Skripta 80

U Skripti br. 80 koja je izašla 19. travnja 2016. možete pročitati „Odgovor Plenuma na izjavu Uprave za javnost i medije“, tekst „Analiza dosadašnjeg rada Uprave iliti ima li kraja ovakvom načinu funkcioniranja FFZG-a?“ , članak Igora Lasića „Tko s Crkvom tikve sadi“, tekst „FFZG protiv suradnje?“ koji možete pročitati u nastavku i poziv na 205. plenum FFZG-a koji će se održati 20. travnja 2016. godine. Skriptu možete skinuti ovdje (arhiva).

Foto: MB

FFZG protiv suradnje?

Mnogo je zadnjih dana izrečeno o suradnji i integraciji: što je suradnja, što integracija, a što ti pojmovi nisu? Zabrinjavajuća je količina logičnih nedosljednosti i pogrešaka u pokušaju Uprave da obrani nametanje Ugovora o suradnji u izvođenju dvopredmetne nastave sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Nazivati izvedbu zajedničke dvopredmetne nastave u ovom obliku običnom suradnjom i tako je opravdavati znači zavaravanje samoga sebe, kao što bi i mačku nazivati psom bilo zavaravanje, ma koliko uporno pokušavali. Kada su studenti i nastavnici počeli ukazivati na niz nepravilnosti u nacrtu ugovora na svim razinama, od načina provedbe do krajnjih konsekvenci (vidi Skripta 78.), Uprava na to odgovara koristeći argumentaciju koja se može opisati jedino kao loša: riječima i sintagmama koje izazivaju emotivne reakcije (npr. „protiv suradnje“) umjesto stvarnih dokaza i činjenica pokušavaju vlastite studente prikazati kao diskriminatorne i neprogresivne, pritom potpuno ignorirajući stvarno stanje stvari bez imalo truda da svoje tvrdnje potkrijepe, a inzistirajući na razlici između suradnje i integracije fokus sa ključnih problema želi se prebaciti na jeftino semantičko nijansiranje.

Uprava je posljednjih tjedana mnogo puta apelirala na odmicanje od politike i političkog kada je riječ o ovoj suradnji, što je potpuno licemjerno s obzirom na to da se cijeli njihov diskurs svodi na najniži od svih oblika politike – demagogiju.

Filozofski fakultet ne samo da se ne protivi suradnji nego i surađuje s nizom fakulteta unutar Zagrebačkog sveučilišta, poput PMF-a, ADU, ALU. Kako to da se sada, na privid iz vedra neba, studenti i profesori, na kraju krajeva, plenum buni protiv ove suradnje? Iz više razloga, prvi od kojih moraju biti oni materijalni. Činjenica jest da se potpisivanjem ovog ugovora studenti KBF-a dovode u povlašteni položaj na tržištu rada naspram studenata FF-a, što se više ne boje istaknuti ni naš dekan, niti Hrvatska biskupska konferencija, a na što studenti i profesori ukazuju od samog početka priče. Nadalje, veliku bojazan izaziva temeljni dokument po kojemu KBF funkcionira, odnosno njegov Statut, u kojemu između ostalog piše da sadržaj kolegija koje slušaju studenti tog fakulteta mora odobriti Sveta Stolica, čime se – ako se ugovor o suradnji potpiše i prema kojemu će ti isti studenti u sklopu svojeg drugog studija ne samo moći vlastitim izborom, nego biti primorani slušati kolegije na Filozofskom fakultetu – otvara prostor za cenzuru onih sadržaja na FF-u koji nisu u skladu s katoličkim naukom. Možemo biti naivni i nadati se da će taj potencijal ostati neispunjen, ali onog trena kad se spustimo na zemlju postaje nam jasno da se takav prostor ne smije niti otvoriti, da je sama opcija takvog raspleta dovoljna za uzbunu. Nedopustivo je prihvatiti pa i najmanju mogućnost gušenja kritičke misli, koje je ionako premalo, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, stoga mi kao sadašnji studenti imamo obavezu organizirano, civilizirano, ali odlučno suprotstaviti se svakom pokušaju istoga u apstraktnom i Ugovoru o suradnji u izvedbi zajedničkih dvopredmetnih studijskih programa u trenutnom konkretnom stanju.

KBF je statutom uređen na iznimno diskriminatoran način: studenti prilikom pristupanja razredbenom postupku moraju priložiti krsni list i preporuku župnika, pa iako je uz molbu moguće upisati taj fakultet mimo propisanih uvjeta, to ne umanjuje činjenicu da u stvarnosti KBF mogu upisati samo oni koji jesu članovi RKC i oni kojima Crkva dopusti upis, uostalom čak i kada bi se takva praksa pri upisu ukinula, jedini koji bi mogli znanja i vještine stečene na studiju religijske pedagogije i katehetike pretvoriti u zaposlenje jesu oni kojima Crkva odobri kanonski mandat, dakle isključivo katolici. FF ako potpiše ugovor o suradnji u izvedbi dvopredmetnih studija indirektno prihvaća diskriminaciju i umjesto da joj se suprotstavlja i tako odbacuje svoju progresivnu ulogu u društvu.

Bitno je osvijestiti među studentima dužnost da nesebično gledaju u budućnost i osim svojih izravnih i materijalnih interesa spoznaju da ovakav ugovor ide na štetu ne samo njima, nego i svima onima koji će naši kolege tek postati.

L.B.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi "Na gotovo dvjesto pedeset strana gustog materijala, književnost kao praksa pisanja jedva da se i spominje. Umjesto toga (o) piscu se sudi s obzirom na to u kojoj je mjeri politički djelovao u skladu ili (pretežito) usuprot načelima koje liberalna inteligencija drži transcendentnim. Takvo je analitičko polazište posve legitimno, no ono ne treba auru književnog znalca, koju Mandić sveudilj potura, pridodavši na samom kraju i popis svojih književnih recenzija, valjda kao dokaz vlastite ekspertize."
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim "U širokom luku od avangardnih preko neoavangardnih do alternativnih umjetničkih praksi, kojim autorica ocrtava dinamični odnos institucije umjetnosti i socijalizma, historijska je ironija da je upravo alternativna scena postala rodno mjesto prekarnih radnih uvjeta. Jugoslavenska socijalistička institucija umjetnosti tako je napravila puni krug – od integracije umjetnika u društvenu podjelu rada do umjetnika-poduzetnika suvremenog neoliberalnog tipa. U sjajnoj analizi Katje Praznik ona se pred nama rastvara kao iznimno zanimljiv analitički predmet, upravo zato što nam dokazuje kako u momentu krize poduzetnički model nije bio rješenje."
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu‟ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.
  • 19. prosinca 2021. Prilog razvijanju konceptualnih okvira rada njege Nakon utemeljujućih debata o socijalnoj reprodukciji, o razlikama između unitarnih i višesistemskih teorija i o nadnicama za kućni rad tijekom 1970-ih, od 1990-ih se u okvirima feminističke ekonomije teorijski utemeljuje i jedna specifična vrsta socijalno-reproduktivnog rada: rad njege. Dakako, geopolitička, povijesna i međunarodna podjela rada reprodukcije, odnosno globalni lanci njege, iziskuju analitičko nijansiranje razlika u zemljama kapitalističkog centra (gdje se rad skrbi poglavito delegira na jeftinu migrantsku i ne-bijelu radnu snagu), u socijalističkim državama (gdje je umnogome državno podruštvljen) i u zemljama globalnog Juga (gdje se socijalno-reproduktivni aranžmani oslanjaju na šire obitelji, zajednice, civilni sektor i neformalni sektor rada). Složenija konceptualizacija rada njege dolazi i iz feminističkih istraživanja socijalnih politika, te kroz konceptualne alatke dijamanata njege i ukupne društvene organizacije rada.
  • 16. prosinca 2021. Romski feminizam: od rodno-ravnopravnog preko intersekcionalnog prema socijalno-reproduktivnom pogledu (3. dio) Nakon analize elemenata rodno-ravnopravne i intersekcionalne optike, posljednji dio triptiha o romskom feminizmu donosi prikaz optike teorije socijalne reprodukcije, koja se ovdje razmatra kao analitički i politički najpotentniji okvir za promišljanje položaja Romkinja, a u sprezi s marksističkim razumijevanjem složenih odnosa rada: i proizvodnog (prije svega kroz ukotvljenost u neformalnu sferu rada) i reproduktivnog (kroz marginalizirana domaćinstva u kojima se socijalno reproducira rasijalizirana radna snaga). Pokazuje se kako je najveći broj Romkinja ne samo dio rasijalizirane, etnicizirane i orodnjene radničke klase, već je njihov položaj zapravo potpuno uključen u kapitalizam. Utoliko su i zagovaranja politike inkluzije promašena, a socijalno-reproduktivni pogled naznačuje jedinu revolucionarnu putanju: antikapitalističku.
  • 13. prosinca 2021. Neoliberalna država globalnog Juga (2): bliži li se kraj autoritarnog neoliberalizma? "Indija i Turska su jedine dvije velike države globalnog Juga u kojima je kulturni nacionalizam ostvario pobjedu nad sekularizmom i uspostavio kontinuiranu vlast. Međutim, oba primjera pokazuju da kulturni nacionalizam ulazi u svoju autoritarnu fazu, koju u slučaju Indije neki autori_ce nazivaju i fašističkom. U trenutnim geopolitičkim okolnostima u kojima ove dvije države imaju bitnu ulogu, razvoj ovakvih tendencija poziva na oprez, a istovremeno zlokobno potvrđuje tezu da formalno demokratske institucije nisu dovoljne da bi spriječile razvoj autoritarnih političkih oblika vlasti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve