Slobodni Filozofski

Izbornik
  • Naslovnica
  • Arhiva članaka
  • Arhiva SkriptaTV
  • Arhiva studentske borbe
  • Impressum
  • Plenum FFZG
  • Događanja
  • Bookmarks
  • Natječaji i prijave
  • Pravila privatnosti
Pratite nas na:
Facebook
Youtube
Instagram
Twitter

ArhivaSkripta TV

  • Andreja Gregorina | Toni Prug 31. prosinca 2018.
    Društveni razvoj ekonomskih ideja
    Ekonomija se u javnom i akademskom diskursu (samo)prezentira kao objektivna znanstvena disciplina koja, zahvaljujući svojoj neutralnosti i apstraktnosti, predstavlja neophodni alat za donošenje političkih odluka. Toni Prug svoje je izlaganje temeljio na tezi kako razvoj ekonomske misli ukazuje na njenu uvjetovanost društvenim i političkim kontekstom – ortodoksna, odnosno neoklasična ekonomija, kao srednja struja suvremene ekonomske misli, utemeljena je na aksiomima koji ne podliježu znanstvenoj verifikaciji, a njezina samoproglašena „nepolitičnost“ sredstvo je za legitimaciju kapitalističkog načina proizvodnje, akumulacije i distribucije viška vrijednosti. Predavač je stavio posebni naglasak na ahistorijski i nekritički prikaz prevladavajućih ekonomskih ideja u udžbenicima ekonomije, te ulogu institucija u podržavanju razvoja ekonomske misli. Pogledajte snimku i pročitajte pregled predavanja održanog na Ekonomskom fakultetu u sklopu kolegija „Politička ekonomija rasta“.
  • Boris Jokić | Ivana Perica | Juha Suoranta | Okrugli stol 31. prosinca 2018.
    Mogu li se uvesti obrazovne reforme – lekcije iz Finske
    Na okruglom stolu o obrazovanju, društveni znanstvenik Juha Suoranta sa Sveučilišta u Tampereu historizirao je društveno-politički kontekst nastanka i razvoja finskog obrazovnog modela te aktualno stanje i kontradikcije u finskom javnom obrazovanju, naglasivši nemogućnost razmatranja obrazovnih reformi izolirano od društva u cjelini. Zatim je u diskusantskoj ulozi Ivana Perica iznijela kritiku tržišnog usmjerenja razvoja europskog obrazovnog sustava od 80-ih, potencirajući egalitarne dimenzije postulatȃ kritičke pedagogije, dok je Boris Jokić istaknuo nadnacionalni moment „dijeljenja obrazovnih ideja“, ukazavši na povijest kolonijalnih, monarhističkih, imperijalističkih i globalističkih transfera znanja i obrazovnih modela u zemljama europske periferije i globalnog Juga. Pogledajte snimku okruglog stola s 11. Subversive festivala, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • Diana Jacobsson | Ivana Matteucci | Janaki Somaiya | Sesija 31. prosinca 2018.
    Kapitalizam, ekologija i zdravstvo
    Na paralelnoj sesiji 5B međunarodne konferencije „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“ pod nazivom „Kapitalizam, ekologija i zdravstvo“ održana su tri izlaganja. Ivana Matteucci naglasila je potencijal društvenih mreža kao aktivističkog alata u emancipaciji pacijenata na primjeru zagovaranja nove metode liječenja multiple skleroze. Janaki Somaiya propitala je ulogu ideologije na društvenim mrežama u sustavima reprezentacije kasnog kapitalizma kroz psihoanalitičko-semiotički teorijski okvir, na primjeru dijeljenja turističkih fotografija. Diana Jacobsson iznijela je kritiku normalizacije neoliberalnih politika u diskursima održivosti koji se plasiraju u obliku javnih informacija, kroz analizu nominalno demokratizacijskog projekta municipalnih časopisa građana u Švedskoj.
  • Chris Harman | John Molyneux 31. prosinca 2018.
    Chris Harman: The Fire Last Time: 1968 and After
    Chris Harman je na četrdesetu godišnjicu događajâ iz 1968. objavio knjigu „The Fire Last Time: 1968 and After,“ u kojoj s obzirom na kontekst kontradiktornog poslijeratnog ekonomskog procvata historizira tijek prosvjednih aktivnosti prije, za vrijeme i nakon 1968. u više zemalja. Kod Harmana je naglasak na statusu i borbama radničke klase, dok se studentski bunt uvelike tumači kao derivat širih društvenih neuralgija. Donosimo prijevod kratke recenzije Harmanove knjige, a prenosimo i snimku izlaganja koje je Harman održao u svibnju iste godine.
  • Andreja Gregorina | Tomislav Medak 28. prosinca 2018.
    Unatoč svim preprekama: možemo li transformirati globalnu tehnosferu kako bismo spriječili ekstremne klimatske promjene?
    Globalna dominacija kapitalističke proizvodnje pogonjene fosilnim gorivima nije rezultat njihovih superiornih karakteristika ili autonomnog tehnološkog razvoja, već predstavlja reakciju industrijskog kapitalizma 19. stoljeća na prve uspjehe organiziranog radničkog pokreta. Danas, kada smo suočeni s rezultatima pretjerane eksploatacije fosilnih goriva, iznalaženje rješenja za borbu protiv klimatskih promjena postalo je jedno od ključnih globalnih sociopolitičkih pitanja. Međutim, tehnološki napredna kapitalistička društva, koja razvoj temelje na imperijalističkoj eksploataciji i ekocidu, i dalje nisu sklona odustati od mehanicističko-instrumentalnog odnosa prema prirodi, stavljajući naglasak na rješenja iz sfere klimatskog inženjeringa. Pogledajte snimku i pročitajte pregled izlaganja o tehnološkim i političkim aspektima ekološke tranzicije te važnosti otpora u formiranju pravednijeg i ekološki održivog socioekonomskog modela, koje je Tomislav Medak ove godine održao na Zelenoj akademiji na Visu, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • Erik Swyngedouw 22. prosinca 2018.
    Politika klimatskih promjena i postpolitički populizam
    Antropogeograf Erik Swyngedouw sa Sveučilišta u Manchesteru, u predavanju u sklopu modula posvećenog klimatskim promjenama i pravednoj tranziciji ovogodišnje Zelene akademije, govorio je o potrebi da se problem klimatskih promjena razmotri s obzirom na moment političkog, odnosno trenutak uprizorenja jednakosti od strane onih koji nemaju drugog izbora. Također, upozorio je na tendenciju populističkog fetišiziranja smanjenja emisija CO2, ali bez kritičke analize socioekonomske stvarnosti koja sukonstituira ekološku konjunkturu i namjere da je se transformira. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Panel 18. prosinca 2018.
    Različiti putevi prema pravednoj tranziciji u Europi i šire
    Na večernjem panelu trećeg dana ovogodišnje Zelene akademije predstavljeni su različiti ekološki pokreti i struje te njihova postignuća i nedostaci, ali i konvergencije u izgradnji koordiniranijih i konsolidiranijih političkih projekata pravedne ekološke tranzicije. Jagoda Munić (Friends of the Earth Europe), Vincent Liegey (French Degrowth Movement), Ágnes Gagyi (Sveučilište u Göteborgu), Andreas Novy (Institute for Multi-Level Governance and Development, Austrija) i Dirk Holemans (Green European Foundation) govorili su o konceptu dobrog života za sve, nadilaženju sektorskih podjela i eurocentrizma, potencijalima političkog djelovanja izgradnjom kontramoći nacionalnoj državi na municipalnoj razini i ograničenjima takve strategije te paradigmi odrasta. Snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Sebastián Torres 14. prosinca 2018.
    Ekonomski razvoj i održivost – lekcije urugvajskog iskustva
    Nastavljajući se na progresivnu prošlost, urugvajski Frente Amplio (Široki front), uspostavljen 1971. godine, na vlasti je od 2005. godine. Osim sijaseta progresivnih zakona (Zakon o skrbi, Zakon o transrodnim osobama, Zakon o istospolnom braku, voda i sanitacija kao ljudsko pravo, Zakon o pobačaju), skoro 40% sindikalne afilijacije, pola milijuna socijalno osiguranih poslova, rasta minimalne i realnih plaća, napredak se očituje i u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije (prvenstveno vjetroenergiji), putem koncepcije javnog financiranja koje se temelji na aukcijama, umjesto subvencijama. Ekonomist Sebastián Torres, bivši državni direktor za industriju i bivši direktor agencije za državna istraživanja i inovacije na ovogodišnjoj je Zelenoj akademiji u Komiži govorio o pozitivnim elementima djelovanja ljevice u Urugvaju, ali i o njezinim problemima (neučinkovitost u planiranju i baratanju budžetskim sredstvima, manjak regionalne integracije, korupcija te izostanak strukturne promjene/ekstraktivizam). Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Pablo Sanchez Centellas 10. prosinca 2018.
    Do zadnje kapi: tajni rat za vodu u Europi
    Nakon hrvatske premijere dokumentarca Up to the Last Drop: The Secret Water War in Europe (2017, r: Yorgos Avgeropoulos) na ovogodišnjoj Zelenoj akademiji u Komiži, o filmu i specifičnostima borbe protiv privatizacije vodnih resursa i infrastrukture u Europi, ali i globalno, te različitim institucionalnim aranžmanima demokratskog, ekološkog upravljanja vodom kao javnim dobrom i ljudskim pravom, govorio je sindikalist Pablo Sanchez Centellas iz European Water Movementa, koji u toj borbi okuplja sindikate, udruge civilnog društva, društvene pokrete i ekološke udruge. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Andrew Cumbers 2. prosinca 2018.
    Demokratsko javno vlasništvo i pravedna tranzicija
    Pored povratka ideje javnog vlasništva na političku agendu, što je najjasnije demonstrirala Laburistička partija Jeremyja Corbyna kada je s političkim programom temeljenim na nacionalizaciji i jačanju javne sfere ostvarila neočekivano dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja ukazuju i na preko 800 slučajeva remunicipalizacije javnih usluga u više od 40 zemalja. Povod je to za ponovno promišljanje demokratskih modela upravljanja javnim uslugama i resursima protiv, onkraj, ali i u suradnji s državom, u sklopu projekta pravedne globalne tranzicije iz developmentalističke paradigme rasta, na koju se uglavnom oslanja i većina sindikata te socijaldemokratskih stranaka, u ekološki održivu konstelaciju. O svemu tome na ovogodišnjoj je Zelenoj akademiji govorio Andrew Cumbers, profesor regionalne političke ekonomije sa Sveučilišta u Glasgowu i glavni urednik časopisa Urban Studies. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • Debbie Bookchin 27. studenoga 2018.
    Novi municipalizam u SAD-u i Europi
    Kroz povijesne i suvremene primjere organiziranja koji počivaju na ideji da moć treba spustiti na lokalnu razinu, istraživačica i novinarka Debbie Bookchin iz američkog Instituta za socijalnu ekologiju govori o dualnoj strategiji djelovanja kroz formalne i neformalne institucije, procesualnim i transformativnim dimenzijama municipalizma, razlici između reprezentativne i delegatorne politike, podizanju grassroots angažmana na višu razinu kroz konfederalističko povezivanje lokalnih aktera, feminizaciji političkih praksi i potrebi prioritiziranja neposredne agitacije te rada u solidarnim paralelnim strukturama i kvartovskim plenumima kao glavnom mjestu demokracije. Predavanje je održano u sklopu modula posvećenog zajedničkim dobrima i municipalizmu na ovogodišnjoj Zelenoj akademiji, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • Andreja Gregorina | Tomislav Tomašević 23. studenoga 2018.
    Uvod u teoriju i praksu zajedničkih dobara: primjer Jugoistočne Europe
    U sklopu modula ovogodišnje Zelene akademije posvećenog zajedničkim dobrima i municipalizmu, Tomislav Tomašević je, referirajući na publikaciju Commons in South East Europe: Case of Croatia, Bosnia & Herzegovina and Macedonia, izložio povijest koncepta i praksi zajedničkih dobara (commons), predstavio osnovne argumentacijske linije klasične teorije zajedničkih dobara te intervenciju kritičke teorije zajedničkih dobara, kao i recepciju te povijesne i suvremene manifestacije ove ideje u regiji. Pogledajte snimku i pročitajte pregled izlaganja, a snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • ←
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • …
  • 9
  • →

Slobodni Filozofski je član Mreže emancipacije E-net koju čine:

  • Udruga za promicanje medijskog pluralizma 808
  • CroL - Udruga za medijski aktivizam
  • Dom kulture Zagreb, neprofitna udruga
  • Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije "Lupiga – svijet kroz obične oči"
  • Mreža antifašistkinja Zagreba, udruga
  • "Prosvjeta" Časopis za kulturna i društvena pitanja
  • Udruga za razvoj medijske i građanske kulture mladih "Radio student"
  • Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija – TRIS
  • Zarez – udruga za pitanja kulture, medija i društva

Slobodni Filozofski financijski podupire:

  • Agencija za elektroničke medije (AEM) Agencija za elektroničke medije (AEM)
  • Hrvatski Audiovizualni Centar (HAVC) Hrvatski audiovizualni Centar
  • Grad Zagreb Grad Zagreb
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti