U sklopu 23. Adria Art Annalea u Splitu održana je tribina o samoupravljanju. Na tribini su sudjelovali Roland Sušanj, predstavnik radnika u Nadzornom odboru 3. Maja, Zvonko Šegvić, predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita i Lukica Bucat, povjerenik Nezavisnog sindikata Dalmacijavina.
Brodogradilišta
Ronald Sušanj predstavio je plan B za spas hrvatskih brodogradilišta. Model radničkog samoupravljanja, ili kako ga sindikalisti još nazivaju “skandinavski model” krenuo je od Trećeg maja. Inicijativa je prihvaćena i među radnicima Brodosplita, Uljanika i Brodogradilišta Kraljevica.
Potpisan je Sporazum o suradnji na prijedlogu modela rekonsturiranja brodogradilišta koji će uskoro biti prezentiran javnosti.
Po ovom modelu, radnici bi od države preuzeli škverove nakon 10 godina prijelaznog razdoblja. U prijelaznom razdoblju vlasnik bi bi bila država, ali bi radnici postavljali članove uprave kako ih se, kao dosada, ne bi biralo po političkoj liniji. Nakon 10 godina radnici bi dobili dionice od države.
Naglašeno je kako nitko ne zna bolje upravljati vlastitim brodogradilištem od samih radnika te kako vjeruju u uspjeh ovakvog modela.
Model će biti predložen isključivo ako propadne i drugi krug privatizacije brodogradilišta. Iako dio sindikalaca misli da je privatizacija škverova štetna i nepotrebna, naglašeno je da se pristalo na njenu provedbu.
Proces privatizacije Brodosplita se nastavlja, iako je Povjerenstvo za prodaju Brodosplita dalo negativno mišljenje o ponudi samoborskog DIV-a.
U Nezavisnom sindikatu Brodosplita ipak vjeruju da do privatizacije neće doći ukoliko se ne ispune uvjeti i vjeruju u nepristranost Agencije za tržišno natjecanje i Europske komisije u Bruxellesu.
Neki od sudionika tribine izrazili su sumnju u nepristanost nekog tko se bavi tržišnim natjecanjem, a pogotovo u nepristranost Europske unije. Također su upozorili na nedostatke dioničarstva – radnici mogu u bilo kojem trenutku prodati dionice i brodogradilište vrlo brzo ponovno može imati većinskog vlasnika. Dapače, poznato je da su se mnogi procesi privatizacije u postsocijalističkoj istočnoj Europi odvili upravo na taj način, s kratkom međufazom radničkog dioničarstva. A sve ako radnici i ne prodaju svoje dionice, odlazeći u mirovinu radnici odnose i svoje dionice pa nova generacija zaposlenih ponovno ne upravlja brodogradilištem.
Rečeno je da je to samo okvirni model i da će se o detaljima radničkog samoupravljanja još razgovarati i odlučivati.
Nije isključen ni zadružni model.
Iako je konačno došlo do alternativnog modela za spas brodogradilišta i radnih mjesta koji je naišao na odobravanje velikog broja radnika, sindikati ne čine ništa kako bi spriječili privatizaciju. Upravo suprotno, i dalje slijepo vjeruju u “pravnu državu” i “Europu”. Model će biti aktualan jedino ukoliko privatizacije propadnu, tako da trenutno ne postoji nikakav stvarni pritisak zbog kojeg bi vladajući bili primorani uzeti model samoupravljanja u obzir.
Dalmacijavino
U Dalmacijavinu radi oko 500 radnika, s prosjekom godina preko 50. Surađuju s preko 5000 kooperanata. Treći krug privatizacije zaustavljen je zbog afere Maestro.
Proizvodnja se nalazi u splitskoj trajektnoj luci. Zbog nagomilanih dugova država ubrzo planira oduzeti taj prostor i preseliti proizvodnju u Sjevernu luku u kojoj nema adekvatnih prostora za skladištenje, a i jednu sortu bi potpuno morali prestati proizvoditi.
Kao i u slučaju Kamensko, i ovdje je atraktivna lokacija jedan od razloga pritisaka na tvrtku – jedna od ponuda u drugom krugu privatizacije bila je ona Željka Keruma.
Radnicima konstantno kasne plaće – ove godine su više puta prosvjedovali. Zadnji štrajk održan je krajem kolovoza zbog tri neisplaćene plaće, a prekinut je nakon isplate manje od jedne plaće.
Ako do dana preseljenja iz Trajektne u Sjevernu luku ne bude novog natječaja za privatizaciju, velika je mogućnost da radnici blokiraju prostore u Trajektnoj luci. Razgovara se i o mogućnosti radničkog dioničarstva.
Sindikat se boji da bi se Dalmacijavino zbog jeftinog uvoznog vina i neadekvatnih prostora moglo ugasiti i da će jedino ostati Pipi kao prepoznati brend.
