Uvod u teoriju i praksu zajedničkih dobara: primjer Jugoistočne Europe

U sklopu modula ovogodišnje Zelene akademije posvećenog zajedničkim dobrima i municipalizmu, Tomislav Tomašević je, referirajući na publikaciju Commons in South East Europe: Case of Croatia, Bosnia & Herzegovina and Macedonia, izložio povijest koncepta i praksi zajedničkih dobara (commons), predstavio osnovne argumentacijske linije klasične teorije zajedničkih dobara te intervenciju kritičke teorije zajedničkih dobara, kao i recepciju te povijesne i suvremene manifestacije ove ideje u regiji. Snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.

Featured Video Play Icon
 

Green Academy: Moving Beyond Fragments

Organized by: Institute for Political Ecology (IPE, Institut za političku ekologiju)

Module – Commons and Municipalism

Location: Hotel Biševo, Komiža, Vis, Croatia

Date: 26th August 2018

Speaker: Tomislav Tomašević (IPE)

Convenors: Danijela Dolenec, Tomislav Tomašević (IPE)

 

——————

 

“Democracy was born at local level, and that’s where we can win it back”

 

In June 2017 around 600 participants from 180 cities around the world came together in Barcelona for the International Municipalist Summit entitled “Fearless Cities”. The summit was organized by the political platform “Barcelona en Comu”, which won local elections in 2015 by proposing decentralized. locally rooted and emancipatory ways to repoliticize citizens, rethink Left-Green politics and take up the challenge of direct democracy. Since 2016 municipalist platforms Zagreb je naš! (Zagreb is Ours) and Ne da(vi)mo Beograd (Don’t Let the Belgrade D(r)own) emerged in Southeast Europe.

 

Municipalism stands for political and economic democratisation at the local level. Municipalist platforms aim to steer some of the energy of progressive social movements into political organisations that run for elections. At the same time, these platforms aim to serve as vehicles for further institutional democratisation through creating direct and participatory democracy models for residents in cities and towns. They aim to bridge contentious and institutional politics by not simply redirecting protest energy from the streets into formal political institutions, but by creating a double political front best described as “a foot in the institutions and a thousand in the streets”. Taking this on board, this module explores municipalism as a progressive political ideology, maps municipalist platforms in Europe and discusses challenges that they face in their political work.

 

In addition, this module relates municipalism to critical theory of the commons, as a body of academic and activist work that has been explored through several previous Green Academies. Elinor Ostrom’s theory of the commons has been developed by critical scholars who understand the commons as a relational social practice and include normative criteria to defining the commons. According to these conceptions, political struggles against privatisation and etatization of common resources are constitutive to the commons political paradigm. This module will explore such critical theories of the commons as well as bring out examples of progressive commons governance in cities.

 

In summary, this module aims to connect the municipalist political agenda and contemporary struggles for institutional democratisation with commons theory and experiments in governing urban resources for radical democratisation of society. It is comprised of lectures and workshops. Introductory lectures on municipalism and on the commons will be followed with a lecture on ways in which these political paradigms and initiatives relate to challenges of contemporary democracy such as right wing populism. There will also be lectures on gender and the commons, and a Global South perspective on progressive transformation of cities. Finally, we are planning a workshop on campaign design, focusing on the topics of water as a common good.

 

——————

 

Introduction to the Commons Theory and Practice: Case of South East Europe

 

(publication Commons in South East Europe: Case of Croatia, Bosnia & Herzegovina and Macedonia, referred throughout the lecture, is available on: http://ipe.hr/wp-content/uploads/2018/04/IPE_COMMONS_ENG_web.pdf)

 

Tomislav Tomašević works as program coordinator in IPE. He completed BA and MA in Political Science at the University of Zagreb and MPhil at the University of Cambridge. His research interests are related to commons, transformation of public services, critical urban theory and social movements. For the past 20 years he was activist in Croatian Youth Network, Zelena akcija / Friends of the Earth Croatia and Right to the City. Currently is member of the Zagreb City Council for municipalist platform Zagreb je NAŠ!

 

Vezani članci

  • 18. studenoga 2018.
    Featured Video Play Icon
    Prema novom municipalizmu, prema neustrašivim gradovima
    Uvodni panel ovogodišnje Zelene akademije tematizira suvremene političke platforme koje se samoidentificiraju kao municipalističke te njihov potencijal za neposredniju politizaciju svakodnevice i adresiranje pitanja socijalne reprodukcije. Debbie Bookchin (Institute for Social Ecology), Alexandra Strickner (Attac Austria), Iva Marčetić (Zagreb je NAŠ!) i Ksenija Radovanović (Ne davimo Beograd) raspravljaju o odnosu municipalističkih platformi prema društvenim pokretima koji ih nerijetko generiraju te prema političkim institucijama koje uvjetuju formalnopravni okvir njihova djelovanja u specifičnoj društvenoj i političkoj konjunkturi. Panelistice su stavile poseban naglasak na prakse feminizacije politike u municipalizmu i njihove implikacije za političko organiziranje. Snimke s ove i proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • 28. prosinca 2016. Kapitalizam je u konfliktu s planetom Pitanja prirodnog okoliša najčešće se promatraju u opreci spram pitanja društvenih odnosa. Pozicija čovjeka utoliko je ambivalentna jer ga se promatra i kao prirodno i kao društveno biće. Jedna od paradigmi koja nadilazi binarnu opreku priroda-društvo politička je ekologija, koja u svoj fokus stavlja povratnu vezu između društvenih odnosa i promjena u prirodnom okruženju. S Tomislavom Tomaševićem iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju razgovarali smo o historiji političke ekologije i njezinim temeljnim postavkama, razvojnoj putanji političke ekologije u Hrvatskoj, kao i o praktičnoj sprezi zajedničkih dobara (commons), klimatske pravde i pokreta odrasta (degrowth).
  • 31. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Tko profitira na vodi u Hrvatskoj?
    U Novinarskom domu, u ponedjeljak 5. prosinca, održana je tribina pod naslovom „Tko profitira na vodi u Hrvatskoj?“. Povod za tribinu, kao i za konferenciju o vodama koja je održana ranije toga dana, objavljivanje je istraživanja udruge Zelena akcija na temu „Analiza javne politike sustava koncesija za crpljenje vode radi flaširanja i prodaje na tržištu“. Na tribini, koju su organizirale udruge Zelena akcija i Pravo na grad, govorili su autor istraživanja Tomislav Tomašević (Institut za političku ekologiju), ekologinja Lidija Runko Luttenberger (FFRI) i redatelj Dario Juričan. Donosimo cjelovitu snimku i kratki izvještaj.
  • 7. kolovoza 2016.
    Featured Video Play Icon
    Zelena akademija / zimski seminar
    Donosimo snimku jednodnevnog seminara "New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances" posvećenog promišljanju novih ekonomskih alternativa kao potencijalnih prostora suradnje zelenih i lijevih političkih pokreta širom Europe. Kroz tri panela i dva predavanja više od 60 participanata raspravljalo je o eurocentrizmu, mjerama štednje i demokratizaciji javnih usluga, socijalnoj državi, bezuvjetnom temeljnom dohotku, odrastu, samoupravljanju, zajedničkim dobrima, lijevim političkim snagama na europskoj (polu)periferiji i u Južnoj Americi, pitanju rada i duga, crpljenju prirodnih resursa, epistemičkim zajednicama te civilnom društvu kao ekonomskom subjektu.
  • 23. lipnja 2017.
    Featured Video Play Icon
    Rodno uvjetovana prekarnost privatizirane društvene reprodukcije: rodno uvjetovano siromaštvo i država
    Problematizirajući rodnu dimenziju kriminalizacije siromaštva u neoliberalizmu, Adrienne Roberts koristi historijsko-materijalističku analizu te adresira pitanje procesa komodifikacije zemlje i rada, odnosno paralelni nastanak penalizirajućeg legislativnog okvira i aparata socijalne države, smještajući ga u kontekst kapitalističkog načina proizvodnje i društvene reprodukcije. Donosimo integralnu snimku i kratki osvrt na njezino predavanje „Rodno uvjetovana prekarnost privatizirane društvene reprodukcije: rodno uvjetovano siromaštvo i država“, održano 16. svibnja 2017. u sklopu AlterEkonomskog foruma 10. Subversive Festivala.
  • 18. listopada 2018.
    Featured Video Play Icon
    Rast i dominacija – manjkavosti rasprave o (od)rastu
    Današnji svijet uvelike je uvjetovan paradigmom rasta, ali trenutni rast ekonomije, ako i postoji, ne podrazumijeva bolji život za većinu, već njezinu prekarizaciju u ime poboljšanja ekonomskih pokazatelja. Kako je recentna povijest pokazala, ljevica nije uspjela parlamentarnim polugama pokrenuti svjetsku promjenu te kapitalizam stoga i dalje nesmetano tendira prema razvoju autoritarnih politika. U svojem izlaganju, Urlich Brand pokušava otvoriti put analizi društvenih ograničenja koja predstavljaju izazove za teoriju odrasta (degrowth) i još uvijek postojeće mogućnosti emancipatorne reartikulacije demokratskog društva koje će biti kadro zaustaviti ekološku destrukciju.
  • 25. kolovoza 2015.
    Featured Video Play Icon
    Budućnost demokracije u Europi i transformativna snaga zajedničkih dobara
    Pogledajte snimku predavanja Uga Matteija, održanog u sklopu programa konferencije 8. Subversive festivala. Nakon izlaganja u kojem daje kratak povijesni i teorijski presjek zasada modernizma i procesa pretvaranja zajedničkih dobara u privatni kapital, Mattei ocrtava materijalna i ekološka ograničenja strategije predavanja prostora koje su aktivisti zauzeli, kao i zajedničkih dobara općenito, u javne ruke odnosno pod upravu političkim predstavnicima koji su podložni i uvjetovani izbornim ciklusima, da bi u raspravi s dvoje diskusanata, članova Europskog parlamenta Ska Keller (Zeleni) i Florenta Marcellesija (EQUO), poentirao predlažući kao međurješenje subverzivnu uporabu instituta privatnog vlasništva.
  • 20. rujna 2017. Politička dimenzija reproduktivne sfere Historijsko-materijalistički pristup koji temu reproduktivnih prava politizira unutar neoliberalnog socio-ekonomskog okvira, a kao temeljno polje borbe prepoznaje sferu šire društvene reprodukcije, odnosno kapitalističkog sustava akumulacije, marginaliziran je unutar feminističkih strategija otpora koje argumentacijsku liniju grade na reaktivnim liberalno-legislativnim zahtjevima i konzervativnom zagovaranju autonomije ženskog tijela. O pravu na abortus i pravu na roditeljstvo kao ekonomskim kategorijama, posljedicama institucionalizacije socijalnih zahtjeva desnih subpolitičkih subjekata, režimima roda unutar kapitalizma, klasnim mobilizacijskim potencijalima LGBTIQ+ aktivizma, te o borbi za reproduktivno zdravlje kao dijelu šireg socijalističkog projekta razgovarale_i smo s Mijom Gonan, feminističkom i queer aktivistkinjom i teoretičarkom.
  • 14. prosinca 2014.
    Featured Video Play Icon
    Od krize do zajedničkih dobara
    Zaključujemo temat "Od okupacije prostora do zajedničkog dobra" snimkom panela „From Crisis to the Commons“ održanog u sklopu 5. Subversive festivala, na kojem su gostovali Saki Bailey, Vinod Raina i Giovanni Allegretti. Raina je govorio o borbi pokreta Chipko za ruralni commons u Indiji, dok je Allegretti na više primjera predstavio praksu commoninga (stvaranja zajedničkih dobara) u Italiji, no u ovom kontekstu apostrofiramo izlaganje Saki Bailey, koja se osvrnula na iskustvo sudjelovanja u okupaciji Teatro Valle, naglasivši taktičku i stratešku važnost pravne subjektivacije pokreta.
  • 11. prosinca 2017. Nismo svi u istom čamcu S Giacomom D'Alisom, ekološkim ekonomistom, političkim ekologom i višim istraživačkim suradnikom IPE-a za 2017./18., razgovarali smo o odnosu koncepta neograničenog ekonomskog rasta i stvarnosti ograničenih planetarnih resursa, ulozi kapitalizma u globalnim klimatskim promjenama, migrantskim politikama, konceptu odrasta (degrowth) te sužavanju proizvodne sfere naspram feminističkog jačanja društvene reprodukcije. Intervju je snimljen 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije, a D'Alisa će u utorak 12. prosinca u Zagrebu održati predavanje pod naslovom „Odrast i država“.
  • 29. lipnja 2010. Ljetna škola – David Harvey: Neoliberalizam i grad
  • 21. rujna 2016. Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
  • 25. studenoga 2012. Razgovor sa Silvijom Federici: Politički rad sa ženama i kao ženama u trenutnim uvjetima
  • 13. studenoga 2011. Feminizam i politika zajedničkog
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 31. prosinca 2016. Feminizam nije moralna policija U koautorstvu s Nicole Cox, Silvia Federici je prije četiri desetljeća pokrenula „kuhinjsku kontraofanzivu“ na patrijarhat i njegova kapitalistička uporišta. Tadašnje isticanje problema neplaćenog kućanskog rada otvorilo je novu perspektivu kritike te neizmjerno obogatilo repertoar teorijske i praktične ljevice. Danas, kada se žene nalaze na udaru autoritarnih kapitalističkih režima i dok društvo prolazi snažnu repatrijarhalizaciju, važno je ponovo eksplicirati kako se kapitalizam i patrijarhat uzajamno konstituiraju. Takva perspektiva, koja objedinjuje historije eksploatacije i opresije otvara priliku za artikuliranje novih emancipatornih politika. Zato smo s ovom feminističkom historičarkom i teoretičarkom razgovarali o feminističkoj teoriji te njezinoj društvenoj i političkoj ulozi.
  • 26. prosinca 2017. Od socijalne države do socijalne majke U interesu kapitala i nacionalnih država, populacijske politike sve više posežu za instant socijalnim mjerama i jačanjem uloge obitelji i porodice, restrikcijama u području reproduktivnog zdravlja, te radu migrantkinja i migranata u komodificiranoj sferi društvene reprodukcije. O raznim načinima proizvodnje i oblicima zasnovanosti režimâ materinstva, njihovim ulogama u proizvodnji rodno uvjetovane prekarnosti u vrijeme krize kapitalizma i konzervativnog napada na reproduktivna prava te neophodnosti socijalizacije polja reprodukcije, razgovarale/i smo s Anom Vilenicom, historičarkom i teoretičarkom umjetnosti iz Beograda te istraživačicom na London South Bank Universityju.
  • 12. siječnja 2011. Zajednička dobra i zajednice na sveučilištu (I)
  • 27. prosinca 2017. Pet funti godišnje Povijesna aproprijacija borbe za žensko pravo glasa od strane buržoaskih feminističkih pokreta, do danas uspješno marginalizira doprinose lijevih feministkinja sufražetskom pokretu, a pritom i dimenziju egalitarnosti u kojoj se ogledaju ograničenja liberalne pozicije, koja uspjehom naziva činjenicu da je aktivno i pasivno pravo glasa bilo izboreno za ograničen broj privilegiranih žena. Andreja Gregorina, voditeljica marksističko-feminističkog kružoka FEMATIK, u okviru kojega se promišljala ova tema, ukazuje na demarkacije u polju političke participacije i subjektivacije žena te na važnost socijalističke agende kao zaloga radikalizaciji feminističke borbe.
  • 1. veljače 2011. Zajednička dobra i zajednice na sveučilištu (II)
  • 15. veljače 2011. Kapitalizam i socijalna prava
  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    O urbanim zajedničkim dobrima
    Prema procjenama UN-a, trenutno preko 50% svjetskog stanovništva živi u gradovima. Urbana populacija rapidno raste i predviđa se da će do 2030. godine čak 60% stanovništva obitavati u urbanim sredinama. Ove su statistike zabrinjavajuće jer veći dio urbanog stanovništva nema pristup čistom zraku, pitkoj vodi i sanitarnoj infrastrukturi. Donosimo intervju s Christianom Iaioneom, profesorom prava s rimskog sveučilišta LUISS Guido Carli i članom znanstvenog odbora organizacije LabGov (LABoratory for the GOVernance of the City as a Commons), te snimku njegova predavanja, održanog 25. ožujka 2017. godine u sklopu Zimskog seminara Zelene akademije na Plitvicama. Iaione je zagovornik ideje zajedničkih urbanih dobara kao odgovora na suvremene izazove urbanog života.
  • 11. travnja 2011. Budućnost zajedničkih dobara
  • 17. svibnja 2015. Elon Musk spašava svijet?

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve