Financijalizacija i kriza u Istočnoj Europi

Sa stranice Mi smo univerza prenosimo snimku predavanja Joachima Beckera, profesora ekonomije na Sveučilištu u Beču, o financijalizaciji u istočnoeuropskim zemljama prije krize s osvrtom na zemlje-članice koje su Europskoj uniji pristupile 2004. godine. Predavanje je na engleskom jeziku.


U pretkrizno vrijeme glavna karakteristika istočnoeuropskih modela akumulacije bila je financijalizacija. Potrošnja bazirana na zaduživanju, nekretninski baloni i privatizacija sustava socijalne sigurnosti bile su ključne karakteristike finacijalizacije u toj regiji. Banke (uglavnom u vlasništvu zapadnoeuropskog kapitala) kao i domaće financijske grupe bile su glavni igrači financijalizacije. Finacijalizaciji usmjerenu politiku poticale su i međunarodne finacijske institucije, Europska unija, nacionalne vlade i neoliberalni think-tankovi.

Dok je finacijalizacija igrala vidljivu ulogu i u više izvozno usmjerenim državama „Višegradske skupine“ (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) i u Sloveniji, glavni temelj razvojnih strategija bila je u zemljama Baltika i jugoistočne Europe. U potonjoj grupi glavne karakteristike finacijalizacije su bile brzo rastući domaći dugovi, denominirani u eurima i švicarskim francima. Kruti i precijenjeni tečaji davali su prednost uvozu dok su kažnjavali domaću proizvodnju.

Isušivanje finacijskih tokova imalo je uništavajući efekt na Mađarsku te na zemlje Baltika i jugoistočne Europe. Vlade tih država usvojile su ultraortodoksne strategije kako bi sprječile pad vrijednosti svojih valuta. Zaduženi srednji sloj je podržao tu strategiju ekonomske politike. Prvi odazivi u ostalim zemljama Višegradske skupine i u Sloveniji bili su dvosmisleni, iako možemo primijetiti značajno produbljivanje neoliberalnih politika i u tim državama.

Dr. Joachim Becker profesor je ekonomije na Sveučilištu u Beču. Znanstveno i pedagoški bavi se političkom ekonomijom, teorijom regulacije, međunarodnim razvojem i regionalnom integracijom.





MSU poveznice (linkovi):
facebook.com/mismouniverza
mismouniverza.blogspot.com/
dpu.mirovni-institut.si/index.php

Priloženi tekst sa slovenskog prevela Ivana Brklje

Vezani članci

  • 22. studenoga 2020. Radne žene traže svoj glas "Ženski pokret sedamdesetih godina prošlog stoljeća uključivao je i val organiziranja na radnom mjestu. Novi dokumentarni film 9do5 donosi priču jednog pokreta."
  • 15. studenoga 2020. Sumrak idola na centru Iako dramski predložak Gospode Glembajevih nudi dovoljno ulaznih točaka za polemičku proizvodnju novog značenja na sceni, Branko Brezovec u svojoj najnovijoj inscenaciji Krležina kanonskog djela oslanja se na lako dostupnu kontroverznost i ne nalazi način da protegne problemska čvorišta onkraj individualne psihologizacije, zapostavljajući političko-ekonomski okvir drame.
  • 15. studenoga 2020. Mere štednje i uspon nacista "Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."
  • 15. studenoga 2020. Najnoviji koraci prema pravoj demokraciji u Čileu su nit vodilja za ostatak svijeta "Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja."
  • 8. studenoga 2020. Halucinatorni bunker bijele desnice "Negativne reakcije na pokret Black Lives Matter u Južnoj Africi naglašavaju sve izraženiju konvergenciju između krajnje desnice i konzervativaca."
  • 8. studenoga 2020. Trumpov poraz opravdan je povod za proslavu, ali na ulicama treba ostati još četiri godine Kolektivna anksioznost oko predsjedničkih izbora u SAD-u okončana je objavom rezultata, nakon čega su uslijedile euforične proslave na ulicama mnogih američkih gradova. Već je sada jasno da milijuni ljudi većinom nisu slavili Bidenovu pobjedu koliko Trumpov poraz, što je dodatni impuls protiv uljuljkavanja u lažnu sigurnost koju nudi naoko benevolentnija figura na čelu države. Istinska promjena i dalje iziskuje djelovanje odozdo, stoga je od presudne važnosti da se narod organizacijskim naporima odupre neoliberalnom centrizmu Demokratske stranke koji otvara prostor reakcionarima poput Trumpa.
  • 8. studenoga 2020. Nekoliko činjenica o ekonomiji SAD-a Povodom američkih predsjedničkih izbora, na kojima je aktualnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa pobijedio kandidat Demokratske stranke Joe Biden, donosimo kompendij statistika u kojima se ekonomija i društvo Sjedinjenih Američkih Država uspoređuju s ostatkom svijeta.
  • 1. studenoga 2020. Život u zaleđu: Knin Ratne obljetnice ili koruptivne afere bivše gradonačelnice gotovo su jedini povodi za spominjanje Knina u medijskom mejnstrimu. S druge strane, propast gradske industrije zapostavljena je tema. Velik je broj opustjelih radnih pogona koji svjedoče o poprilično drugačijem Kninu prije rata.
  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve