Financijalizacija i kriza u Istočnoj Europi

Sa stranice Mi smo univerza prenosimo snimku predavanja Joachima Beckera, profesora ekonomije na Sveučilištu u Beču, o financijalizaciji u istočnoeuropskim zemljama prije krize s osvrtom na zemlje-članice koje su Europskoj uniji pristupile 2004. godine. Predavanje je na engleskom jeziku.


U pretkrizno vrijeme glavna karakteristika istočnoeuropskih modela akumulacije bila je financijalizacija. Potrošnja bazirana na zaduživanju, nekretninski baloni i privatizacija sustava socijalne sigurnosti bile su ključne karakteristike finacijalizacije u toj regiji. Banke (uglavnom u vlasništvu zapadnoeuropskog kapitala) kao i domaće financijske grupe bile su glavni igrači financijalizacije. Finacijalizaciji usmjerenu politiku poticale su i međunarodne finacijske institucije, Europska unija, nacionalne vlade i neoliberalni think-tankovi.

Dok je finacijalizacija igrala vidljivu ulogu i u više izvozno usmjerenim državama „Višegradske skupine“ (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) i u Sloveniji, glavni temelj razvojnih strategija bila je u zemljama Baltika i jugoistočne Europe. U potonjoj grupi glavne karakteristike finacijalizacije su bile brzo rastući domaći dugovi, denominirani u eurima i švicarskim francima. Kruti i precijenjeni tečaji davali su prednost uvozu dok su kažnjavali domaću proizvodnju.

Isušivanje finacijskih tokova imalo je uništavajući efekt na Mađarsku te na zemlje Baltika i jugoistočne Europe. Vlade tih država usvojile su ultraortodoksne strategije kako bi sprječile pad vrijednosti svojih valuta. Zaduženi srednji sloj je podržao tu strategiju ekonomske politike. Prvi odazivi u ostalim zemljama Višegradske skupine i u Sloveniji bili su dvosmisleni, iako možemo primijetiti značajno produbljivanje neoliberalnih politika i u tim državama.

Dr. Joachim Becker profesor je ekonomije na Sveučilištu u Beču. Znanstveno i pedagoški bavi se političkom ekonomijom, teorijom regulacije, međunarodnim razvojem i regionalnom integracijom.





MSU poveznice (linkovi):
facebook.com/mismouniverza
mismouniverza.blogspot.com/
dpu.mirovni-institut.si/index.php

Priloženi tekst sa slovenskog prevela Ivana Brklje

Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve