Žarko Cicović5. lipnja 2025.Uvod u kritiku političke ekonomije Bliskog istoka i sjevera AfrikeZbornik tekstova ''A Critical Political Economy of the Middle East and North Africa'' (Stanford University Press, Kalifornija, 2021.) sastavljen je od analiza istraživača_ica iz različitih disciplina koje se bave ovim regionom kroz leće kritike političke ekonomije. Ovaj pristup se, prije svega, temelji na klasnoj analizi i razumijevanju složene (a ne linearne) društvenosti, te na metodološkoj pluralnosti. Uvriježeni liberalni metodološki pristupi − koji se nekritički zasnivaju na ''metodološkom nacionalizmu'', kvantitativnim metodama, neupitnim mjerilima rasta poput BDP-a i na ''rentijerskoj teoriji države'' − ovdje se pokazuju nedostatnima. Kategorijske i historijske analize propituju nastanak kapitalizma i različite načine akumulacije kapitala kroz kolonijalne strukture u MENA (Middle East and North Africa) regiji, ulogu nafte, ulogu regionalnih vojski, savez SAD-a i Izraela, posljedice kolonijalne okupacije palestinskih teritorija, te posebno propituju klasne, državne i tržišne odnose u Egiptu, Siriji, Tunisu, Iraku, Maroku, Alžiru.
Žarko Cicović19. listopada 2024.Iranska buržoazija između trke u regionalnoj dominaciji i otpora izolacijiRazumjeti iransko-izraelski sukob iziskuje razumijevanje širih historijskih uvjeta u kojima su iranske vladajuće klase uobličavale nacionalni interes i geopolitičke strategije. Neka čvorna mjesta iranske vanjske politike koja se analiziraju u tekstu su: pro-američka vlast Šaha Reze Pahlavija u vrijeme Hladnog rata; politike vlasti koje su uspostavljene nakon Islamske revolucije 1979. godine, a koje i pored zaoštravanja sukoba sa SAD-om nisu nikada odustale od mogućih dogovora i uspostavljanja suradnje; i iranske politike u (neoliberalnom) okviru američke hegemonije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i poraza Iraka u Zaljevskom ratu, SAD s Izraelom i Saudijskom Arabijom isključuje Iran iz vizije novog Bliskog istoka, čime otvara dugotrajni i krvavi konflikt koji traje do danas.
Žarko Cicović25. kolovoza 2024.Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na iviciKnjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
Žarko Cicović8. studenoga 2023.Iran – kratka istorija revolucija i nadeU sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
Belén Fernández31. prosinca 2019.Izrael je napokon pod istragom za ratne zločineMeđunarodni kazneni sud u Haagu na čelu s tužiteljicom Fatou Bensouda 20. prosinca službeno je pokrenuo istragu situacije u Palestini. Unatoč opravdanoj skepsi zbog visoko birokratiziranih međunarodnih pravnih mehanizmama, koji su već nebrojeno puta zakazali te činjenice da izraelska država više od sedam desetljeća provodi kontinuirani ratni zločin nad palestinskim narodom, ovaj pravni postupak ipak predstavlja svojevrsnu prekretnicu.
Sandro Mezzadra31. siječnja 2016.Imigranti su ključan element radničke klaseU razgovoru o migracijama Sandro Mezzadra sa Sveučilišta u Bologni promatra iste kao društveni pokret s posebnim naglaskom na subjektivnom stremljenju za boljim životom, razlažući kako su zapravo prodiruće silnice kapitala te koje stubokom mijenjaju uvjete života i rada na prostoru Europe. Govori i o Dublinskom protokolu – režimu azila u okvirima implementacije Schengenskog sporazuma, te o jačanju rasizma koje podcrtava potrebu za kolektivnim europskim odgovorom na spomenute probleme.
Demian Vokši3. siječnja 2016.Religija mira ili terorizma – Islam između dviju krajnostiU svjetlu pariških terorističkih napada za koje je odgovornost preuzela 'Islamska država', a na pozadini migrantske krize, mnogi komentatori predstavljaju Islam kao inherentno nasilnu religiju, zanemarujući činjenicu da u njemu ne postoji centralni autoritet koji interpretira vjeru i pokazujući nerazumijevanje povijesti terorizma koji je tijekom 20. stoljeća bio uglavnom etno-nacionalističkog i sekularnog usmjerenja, da bi na pozadini geopolitičkih previranja postao fenomen koji se vezuje i uz djelovanje islamističkih skupina: "U svjetlu razbijanja ideje o 'doslovnoj interpretaciji Kurana', ni 'Islamska država', a ni njezini saveznici, ne mogu se nazivati 'pravim Islamom'. Oni, kako tvrde Navaz i Bernard Haykel, nisu ništa drugo do li proizvod povijesnih faktora – islamski reformisti koji nasiljem pokušavaju nametnuti svoju verziju Islama drugim muslimanima, a i šire."
Uvod u kritiku političke ekonomije Bliskog istoka i sjevera Afrike
Zbornik tekstova ''A Critical Political Economy of the Middle East and North Africa'' (Stanford University Press, Kalifornija, 2021.) sastavljen je od analiza istraživača_ica iz različitih disciplina koje se bave ovim regionom kroz leće kritike političke ekonomije. Ovaj pristup se, prije svega, temelji na klasnoj analizi i razumijevanju složene (a ne linearne) društvenosti, te na metodološkoj pluralnosti. Uvriježeni liberalni metodološki pristupi − koji se nekritički zasnivaju na ''metodološkom nacionalizmu'', kvantitativnim metodama, neupitnim mjerilima rasta poput BDP-a i na ''rentijerskoj teoriji države'' − ovdje se pokazuju nedostatnima. Kategorijske i historijske analize propituju nastanak kapitalizma i različite načine akumulacije kapitala kroz kolonijalne strukture u MENA (Middle East and North Africa) regiji, ulogu nafte, ulogu regionalnih vojski, savez SAD-a i Izraela, posljedice kolonijalne okupacije palestinskih teritorija, te posebno propituju klasne, državne i tržišne odnose u Egiptu, Siriji, Tunisu, Iraku, Maroku, Alžiru.
Iranska buržoazija između trke u regionalnoj dominaciji i otpora izolaciji
Razumjeti iransko-izraelski sukob iziskuje razumijevanje širih historijskih uvjeta u kojima su iranske vladajuće klase uobličavale nacionalni interes i geopolitičke strategije. Neka čvorna mjesta iranske vanjske politike koja se analiziraju u tekstu su: pro-američka vlast Šaha Reze Pahlavija u vrijeme Hladnog rata; politike vlasti koje su uspostavljene nakon Islamske revolucije 1979. godine, a koje i pored zaoštravanja sukoba sa SAD-om nisu nikada odustale od mogućih dogovora i uspostavljanja suradnje; i iranske politike u (neoliberalnom) okviru američke hegemonije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i poraza Iraka u Zaljevskom ratu, SAD s Izraelom i Saudijskom Arabijom isključuje Iran iz vizije novog Bliskog istoka, čime otvara dugotrajni i krvavi konflikt koji traje do danas.
Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici
Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
Iran – kratka istorija revolucija i nade
U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
Izrael je napokon pod istragom za ratne zločine
Međunarodni kazneni sud u Haagu na čelu s tužiteljicom Fatou Bensouda 20. prosinca službeno je pokrenuo istragu situacije u Palestini. Unatoč opravdanoj skepsi zbog visoko birokratiziranih međunarodnih pravnih mehanizmama, koji su već nebrojeno puta zakazali te činjenice da izraelska država više od sedam desetljeća provodi kontinuirani ratni zločin nad palestinskim narodom, ovaj pravni postupak ipak predstavlja svojevrsnu prekretnicu.
Imigranti su ključan element radničke klase
U razgovoru o migracijama Sandro Mezzadra sa Sveučilišta u Bologni promatra iste kao društveni pokret s posebnim naglaskom na subjektivnom stremljenju za boljim životom, razlažući kako su zapravo prodiruće silnice kapitala te koje stubokom mijenjaju uvjete života i rada na prostoru Europe. Govori i o Dublinskom protokolu – režimu azila u okvirima implementacije Schengenskog sporazuma, te o jačanju rasizma koje podcrtava potrebu za kolektivnim europskim odgovorom na spomenute probleme.