Owen Hatherley25. listopada 2020.Društvena temporalnost estetskih formiO simboličkim, ideološkim i klasnim dimenzijama arhitekture odnosno razlikama između suvremenih tendencija gradnje i dizajna te brutalističkih građevina iz ere socijalne države, kao i produkcijskim te konzumacijskim modelima popularne kulture i drugih kulturno-umjetničkih praksi razgovarali smo s teoretičarem i urednikom kulturne rubrike britanskog časopisa Tribune Owenom Hatherleyjem.
Douglas Murphy20. rujna 2020.Sto godina Addisonovog zakonaAddisonov zakon o stanovanju i urbanom planiranju omogućio je tijekom međuraća veliku stambenu rekonstrukciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, ostvarenu putem subvencioniranja stambenih kompleksa za radničku klasu te kontroliranja privatne otimačine zemljišta. Model niskih kuća s vrtovima, uglavnom na periferiji grada i u blizini tvornica, karakterističan za ovu društvenu reformu, osiguravao je dostojanstven krov nad glavom za radnice i radnike, ali i glasačku bazu za laburiste. Stotinu godina kasnije, lekcije o državno zajamčenom stanovanju i javnom vlasništvu možda su i jedini orijentir za prevladavanje stambene krize.
Rory Olcayto9. kolovoza 2020.Naša mjesta i gradove oblikuju zakoni, a ne zgradeIako je rušenje tornjeva Svjetskog trgovinskog centra 11. rujna 2001. pokrenulo refleksije o urbanističkim pitanjima, što je u SAD-u dovelo i do smanjenja intenziteta gradnje (ranjivijih) nebodera, suštinska značajka gradova sve je veća privatizacija javnog prostora. Pandemija COVID-19 pred urbaniste je postavila nove zahtjeve, uključujući i one povezane uz stambene standarde koji će moći odgovoriti na socijalne, zdravstvene i druge ljudske potrebe, te ekološku održivost. Zaraze, koje su povijesno imale ključnu ulogu u oblikovanju urbanističkog planiranja, pokazuju da su za promjene koje su išle prema poboljšanju životnog standarda najvećeg broja ljudi, zakonske regulative bile kudikamo važnije od dizajnera ikoničkih zdanja.
Michael Sorkin9. kolovoza 2020.250 stvari koje trebate znati ako se bavite arhitekturomKritika kapitalističke arhitekture iz lijeve perspektive usmjerena je na arhitekturu vođenu profitom, a ne ljudskim potrebama. Kada se ozbiljnom promišljanju političke geografije i urbanizma doda i prstohvat književnosti, dobije se lucidni kompendij za arhitekte_ice Michaela Sorkina. Set arhitektonskih znanja u tom slučaju postaje sveobuhvatan i uključuje poznavanje aeroelastičnog vibriranja, običajnosti sahranjivanja kroz povijest, gradnje hramova prije dva tisućljeća, značaja vitamina D, nagiba rampe za osobe s invaliditetom, koje drveće uklanja ugljični dioksid iz atmosfere, kao i toga otkuda dolaze sirovine i kolike su nadnice građevinskih radnika, brojnih imena iz pejzažne arhitekture, ali i marksizma, psihoanalize, historije, filozofije, sociologije, književnosti itd. Za ovakvo kontekstualno razmatranje, na temelju kojeg utopija arhitekture za ljude dobiva svoje čvrste smjernice, podjednako je važno znanje o izolacijskim svojstvima različitih materijala kao i znanje londonskog taksista.
Zvonimir Kontrec24. prosinca 2019.Proizvodnja baštinePromjena od proučavanja i registriranja do konzerviranja prošlosti omogućena je do 1970-ih uspostavljanjem i globalnim širenjem mehanizama zaštite građevina važnih za nacionalnu kulturu, te njihovom primjenom i na šire predjele gradova, radnička naselja, te ruralnu i modernističku arhitekturu. Procesom uspostavljanja režima zaštite stvara se simbolička vrijednost, koja može omogućiti ekonomsku eksploataciju kroz povećavanje vrijednosti nekretnina ili inkorporiranje u turističku ponudu, što povratno dovodi do ekonomskog raslojavanja.
Društvena temporalnost estetskih formi
O simboličkim, ideološkim i klasnim dimenzijama arhitekture odnosno razlikama između suvremenih tendencija gradnje i dizajna te brutalističkih građevina iz ere socijalne države, kao i produkcijskim te konzumacijskim modelima popularne kulture i drugih kulturno-umjetničkih praksi razgovarali smo s teoretičarem i urednikom kulturne rubrike britanskog časopisa Tribune Owenom Hatherleyjem.
Sto godina Addisonovog zakona
Addisonov zakon o stanovanju i urbanom planiranju omogućio je tijekom međuraća veliku stambenu rekonstrukciju u Ujedinjenom Kraljevstvu, ostvarenu putem subvencioniranja stambenih kompleksa za radničku klasu te kontroliranja privatne otimačine zemljišta. Model niskih kuća s vrtovima, uglavnom na periferiji grada i u blizini tvornica, karakterističan za ovu društvenu reformu, osiguravao je dostojanstven krov nad glavom za radnice i radnike, ali i glasačku bazu za laburiste. Stotinu godina kasnije, lekcije o državno zajamčenom stanovanju i javnom vlasništvu možda su i jedini orijentir za prevladavanje stambene krize.
Naša mjesta i gradove oblikuju zakoni, a ne zgrade
Iako je rušenje tornjeva Svjetskog trgovinskog centra 11. rujna 2001. pokrenulo refleksije o urbanističkim pitanjima, što je u SAD-u dovelo i do smanjenja intenziteta gradnje (ranjivijih) nebodera, suštinska značajka gradova sve je veća privatizacija javnog prostora. Pandemija COVID-19 pred urbaniste je postavila nove zahtjeve, uključujući i one povezane uz stambene standarde koji će moći odgovoriti na socijalne, zdravstvene i druge ljudske potrebe, te ekološku održivost. Zaraze, koje su povijesno imale ključnu ulogu u oblikovanju urbanističkog planiranja, pokazuju da su za promjene koje su išle prema poboljšanju životnog standarda najvećeg broja ljudi, zakonske regulative bile kudikamo važnije od dizajnera ikoničkih zdanja.
250 stvari koje trebate znati ako se bavite arhitekturom
Kritika kapitalističke arhitekture iz lijeve perspektive usmjerena je na arhitekturu vođenu profitom, a ne ljudskim potrebama. Kada se ozbiljnom promišljanju političke geografije i urbanizma doda i prstohvat književnosti, dobije se lucidni kompendij za arhitekte_ice Michaela Sorkina. Set arhitektonskih znanja u tom slučaju postaje sveobuhvatan i uključuje poznavanje aeroelastičnog vibriranja, običajnosti sahranjivanja kroz povijest, gradnje hramova prije dva tisućljeća, značaja vitamina D, nagiba rampe za osobe s invaliditetom, koje drveće uklanja ugljični dioksid iz atmosfere, kao i toga otkuda dolaze sirovine i kolike su nadnice građevinskih radnika, brojnih imena iz pejzažne arhitekture, ali i marksizma, psihoanalize, historije, filozofije, sociologije, književnosti itd. Za ovakvo kontekstualno razmatranje, na temelju kojeg utopija arhitekture za ljude dobiva svoje čvrste smjernice, podjednako je važno znanje o izolacijskim svojstvima različitih materijala kao i znanje londonskog taksista.
Proizvodnja baštine
Promjena od proučavanja i registriranja do konzerviranja prošlosti omogućena je do 1970-ih uspostavljanjem i globalnim širenjem mehanizama zaštite građevina važnih za nacionalnu kulturu, te njihovom primjenom i na šire predjele gradova, radnička naselja, te ruralnu i modernističku arhitekturu. Procesom uspostavljanja režima zaštite stvara se simbolička vrijednost, koja može omogućiti ekonomsku eksploataciju kroz povećavanje vrijednosti nekretnina ili inkorporiranje u turističku ponudu, što povratno dovodi do ekonomskog raslojavanja.