Mere štednje i uspon nacista

"Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."

Završni čin predsjedničkih izbora. Politički agitatori stoje u harmoniji ispred biračkog mjesta u Berlinu s plakatima na kojima su slike i poruke njihovih kandidata, 10. travnja 1932. godine (izvor: Njemački federalni arhiv @ commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela.



Mnogo stranica je već napisano o tome šta je dovelo Hitlera na vlast. Iako su ekonomski faktori (od Velike recesije do visokih stopa nezaposlenosti) i socio-kulturni uslovi (nastali usled opresivnih mera u okviru Versajskog sporazuma) imali nesporno važnu ulogu, brzi uspon Nacističke partije još uvek je predmet značajne debate, koja i dalje traje, skoro vek kasnije (Adena et al. 2015, Doerr et al. 2018, Eichengreen 2018, Ferguson and Voth 2008, Satyanath et al. 2017, Voigtländer and Voth 2012, Voth 2020).
 
U našem skorašnjem radu, pokazujemo na koji način su mere štednje doprinele izbornom uspehu nacista u ranim tridesetim (Galofré-Vilà et al. 2020). Područja koja su iskusila veće smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza imala su veći udeo glasova za Nacističku partiju na svakim Nemačkim federalnim izborima između 1930. i 1933. godine.
 
Fiskalna politika tada je implementirana zahvaljujući nizu hitnih uredbi koje su u velikoj meri zaobilazile parlament i njihovi kreatori donosili su ih iako su znali da će izazvati ogromne poteškoće po stanovništvo. Kancelar Hajnrih Bruning (Heinrich Brüning) nadao se da će izveštaji međunarodnih medija o situaciji u Nemačkoj uticati na međunarodnu zajednicu da relaksira svoja dužnička i reparacijska potraživanja prema ekonomski iscrpljenoj Nemačkoj. Ipak, kao što je Hitler predvideo u junu 1931. godine, „ova hitna uredba će pomoći mojoj partiji da pobedi i na taj način okonča iluzije sadašnjeg sistema”.[1]
 

Uticaj mera štednje na izborne ishode

Između 1930. i 1932. u sred Velike recesije, Bruning je smanjio javnu potrošnju, povećao poreze i limitirao mrežu socijalne sigurnosti. Realni izdaci smanjeni su za 8%, a centralni realni izdaci za 14%. Isplate novčane pomoći i naknada za nezaposlenost bile su ograničene, ulaganja u javne usluge su ukinuta, a plate u javnom sektoru smanjene. Uticaj je bio značajan u mnogim aspektima jer je javna potrošnja već bila na oko 30% BDP-a 1928. Poreske stope su takođe podignute, što je u relativnim procentima najviše pogodilo niže dohodne grupe. Sve veći broj Nemaca suočavao se sa ekonomskom nesigurnošću i marginalizacijom u trenucima kada im je sigurnost bila najpotrebnija. Umesto ekspanzivne fiskalne politike koja bi se uhvatila u koštac sa recesijom, Nemci su bili prinuđeni da se oslone na sve više isključujući i iscrpljeniji sistem pomoći.
 
Da li su ovakve mere štednje mogle doprineti radikalizaciji biračkog tela? I ako jesu, da li se to desilo obespravljivanjem „istisnute” srednje klase? Testirali smo obe od ovih hipoteza koristeći zvanične podatke iz Nemačke iz preko sto gradova i hiljadu manjih oblasti u periodu koji se odnosi na četiri izborna ciklusa između 1930. i 1933. godine. Sveukupno posmatrano, otkrili smo da su područja koja su jače pogođena merama štednje imala relativno veći udeo glasova koji su odlazili Nacističkoj partiji. Modeli koji koriste gradove i rezultate izbora kao promenljive varijable pod ostalim nepromenjenim uslovima pokazuju da svako povećanje dubine mera štednje za jednu standardnu devijaciju u posmatranim područjima dovodi do rasta u broju glasova koji su dobili nacisti u iznosu između 2 i 5% (ili ekvivalentno između četvrtine i polovine standardne devijacije, slika 1). Takođe smo ustanovili da podizanje poreza pozitivno korelira sa izbornim uspehom nacista. Ovi rezultati su konzistentni sa čitavim rasponom specifikacija, uključujući strategiju instrumentalne varijable kao i sa dizajnom diskontinuiteta utemeljenom na razlikama između politika u okruzima s obe strane državnih granica.
 
Takođe smo razmotrili alternativna objašnjenja. Najrelevantnije od njih svakako jeste teza da je uspon nacista isključivo posledica recesije – glasanja u skladu s materijalnim interesima. Važno je da smo u mogućnosti da razlikujemo glasove koje je dobijala svaka od partija prema podacima kojima raspolažemo. Kao što je prikazano na slici, veliki broj glasova partije Centra (koja je bila partija kancelara Bruninga) kao posledica mera štednje otišao je Nacističkoj partiji. Povrh toga, nijedna od ostalih glavnih partija pozicioniranih u okviru političkog spektra Nemačke (uključujući i Nemačku nacionalnu narodnu partiju, još jednu ideološki ekstremno desničarsku stranku) nije dobila glasove koji se mogu povezati sa merama štednje. Nezaposleni građani, ekonomski najugroženija grupa glasača, nije se okrenula nacistima već komunistima. Ovo je konzistentno sa tezom da su oni koji su najviše izgubili smanjenjem javne potrošnje i rastom poreza, oni za malo iznad nezaposlenih u okviru ekonomske hijerarhije, favorizovali naciste kada im njihova do tada omiljena partija Centra nije obezbedila preko potrebnu ekonomsku pomoć.

Slika 1: Uticaj izdataka gradova na udeo glasova Nacističke partije, izbori 1930., 1932. i 1933. godine. Prijevod popratnog teksta: „Promenljiva varijabla je procentualni udeo (x100) validnih glasova koji su odlazili glavnim partijama na različitim izborima. Modeli su nezavisno procenjeni i prilagođeni kategorijama nezaposlenosti i ekonomskog autputa. Kao kontrolne rezultate izbora za Septembar 1930. koristimo izborne rezultate iz 1929., za izbore održane juna i novembra 1932. služimo se rezultatima iz 1931., a za izbore marta 1933 koristimo rezultate izbora 1932. godine. Koristimo balansirani panel sa robustnim standardnim greškama koje su grupisane na administrativnom okružnom nivou (ukupno 44 nivoa). Na izborima 1933. godine, Nemačka nacionalna narodna partija (DNVP) bila je deo Crno-belo-crvenog fronta koji su pored DNVP-a sačinjavali Stalhelm (čelični šlemovi) i Landbund (Agrikulturalna liga). Svi modeli uključuju efekte fiksirane na gradskom nivou i nivou šumskih poseda, konkretno izbori 1930. i oba izbora 1932. su fiksirani 1931/1932. godinom, dok je kategorija „svi izbori” fiksirala efekte na nivou 1932. i 1933. Sve varijable standardizovane su nultim medijanom i jednom standardnom devijacijom.”


Mere štednje i pogoršavanje stope mortaliteta

Takođe smo proučavali uticaj smanjivanja konkretnih izdataka u okviru šire posmatranih mera štednje na izborni uspeh nacista. Zaključili smo da je veliki deo uticaja mera štednje na izbore povezan sa smanjivanjem javnih davanja na zdravstvo i stanovanje, dve budžetske linije ozbiljno pogođene uvođenjem mera štednje. Rezovi u ovim davanjima pogoršali su patnju velikog broja Nemaca. Štaviše, došli smo do zaključka da su mesta koja su doživela relativno jake mere štednje iskusila i relativno visoku patnju (merenu stopama mortaliteta). Glasači u mestima sa većim stopama mortaliteta su ujedno i oni koji su više naginjali da glasaju za naciste. Ovo je u skladu sa mišljenjima političkih komentatora u to vreme. Na primer, krajem oktobra 1930. godine, Hjalmar Šaht (Hjalmar Schacht, bivši guverner Rajhbanke) dao je intervju za američku štampu u kome je upozorio da će „ako nemački narod bude gladovao biti mnogo više Hitlera” (The New York Times, 3 October 1930).
 

Zaključci

Propast Vajmarske Nemačke i posledični uspon nacizma pokazuje da previše strogih mera štednje može prouzrokovati društvene nemire i može imati nenameravane političke posledice. Čak i kada se u obzir uzmu i alternativna objašnjenja uključujuči ekonomski pad, jasno je da su mere štednje imale značajnu ulogu. Naši nalazi konzistentni su sa hipotezom da su mere štednje dovele do ogromne ljudske patnje i da su značajno povećale društvenu nejednakost i nepravdu. U vreme kada je građanima pomoć njihove Vlade bila najpotrebnija, Vlada ih je izneverila i narod je bio namamljen sirenskim zovom radikalnih populističkih partija.






Bilješke:

[1] Dvanaest dana nakon što je Bruning doneo svoju četvrtu i poslednju hitnu uredbu, Hitler je pustio u opticaj masovni pamflet pod nazivom „Velika iluzija poslednje hitne uredbe” u pokušaju kanalisanja masovne frustracije i dolaska na vlast. Za ceo tekst videti: Hitler, Hitler an Brüning – Broschürenreihe der Reichspropaganda-Leitung der NSDAP, Heft 5 (Munich: Franz Eher, 1931).







Literatura:

 
Adena, M, R Enikolopov, M Petrova, V Santarosa, and E Zhuravskaya (2015), “Radio and the Rise of the Nazis in Prewar Germany.” The Quarterly Journal of Economics 130(4): 1885-1939.
 
Doerr, S, S Gissler, J L Peydró, and H-J Voth (2018), “From Finance to Extremism: The Real Effects of Germany’s 1931 Banking Crisis”, CEPR Discussion Paper 12806.
 
Eichengreen, B (2018), The Populist Temptation: Economic Grievance and Political Reaction in the Modern Era, Oxford University Press.
 
Ferguson, T, and H-J Voth (2008), “Betting on Hitler – The Value of Political Connections in Nazi Germany,” Quarterly Journal of Economics 123(1): 101-37.
 
Galofré-Vilà, G, C M Meissner, M McKee, and D Stuckler (2020), “Austerity and the rise of the Nazi party”, Journal of Economic History, forthcoming.
 
Satyanath, S, N Voigtländer, and H-J Voth (2017), “Bowling for Fascism: Social Capital and the Rise of the Nazi Party.” Journal of Political Economy 125(2): 478-526.
 
Voigtländer, N, and H-J Voth (2012), “Persecution Perpetuated: The Medieval Origins of Anti-Semitic Violence in Nazi Germany”, Quarterly Journal of Economics 127(2): 1339-92.
 
Voth, H-J (2020), “Roots of war: Hitler’s Rise to Power”, in S Broadberry and M Harrison (eds), The Economics of the Second World War: Seventy-Five Years On, CEPR Press.




Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve