvena preispitivanja, teorijske re-artikulacije i jačanje političkih kapaciteta.

Ovogodišnja letnja škola je tokom tri dana bila fokusirana na tri celine/radna okvira. Prvog dana, 21. jula, učesnici i učesnice su obrađivali radni okvir Kapitalizam i kriza. Prvi govornik ovog radnog okvira je bio ekonomista i istoričar, trenutno na doktorskim studijama u Firenci, Goran Musić, koji je uvodnim predavanjem sagledao istorijat ekonomskih kriza u kapitalizmu. Mislav Žitko, apsolvent filozofije iz Zagreba je održao predavanje Interpretacija krize: Postkejnzijanizam i marksizam, dajući kritičku analizu ekonomske teorije i političke ekonomije. Sociolog Andreja Živković, trenutno na doktorskim studijama u Kembridžu, održao je predavanje Povratak u budućnost: tranzicija na Balkanu u kome je podvukao osnovne karakteristike nacionalnih ekonomija nakon Drugog svetskog rata i neoliberalizacije državnih ekonomija sa akcentom na realne probleme i ekonomsku krizu u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji nakon sloma real-socijalizma. Stipe Ćurković iz Zagreba, je u izlaganju Nezaposlenost: socijalna anomalija kao kapitalistička normalnost analizirao aspekte kapitalističkog tržišta rada i krizu.

Drugog dana letnje škole je obrađivana celina Posle neoliberalizma u sklopu koje su govorile, Ankica Čakardić, docentica na Katedri za socijalnu filozofiju, Sveučilišta u Zagrebu, sa izlaganjem Minimalna država i neoliberalne strategije kapitalizma i filozofkinja Tihana Pupovac sa naslovom izlaganja Proleće demokracije, koja je ukazala na potencijale direktne demokratije i plenuma, na primeru studentskog organizovanja i protesta u Zagrebu. Tokom nastavka dana, govorio je sociolog Dražen Šimleša, asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, s temom Ekologizacija kapitalizma: Green New Deal ili samo još jedan uobičajeni deal?. Filozof i publicist Srećko Horvat je u izlaganju Od Magreba do Balkana, ili zašto je Foucault 1979. bio u pravu? istakao značaj protesta u zemljama Magreba i važnost demokratizacije Magreba i država na Balkanu.

Treći dan letnje škole protekao je pod radnim okvirom Čemu još levica?. Književnica i publicistkinja sa Brača, Đurđa Knežević je govorila na temu Feminizam i ljevica – sličnosti politike, nesporazumi po spolu, dajući važnu kritičku analizu procesa profesionalizacije feminizma i posebno istakla opasnosti udaljavanja feminizma od šire društvene kritike kapitalističkog sistema i šire i levice danas. Sociolog i istraživač Pedagoškog instituta u Ljubljani, Primož Krašovec je izlagao na temu Klase i identiteti, analizirajući konstrukt kreativne klase i njenu ideološku ulogu u neoliberalnom kapitalizmu. Poslednji govornik je bio filozof Boris Buden, (Berlin) koji je održano predavanje Javnost-kontrajavnost, ukazujući na krizu koncepta javnosti u liberalnoj demokratiji.

Nakon svakog izlaganja vodile su se žive diskusije, a tokom drugog dana podeljene i u dve diskusione grupe. Organizatori/ke i moderatori/ke Ksenija Forca, Ana Veselinović, Vladan Jeremić, Milan Rakita, Dušan Maljković i Miloš Jadžić su zaključivali/le diskusije na kraju svake radne celine. U organizaciji letnje škole su pored pomenutih učestvovali i Ljubica Paleček i Boris Kanzleiter.

SkriptaTV iz Zagreba je snimala sva izlaganja i diskusije, uskoro će na njihovom kanalu biti dostupna celokupna video dokumentacija letnje škole.

Nakon ovoga uspeha, kancelarija za jugoistočnu Evropu Rosa Luxemburg Stiftung će usmeriti svoje kapacitete prema organizovanje naredne letnje škole 2012. godine, tražeći nove moduse umrežavanja, širenja znanja o savremenoj levici i političke edukacije.

Tekst: Vladan Jeremić

Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve