Druga sindikalna konferencija “Radnički otpor uništavanju poduzeća”

Druga sindikalna konferencija “Radnički otpor uništavanju poduzeća” održat će se 2. i 3. ožujka 2013. u zagrebačkim prostorijama HEP-a (Kupska 4). Na konferenciji će sudjelovati: Denis Geto (Strukovni sindikat radnika HEP-a TEHNOS), Bojan Kovačić (Dioki), Siniša Miličić (Regionalni industrijski sindikat), Lukica Bucat (Nezavisni sindikat Dalmacijavina), Mario Iveković (Novi sindikat), sindikat Feniks, Željko Klaus i Davor Rakić (sindikat EKN), Zvonko Šegvić (Nezavisni sindikat Brodosplita), Bruno Bulić (sindikat Istre i Kvarnera), Ivan Tomac (Sindikat EKN).

Konferencija teži nastaviti u smjeru povezivanja borbenih sindikalista bez obzira na sindikate i sindikalne središnjice u kojima djeluju, kao i radničkih borbi za obranu poduzeća u javnom i privatnom vlasništvu. Uz nastavak jačanja kontakata između aktivista te razmjenu informacija o aktivnosti u radničkom i sindikalnom pokretu u proteklom periodu, konferencija će nastojati posvetiti i posebnu pozornost konkretnim pitanjima vezanima uz moguće daljnje korake, kao što su pitanje štrajka solidarnosti i mogućnosti radničkog odlučivanja te kontrole u poduzećima. Posebnu ulogu u radu konferencije imat će diskusije svih sudionika predviđene nakon svih izlaganja, kao i diskusije predviđene za konkretne teme.

Uspješno okončana prva sindikalna konferencija potvrdila je potrebu jačanja sindikalne solidarnosti i rada na ujedinjavanju sindikalnih borbi koje se javljaju u pojedinim poduzećima. Polazeći od te perspektive i usvojene Deklaracije sindikalne konferencije, druga konferencija “Radnički otpor uništavanju poduzeća” imat će za cilj pridonijeti stvaranju snažnog i organiziranog radničkog pokreta.

Raspored konferencije


Subota, 2. ožujka 2013.
  • 16:00 Uvodna riječ i čitanje pozdravnih poruka konferenciji
  • 17:00 Bojan Kovačić (Dioki): Najnoviji razvoji događaja u borbi radnika Diokija
  • 17:30 Mario Iveković (Novi sindikat): Uništavanje industrije u Zagrebu i radnički otpor
  • 18:30 Bruno Bulić (Sindikat Istre i Kvarnera): Štrajk solidarnosti kao metoda borbe
  • 19:30 Sindikat Feniks : Problemi poštanskih radnika i prijetnja privatizacije

Nedjelja, 3. ožujka 2013.
  • 11:00 Željko Klaus, Davor Rakić (EKN): Borba za Petrokemiju
  • 12:00 Zvonko Šegvić (Nezavisni sindikat Brodosplita): Borba za spas brodogradilišta
  • 15:00 Dinko Wasserbauer (Radnička borba): Različite mogućnosti radničkog vlasništva i odlučivanja – diskusija
  • 16:00 Ivan Tomac (EKN): Solidarnost i zajedništvo sindikata u Hrvatskoj
  • 17:00 Diskusija: Naredni koraci u smjeru jačanja zajedničke koordinacije i završna riječ

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ika pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ "Uvođenje demokracije u raspravu o biopolitici, kako to čini Sotiris, svakako je potez u pravom smjeru, osobito u svjetlu činjenice da je Foucault prethodno formulirao neka biopolitička pitanja bez detaljne razrade filozofije biopolitike. To otvara mogućnost daljnjeg istraživanja u tom smjeru, ali istovremeno nas vraća na uvjetno rečeno stara pitanja epistemologije i političke teorije. Mnogi primjeri intelektualnog debakla u doba pandemije COVID-19 ukazuju da nedomišljenost temeljnih pretpostavki u kombinaciji s nedostatkom specifičnih znanja jamči intelektualnu regresiju. Teorijska i politička budućnost demokratske biopolitike u značajnoj mjeri ovisi o izbjegavanju uočenih zamki."
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?
  • 20. prosinca 2020. „Budimo odgovorni_e“ Drugi val epidemije COVID-19 vladajuća garnitura u Sloveniji dočekala je uz prepune, neadekvatno opremljene bolnice i domove za starije, te istrage povezane uz indicije o korupciji pri nabavama maski i respiratora. Sve navedeno svjedoči o antisocijalnim politikama vlade i posljedica je višedesetljetne privatizacije zdravstvenog sustava, a nastavlja se kroz nove modele koncesija i privatizacija elemenata javne sfere. Autorica teksta, ujedno radnica visokoobrazovne ustanove, upozorava na licemjerni pristup ministarstva zdravstva, koje devet mjeseci nakon početka pandemije upućuje prosvjetnim radnicima i radnicama notu u kojoj se kroz opća mjesta objašnjava kako stati na kraj tobožnjoj neodgovornosti mladeži kao glavnom faktoru transmisije virusa.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve