Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

U nastavku donosimo sažetak 221. Plenuma održanog 4. ožujka 2025., na kojem su studenti_ice raspravljali_e o aktualnim pitanjima organizacije, strategijama borbe i konkretnim koracima u okviru trajne kampanje za pravednije obrazovanje i transparentnije upravljanje Fakultetom. Izvještaj prikazuje dinamiku diskusija, donesene zaključke i planirane akcije.

Dizajnirao plenum

Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće:

1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski
2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije
3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma
4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, 7. ožujka, nakon 17 sati
5. Novi studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću
6. Zahtijevamo potpuno oslobađanje od plaćanja participacija u slučaju ponovnog upisa zadnje godine diplomskog i prijediplomskog studija
zahtijevamo od uprave da nas uključi u proces izrade prijedloga nove odluke o participacijama, koja će biti u skladu sa zahtjevima i stavovima Plenuma Filozofskog Fakulteta u Zagrebu

Plenum je izabrao delegate koji bi išli na sjednice Fakultetskog vijeća umjesto trenutačno neaktivnih članova Zbora.
Radna grupa za tehnička pitanja je predstavila prijedloge izmjene sljedećih pravila plenuma:

2. pravilo, prijedlog jest da se makne “u pravilu jednom tjedno, a minimalno jednom mjesečno.”, s objašnjenjem da, budući da se već prekinulo sa sazivanjem tjednih odnosno mjesečnih plenuma, mogućnost postoji da se to ponovi, te da do daljnjeg, u pravilu ne stoji išta o tome koliko često bi se plenum trebao sazivati.
5. pravilo, promjena iz “mail-adrese tehničke” u “plenumsku mailing listu”, budući da tehnička nema mail-adresu. Moderatori će slati prijedloge dnevnog reda, te će otvoriti thread na mailing listi u koji bi svi zainteresirani mogli predlagati točke dnevnog reda. Također je nadodano “uz obrazloženje točke i prijedloga pitanja za glasanje, ako točka to zahtijeva”, radi transparentnosti i lakšeg stvaranja hodograma plenuma.
8. pravilo, nadodano “osim u slučaju tehničkih pitanja, kada se redoslijed javljanja zamrzava i traži se osoba koja će odgovoriti na pitanje.” To se uvelo u praksu na 220. plenumu na prijedlog moderatora, te olakšava raspravu plenuma.
10. pravilo, nadodano “plenum ili medijska sekcija,” te maknuto “između dva plenuma,” uz objašnjenje da je medijska sekcija dobila mandat odabira delegata u slučaju hitnosti. Kako je to uspostavljeno, ostavljeno je da delegati imaju mandat koji vrijedi za sve sastanke koji se tiču istog pitanja.
11. pravilo, prijedlog jest da se makne “Plenumske radne grupe u pravilu moraju imati istaknutu e-mail adresu na slobodnifilozofski.com. Na pristigle e-mailove treba odgovarati u roku ne duljem od dva dana.”, s obrazloženjem da današnje radne grupe, odnosno sekcije, mailove nemaju. Točka dnevnog reda će se ponovno predstaviti na narednim plenumima i prijedlozi će se raspraviti, te će se glasati o izmjeni pravila.

Bilo je izloženo izvješće o odsjecima koji su na strani studenata po pitanju prijedloga odluke o participacijama. Odsjeci koji će glasati protiv ili suzdržano su: Povijest umjetnosti, Sociologija, Filozofija, Južna slavistika, Psihologija, i potencijalno Talijanistika. Arheologija je imala argumente za odluku Uprave. Također, Anglistika je imala online sjednicu, s tim da obavijest o istoj studentski predstavnici na odsjeku nisu dobili. Zaključeno je da treba staviti pritisak na odsjeke te kako jepotrebno kontaktirati članove Fakultetskog vijeća, pogotovo one suzdržane, budući da bi na njih uprava mogla staviti pritisak da glasaju za tu odluku.

Raspravilo se o daljnjim koracima i konstatiralo kako je ovo dugoročna borba, koja zahtjeva mobilizaciju velikog broja studenata, i s našeg i s drugih fakulteta. Iskomentirani su i programski ugovori zbog kojih bi Uprava mogla nametnuti druga plaćanja studentima. Trenutačni cilj nam je da spriječimo donošenje te odluke o participacijama, a dugoročni cilj je i dalje besplatno obrazovanje.

Raspravljalo se i o bojkotiranju Danu otvorenih vrata na fakultetu, te o mogućnosti drugih akcija- ipak je zaključeno kako se neće bojkotirati Dan otvorenih vrata.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati 11. ožujka u 18.30 u D7.

Prijedlozi za dnevni red mogu se poslati moderatorima u odgovor na mail o dnevnom redu na plenumskoj mailing listi.

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve