Gdje je pošlo krivo za Podemos?

Strelovit uspon španjolske stranke Podemos koja se protivi mjerama štednje i korupciji, prikočen je pojavljivanjem nove, pro-kapitalističke stranke Ciudadanos, koja također naglašava borbu protiv korupcije. Autor upozorava na slabosti pomjeranja fokusa s mjera štednje na korupciju: “Olako stečena podrška glasača ima i svoje loše strane. Podemos je možda uspio privući gomilu ljudi, no istovremeno si je postavio nemoguće standarde besprijekornosti. Korupcija je demonizirana do mjere da javnost više nije spremna razlikovati sitne porezne prekršaje i najozbiljnije kriminalne slučajeve.”


Demonizirajući korupciju Podemos je sam sebi postavio nemoguće standarde besprijekornosti. A odnedavno ima i rivala u borbi za podršku onog dijela španjolskih birača koji se protivi mjerama štednje – stranku Ciudadanos.


Ovih se dana situacija u španjolskoj politici ubrzano mijenja. Štoviše, mijenja se toliko brzo da ispitivači javnog mnijenja imaju poteškoće popratiti sva raspoloženja izbornog tijela. Ne tako davno svijet je fascinirao spektakularni uspon nove stranke Podemos koja se protivi mjerama štednje i korupciji, i koja je u svega nekoliko mjeseci postala politička sila. No, ako je to posljednja stvar koju ste čuli o španjolskoj politici, trebali biste osvježiti vaše informacije.
Često se kaže da je Podemos ponikao iz pokreta Indignadosa iz 2011. godine, preteče pokreta Occupy. Zapravo je prije rezultat neuspjeha tog pokreta, kada su neki od njegovih vođa shvatili kako ulični prosvjedi sami po sebi, unatoč svom medijskom utjecaju, nisu imali previše utjecaja na politiku vlade

Podemos i dalje u anketama kotira visoko, no njezin je napredak usporen optužbama za korupciju, a momentum je preuzela nova stranka Ciudadanos (Građani), koja se također strelovito uspinje prema vrhu.

Štoviše, nedavne ankete pokazuju kako su četiri stranke – konzervativna Narodna stranka, Socijalisti, Podemos i Ciudadanos – gotovo izjednačene u borbi za prvo mjesto na sljedećim parlamentarnim izborima. Dakle, gdje je krenulo krivo za Podemos?

Često se kaže da je Podemos ponikao iz pokreta Indignadosa iz 2011. godine, preteče pokreta Occupy. Zapravo je prije rezultat neuspjeha tog pokreta, kada su neki od njegovih vođa shvatili kako ulični prosvjedi sami po sebi, unatoč svom medijskom utjecaju, nisu imali previše utjecaja na politiku vlade.

Dok su za Indignadose stranačka politika i politički marketing bili tabu, za Podemos su postali svetim gralom – ključne za njihov projekt.

Prvo su prigrlili sve provjerene mehanizme uvjeravanja: promišljenu upotrebu dvosmislenosti, političkog marketinga te, do određenog stupnja, stvaranje kulta ličnosti oko Pabla Iglesiasa, njezinog mladog i karizmatičnog vođe. Međutim, onda su pomjerili fokus sa svojih inicijalnih ciljeva – protivljenja mjerama štednje, umjerenog antikapitalizma, jednakosti – na više seksi pitanje političke korupcije.

I to je savršeno funkcioniralo. No, olako stečena podrška glasača, politička verzija lakog novca, ima i svoje loše strane. Zamijenivši svoje ideološki naglašenije prijedloge pitanjem korupcije,
Korupcija je demonizirana do mjere da javnost više nije spremna razlikovati sitne porezne prekršaje i najozbiljnije kriminalne slučajeve. U tome leži opasnost zamjene političkog diskursa potpuno moralističkim pristupom: politika dopušta nijanse i pogreške; moralnost ne
Podemos je možda uspio privući gomilu ljudi, no istovremeno si je postavio nemoguće standarde besprijekornosti.

Bilo je samo pitanje kada će mediji uloviti njihov krivi korak – i upravo je to ono što se dogodilo. Već tjednima neprestano naviru vijesti o Podemosu, od sitnica napuhanih van svake proporcije – vođa stranke nije ispoštovao raspored koji se od njega tražio u propozicijama sveučilišne donacije za istraživanje – do ozbiljnijih optužbi o utaji poreza te ilegalnom financiranju od strane venezuelanske vlade.

Iz Podemosa tvrde kako su izdvojeni i progonjeni od strane neprijateljski nastrojenih medija – što je točno – te da optužbe protiv njezinih političara još nisu dokazane na sudu. Međutim, upali su u jamu koju su si sami iskopali. U političkoj klimi koja je omogućila stranci da ostvari uspjeh, optužbe su ravne presudama.

Korupcija je demonizirana do mjere da javnost više nije spremna razlikovati sitne porezne prekršaje i najozbiljnije kriminalne slučajeve. U tome leži opasnost zamjene političkog diskursa potpuno moralističkim pristupom: politika dopušta nijanse i pogreške; moralnost ne.

Zbog toga dolazi do jačanja Ciudadanosa, još jedne stranke koja se predstavlja kao fundamentalno anti-korupcijska i koja obećava drugačiji pristup političkim pitanjima. Gnjev, samoprozvana pravednost, elokventni mladi vođa, obraćanje poštenom, neideološki opredijeljenom glasaču…

Ono što je fascinantno kod Ciudadanosa jest to da je umjetno osmišljen kao zrcalna slika Podemosa. Međutim, kako to sa zrcalima biva, lijevo postaje desno.
Nekoć je u španjolskoj politici najjača sila bio bijes; sada je to razočaranje, a konstantna promjena postala je način na koji se može s time nositi. Međutim, bilo bi ironično da antikorupcijska agenda koju je pokrenuo bijes protiv banaka završi s jačanjem pro-kapitalističke stranke

Prepoznavši dominantno raspoloženje javnosti, Ciudadanos se pokušava promovirati kao „lijevi centar“, ali ne na previše uvjerljiv način. Vodeća ličnost te stranke započeo je svoju političku karijeru u konzervativnoj Narodnoj stranci, a njezin je ekonomski program toliko jasno liberalno orijentiran da su im podršku iskazale velike korporacije, što bi ih trebalo posramiti. Međutim, u trenutnoj političkoj klimi koja vlada u Španjolskoj, to nije niti toliko bitno. Ono što jest bitno ogleda se u pitanju možete li projicirati sliku novoga nasuprot starome.

U tome se sastojao uspjeh Podemosa, a ista stvar sada polazi od ruke Ciudadanosu. Nekoć je u španjolskoj politici najjača sila bio bijes; sada je to razočaranje, a konstantna promjena postala je način na koji se može s time nositi. Međutim, bilo bi ironično da antikorupcijska agenda koju je pokrenuo bijes protiv banaka završi s jačanjem pro-kapitalističke stranke.

Podemos se još uvijek može oporaviti. Čini se kako za sada Ciudadanos ostvaruje napredak uglavnom među nezadovoljnim konzervativnim glasačima, no mediji se svim silama trude da je predstave kao „razumnu alternativu Podemosu“. Ukoliko uspiju, pružit će gorko-slatku zadovoljštinu arhitektima Podemosa. Bit će to dokaz da se glasove neodlučnog dijela glasača može zadobiti ako se po strani ostavi ideologija i koncentrira na emocije izbornog tijela. Emocije uistinu nemaju ideologiju. I upravo je u tome problem.


S engleskog preveo Martin Beroš




Adaptirana fotografija preuzeta sa stranice lainformacion.com.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve